2011
Naʻá ma Fakafanongo ki he Laumālié
Sānuali 2011


Naʻá ma Fakafanongo ki he Laumālié

Maikolo ʻEniselō M. Lamilesi, Nuʻu Sila

ʻI he pongipongi ʻe taha ne ma fakakaukau ai mo hoku hoa ngāue fakafaifekaú ke ma ō ʻo tukituki ʻi ha kiʻi kolo ʻi he feituʻu pē naʻe vahe ke ma ngāue aí ʻi he feituʻu faka-tonga ʻo Filipainí. Lolotonga ʻema femoʻuekina he tukituki he ngaahi matapaá, naʻe haʻu ha tangata ʻo fehuʻi mai pe ko e hā ʻema meʻa naʻe faí. Naʻe lava pē ke ma tala naʻe huʻakavaʻia.

Naʻá ma pehē naʻe ʻikai ke ne fuʻu tokanga moʻoni ia ki heʻema pōpoakí, ko ia naʻá ma ʻoange ki ai ha kiʻi tohitufa kau ki he taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻI heʻema talaange kapau te ne lau e tohitufá pea ʻoua naʻa inu kava mālohi he efiafi ko iá, te ma ō mai ki hono ʻapí ʻo fakamatalaʻi ange ki ai e taumuʻa ʻo e moʻuí. Naʻá ne kamokamo mo talamai te ne tatali mai kiate kimaua. Naʻá ma fakavave atu ki haʻama polokalama akoʻi naʻe fakataimi-tēpileʻi ke fai.

Naʻe ʻikai pē te ma fakataumuʻa kimaua ke ma toe foki ʻo akoʻi ia he pō ko ʻení, ka ko e ʻaho kotoa pē kimui aí ʻi heʻema fakalaka atu ʻi hono falé, ne u ongoʻi ke ma tuʻu hifo. Ka ʻi he taimi pē ko iá ne u tukunoaʻi e ongó, peá u fakatonuhiaʻi e fili ne u faí ʻaki ʻeku pehē mahalo pē ʻoku fuʻu konā ia ke fanongo kiate kimaua.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai kuo fakaʻau ke mālohi ange ʻa hono ueʻi aú ʻo ʻikai ke u kei malava ke tekeʻi. ʻI heʻema tukituki ʻi hono matapaá, naʻe fakafeʻiloaki mai ha fefine ʻa ia naʻá ne ʻohovale mo ne fehuʻi mai pe ko e hā naʻe ʻikai ke ma sinaki foki ange ai ʻo hangē ko ʻema palōmesí. Naʻá ne talamai naʻe tatali ange hono husepānití kiate kimaua he pō ko iá pea ko e fuofua taimi ia ʻi heʻena nofo-malí naʻe ʻikai te ne inu kava mālohi ai.

Naʻá ma mā peá ma kole fakamolemole. Naʻá ma aleaʻi ha taimi ke ma foki mai ai he pō ko iá ʻo akoʻi ia mo hono husepānití. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo fakatomala ʻa Misa Kumapei (kuo liliu e hingoá) mei heʻene ngaahi angahala fakaemāmaní, pea papitaiso, ʻo ne hoko ko ha tokotaha tuʻukimuʻa ʻi he koló.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono papitaisó, ne u hiki ki he ʻēlia ʻe taha pea ʻikai toe fetuʻutaki mo e fāmilí. Ko e meʻa pē ne u lava ke faí ko e ʻamanaki mo e lotu te na kei mālohi pē ʻi he Siasí.

Ne u ʻilo kimui ange naʻe ʻi ai ha kolo ʻo e Siasí ʻa ia ne hoko kimui ko ha uooti, ʻi he kiʻi kolo naʻe nofo ai e fāmili Kumapeí. Naʻe uiuiʻi ʻa Misa Kumapei ke hoko ko e pīsope ʻo e uooti ko iá. Ne u ʻiloʻi foki kuo kau e tokolahi ʻo hono kāingá ki he Siasí.

ʻI he faifai peá u toe foki ke ʻaʻahi ki he feituʻu ne u ngāue fakafaifekau fuoloa aí, ne u ʻiloʻi naʻe kau ʻa e kakai tokolahi ai ki he Siasí koeʻuhí ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Pīsope Kumapeí, ʻa ia naʻá ne tuku ʻene moʻuí ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí pea fokotuʻu Ia ʻi he foheʻuli ʻo hono fāmilí mo ʻenau ngaahi ngāue fakaʻahó.

ʻOku ou fakamālō naʻá ma fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ke ma ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo Kumapeí. ʻI he meʻa ko ʻeni ne hokó, naʻe toki mahino ai kiate au ʻa e ʻuhinga ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “ ʻOku ʻikai ʻaonga ʻa e faitoʻó kiate kinautolu ʻoku mālōloó, ka ki he mahakí” (Mātiu 9:12).