2011
Ko e Fakamoʻuí—ko e Faiako Tuʻukimuʻá
Sānuali 2011


Ko e Fakamoʻuí ko e Faiako Tuʻukimuʻá

ʻOku totonu ke tau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí—ʻa e ngaahi tohi folofolá—pea fakaʻaongaʻi kinautolu ke akoʻi ʻaki mo fakamālohia e niʻihi kehé, ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí.

ʻĪmisi
Elder Jay E. Jensen

Naʻe fakatupu ʻe Sīsū Kalaisi ha ngaahi maama taʻefaʻalaua, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa ʻEne Tamaí. Ko Ia ʻa e Sihova māfimafí, ko e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻe ha faʻē fakamatelie ko Mele, pea mo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá. Ko e tokotaha maʻongoʻonga taha Ia ke moʻui ʻi he māmaní. Naʻá Ne pehē ko ʻEne haʻú “ke fai ʻa e loto ʻo ia naʻá ne fekau aú, pea fakaʻosi ʻene ngāué” (Sione 4:34).

Naʻá Ne fakahā taʻeheliaki ʻi Heʻene pōpoakí mo e ngāué ko Sīsū Kalaisi Ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Mīsaia ne talaʻofa maí.

Naʻá Ne faʻa lau mei he Fuakava Motuʻá ʻi Heʻene ngaahi akonakí. Naʻá Ne fakaʻaongaʻi e folofolá ke teuteu ki Heʻene ngāue fakafaifekaú, ke tekeʻi ʻaki e koví mo e ʻahiʻahí, ke fakalāngilangiʻi mo fakapapauʻi ʻaki e totonu mo e moʻoni ʻo e kau palōfita ʻo e kuo hilí, pea ke fakamālohia ai e niʻihi kehé. ʻE lava ke tau ako mei Heʻene tā sīpingá ke fakaʻaongaʻi lelei ange ʻa e folofolá ʻi hotau ngaahi fatongia ko e mātuʻa, kau taki, mo e kau faiakó—he kuó Ne tā ʻa e sīpinga haohaoá ʻi he meʻa kotoa pē, kau ai ʻEne hoko ko e faiako tuʻukimuʻá.

Ko e Teuteu ki Heʻene Ngāue Fakafaifekaú

ʻI he taimi naʻe hāʻele mai ai e ʻEikí ki he māmaní, naʻe ngalo ʻa e meʻa kotoa pē mei Hono ʻatamaí, hangē pē ko kitautolú, ka naʻá Ne fakalakalaka mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa (vakai, T&F 93:11–17), ʻo tatau pē mo kitautolu. Naʻe akonekina Ia ʻe Heʻene Tamai Hēvaní (vakai, Sione 8:28; 12:49) mo ha kau faiako fakamatelie pē. Hangē ko ia ne fakamahinoʻi mai ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:” “ ʻOku hanga ʻe heʻetau ʻilo ko ia ki he moʻui Fakasiu he taimi ko iá ʻo fakatonuʻi ʻa ʻetau pehē naʻe akoʻi lelei ʻa e Tamasiʻí ʻi he fonó mo e ngaahi folofolá, he naʻe hoko ia ko e lao. He naʻá Ne ako ʻo tānaki mo tauhi ʻa e ʻiló, pea maʻu ʻa e potó ʻi he feingá, fakakaukaú mo e lotú.” 1

Ko e talanoa pē kuo tau fanongo ai kau kiate Ia mei Heʻene kei siʻí ʻo aʻu ki he kamata ʻEne ngaahi malangá, ko ʻEne faiako ʻi he temipalé ʻi hono taʻu 12, ʻo Ne fakahaaʻi ai ʻa ʻEne malava ke fakaʻaongaʻi ʻa e poto mo e ʻilo makehe naʻá Ne maʻú: “Kuo hili ʻa e ʻaho ʻe tolu, peá na toki ʻilo ia [ʻe Siosefa mo Mele] ʻi he [temipalé], ʻoku nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau akonakí [pe kau faiako], ʻo fakafanongo kiate kinautolu, mo fakafehuʻi kiate kinautolu” (Luke 2:46). ʻOku fakamahinoʻi e veesi ko ʻení ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá mo fakahā naʻe fakafanongo e kau akonakí kia Sīsū mo fakafehuʻi Ia.

ʻOku hā mei he faleʻi naʻá Ne fai kia Hailame Sāmita ʻi he 1829 ʻa ʻEne tupulaki ʻi he ʻiló kimuʻa pea toki kamata ʻEne ngāue fakafaifekaú: “ ʻOua ʻe feinga ke malanga ʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá, pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke tuí” (T&F 11:21).

Te tau lava mo kitautolu foki ʻo fekumi ʻi he folofolá ke maʻu ha fakahinohino mo ha ueʻi fakalaumālie ʻi he kamata ko ia ʻo ʻetau ngaahi ngāué, pe ko e ngāue ko iá ko ha uiuiʻi foʻou, ko ha fatongia foʻou (hangē ko e hoko ko ha mātuʻa), pe ko hano fai pē ʻo ha lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapi.

Tekeʻi ʻo e Koví mo e ʻAhiʻahí

ʻI he kamataʻanga ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū ʻe he tēvoló. Naʻe kamata ʻaki e ongo ʻahiʻahi mei he ngaahi ʻahiʻahi ko ia ʻe tolú ha lea naʻe fakaveiveiua: “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá” (Mātiu 4:3, 6). Naʻe lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ha potufolofola ʻe tolu mei he Fuakava Motuʻá ke tekeʻi ʻaki ʻa Sētane, ʻo Ne pehē, “Kuo tohi …” (veesi 4, 7, 10).

Naʻe akoʻi foki ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono kau muimuí ʻo fakafou ʻi ha ngaahi sīpinga fakafolofola ke ikunaʻi ʻaki ʻa e koví. Naʻe folofola ʻaki ʻe he Faiako Tuʻukimuʻá ha fakamatala mei he Fuakava Motuʻá ke akoʻi ʻaki e kakaí ke nau tekeʻi ʻa e koví pe ko haʻanau fehangahangai mo hono ngaahi nunuʻá: “ ʻE kātakiʻingofua ʻa e fonua ko Sōtoma mo Komolá ʻi he ʻaho fakamāú, ʻi he kolo ko iá [ʻa kinautolu naʻa nau fakafisingaʻi ʻEne ongoongoleleí]” (Mātiu 10:15).

ʻOku ʻi ai ha mālohi pau ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ke ne maluʻi kitautolu ʻo kapau te tau talangofua ki ai: “ʻIlonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki maʻu ki aí, ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí” (1 Nīfai 15:24).

Ko e taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ou manako ke tekeʻi ʻaki ʻa Sētane he ʻaho ní ko e veesi ko ʻení: “ ʻOku mamata hoku matá kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻi homou lotolotongá” (T&F 38:7). ʻOkú ne toʻo atu ʻe ia ʻo taʻengata ʻa e loi ko ia “he ʻikai ʻilo ia ʻe ha taha.”

Ko Hono Fakalāngilangiʻi ʻo e Kau Palōfita ʻo e Kuohilí

Naʻe fakalāngilangiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi leá. Naʻá Ne fekau kia Sitenei Likitoni ʻi he kuonga ko ʻení ke ne “lau mei he kau palōfita māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻaki [e] ngaahi lea [ʻa Siosefa Sāmitá]” (T&F 35:23).

Ke fakahā ʻa e fakamoʻoni mo e fakaʻapaʻapa ki he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo kau kia Noa (vakai, Mātiu 24:37–38); ʻĒpalahame (vakai, Luke 16:22–31; Sione 8:56–58); ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope (vakai, Mātiu 8:11); Mōsese (vakai, Sione 5:46); Tēvita (vakai, Luke 6:3); ʻIlaisiā (vakai, Luke 4:25–26); mo ʻĪsaia (vakai, Luke 4:16–21; Sione 1:23). Naʻá Ne fakaʻapaʻapaʻi foki mo poupouʻi hono kaungā ngāue ko Sione Papitaisó, (vakai, Mātiu 11:7–11).

Naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi fakafehokotaki mahuʻinga ʻi he Malanga he Moʻungá ki he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá mo ʻenau ngaahi akonaki fekauʻaki mo Iá. ʻOku fakatātaaʻi ʻaki ʻeni ʻa e ngaahi fakafekauʻaki vāofi ʻi he ngaahi kupuʻi lea mei he Ngaahi Monūʻiá (vakai, Mātiu 5:3–11) pea mei he ʻĪsaia 61:1–3.2

ʻE lava foki ke tau fakalāngilangiʻi e kau palōfita ʻo e kuo hilí mo e lolotonga ní ʻaki ʻetau tali ʻa ʻenau ngaahi akonakí ʻo hangē pē ko ʻenau fakahoko maí: ko e folofola mo e finangalo ʻo e ʻEikí (vakai, T&F 68:4). ʻI heʻetau teuteu ko ia ke faiako mei he folofolá, kuo pau ke tau fekumi ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo fakatatau kiate kinautolu ʻoku tau akoʻí.

Fakamālohia ʻo e Niʻihi Kehé

Ko ha pōpoaki mahuʻinga ʻe taha ʻi he moʻui ʻa e ʻEikí ko e malanga ko ia kau ki he “mā ʻo e moʻuíʻ (vakai, Sione 6). ʻOkú Ne fakaʻaliʻali mai ʻa ʻEne maheni lelei mo fakaʻaongaʻi ʻo e folofolá pea pehē ki heʻene kaunga kiate kitautolú.

Naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e mana ʻo hono fafanga ʻo e toko 5,000 ʻi he ʻaho kimuʻa peá Ne fai ʻa e pōpoakí ni, ʻo toe tokolahi ange ai hono kau muimuí (vakai, Sione 6:5–14). Kapau naʻe ʻikai feʻunga e mana ko ʻení mo e ngaahi mana kehé ke tokoni ʻi hono tataki atu ʻo ha niʻihi kehe ke tui kiate Iá, naʻá Ne fakahā mahino pē ko hai Ia ʻi he malanga kau ki he mā ʻo e moʻuí. Naʻe tokoni ʻa e malangá ni ki hono akoʻi ʻo ʻEne Kau ʻAposetoló, tautautefito pē kia Pita, ʻa ia ne fakamālohia ai ʻene fakamoʻoní (vakai, veesi 63–71).

Naʻe fakafeʻiloaki ʻe he Faiako Tuʻukimuʻá ʻa e malanga kau ki he mā ʻo e moʻuí ʻi Haʻane fakamatala ki ha meʻa naʻe hoko ʻi he Fuakava Motuʻá:

“Naʻe ʻikai foaki ʻe Mōsese ʻa e mā ko iá mei he langí kiate kimoutolu; ka ʻoku foaki ʻe heʻeku Tamaí ʻa e mā moʻoní mei he langí kiate kimoutolu.

“He ko ia ʻa e mā ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻalu hifo mei he langí, ʻo foaki ʻa e moʻuí ki māmani” (Sione 6:32–33; vakai foki, ʻEkesōtosi 16).

Pea naʻa nau pehēange, “Foaki maʻu ai pē ʻa e maá ni kiate kimautolu” (Sione 6:34).

Naʻe fakahā ʻe Heʻene talí kiate kinautolu kuo fakakoloaʻi fakalaumālié ʻa Hono tuʻunga fakalangi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Mīsaia mo e Fakamoʻui naʻe talaʻofa maí: “Ko au ko e mā ʻo e moʻuí: ko ia ʻoku haʻu kiate aú ʻ e ʻikai ʻaupito fiekaia; pea ko ia ʻoku tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito fieinu ia” (Sione 6:35).

Naʻe toki fakahā leva ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tokāteline fakalangi ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e Fakaleleí mo e fakataipe ʻo e maá mo e vaí ʻi he sākalamēnití: “Kapau ʻe ʻikai te mou kai ʻa e sino ʻo e Foha ʻo e tangatá, mo inu hono totó, ʻoku ʻikai ha moʻui ʻiate kimoutolu” (Sione 6:53).

ʻOku tau ʻilo naʻe fakamālohia ʻe he malanga ko ʻení ʻa Pita, he naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ ʻOku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí” (Sione 6:69). ʻOku ʻi ai e kaunga ʻo e malanga ki he mā ʻo e moʻuí kiate kitautolu, he te tau tui foki pea ʻilo pau ko Sīsū ʻa e Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau lau ai, ako, mo lea ʻaki—kae ʻikai fakanounouʻi—ʻa e folofola māʻoniʻoní ke fakamālohia ai kitautolu mo e niʻihi kehé.

Ko Hono Fakahoko ʻo e Folofolá: Ko e Hū Ikuná

ʻI he hū mai ʻa e ʻEikí ki Selusalema kuó Ne ikuná, ko hano fakapapauʻi fakalongolongo ia ʻo ʻEne ʻilo mo fakaʻaongaʻi ʻo e folofolá: “Ke monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻo [e ʻEikí]” (Saame 118:26; vakai foki, Maʻake 11:9–10). Naʻá Ne heka ʻi ha ʻasi ʻo hū atu ki Selusalema, ko hono fakahoko ia ʻo e kikite “Ke ke fiefia lahi, ʻe ʻofefine ʻo Saione: … ʻoku haʻu ho Tuʻí kiate koe: … ʻoku heka ʻi he ʻasi” (Sakalaia 9:9; vakai foki, Mātiu 21:4–5).

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi talu mei he kamataʻanga ʻo ʻEne ngāue ʻi he māmaní ʻo aʻu ki he Ngoue ko Ketisemaní, ki he kolosí, mo e fonualoto ne ʻikai ʻi ai ha tahá—ko Ia ʻa e Mīsaia kuo talaʻofa maí—ʻo fakafou ʻi he folofola ʻo e kuonga muʻá mo ʻEne ngāue fakafaifekaú, ngaahi maná, mo e ngaahi pōpoakí.

Naʻe lotu ʻa Sīsū ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, “ ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42). ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Heʻene fakahā ko ʻeni ʻa ʻEne fakavaivaiʻi Iá mo ʻEne fakakakato ʻa e feilaulau fakalelei taʻefakangatangatá ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ko e faiako tuʻukimuʻa taha kuo moʻui pe ʻe moʻui ʻi ha taimi.

ʻOku fakamoʻoni mo akonaki ʻaki ʻe he folofolá ʻa Sīsū Kalaisi. Kapau te tau tuku hotau taimí mo e tokangá ki he folofolá, te tau ʻiloʻi Ia mo Hono leʻó: “Ko e ngaahi leá ni ʻoku ʻikai mei ha kau tangata pe mei ha tangata, ka ʻoku meiate au ia; ko ia, ke mou fakamoʻoni ʻoku meiate au ia kae ʻikai mei he tangatá” (T&F 18:34). Kuó u ʻiloʻi ko ʻeku fuofua tuku ko ia hoku taimí mo ʻeku tokangá ki he folofolá ʻi ʻapi mo hoku uaifí mo e fāmilí, ʻoku ola lelei ange ʻeku ngāue ʻi he Siasí.

ʻOku ou saiʻia he ngaahi folofolá. ʻOku ou fakamoʻoni ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Fakatauange te tau faiako mei ai ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻi hotau ngaahi ʻapí mo hotau ngaahi uiuiʻí, koeʻuhí ke ʻi ai ha “mālohi lahi” ʻo e “ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá” kiate kinautolu ʻoku tau akoʻí (ʻAlamā 31:5).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. (1916), 112.

  2. Vakai, Thomas A. Wayment, “Jesus’ Uses of the Psalms in Matthew,” ʻi he Frank F. Judd mo Gaye Strathearn, eds., Sperry Symposium Classics: The New Testament, (2006), 137–49.

“Ko au ko e mā ʻo e moʻuí: ko ia ʻoku haʻu kiate aú ʻ e ʻikai ʻaupito fiekaia; pea ko ia ʻoku tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito fieinu ia.”

Mā ʻo e Moʻuí, tā ʻe Chris Young © 2004 IRI

“Kuo hili ʻa e ʻaho ʻe tolu, pea toki ʻilo ia ʻi he [temipalé], ʻoku nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau akonakí [pe kau faiako], ʻo fakafanongo kiate kinautolu, mo fakafehuʻi kiate kinautolu.”

Toʻohemá: ʻOku Ou Fai e Ngāue ʻa ʻEku Tamaí, tā ʻe Harry Anderson, ʻi he angalelei ʻa e Siasi ʻAho Fitú: toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier © IRI; Ko Sīsū ʻi he Falelotu Lahi ʻi Nāsaletí, tā ʻe Greg Olsen, ʻi he angalelei ʻa Leo mo Annette Beus

“Ke ke fiefia lahi, ʻE ʻofefine ʻo Saione: … ʻoku haʻu ho Tuʻí kiate koe: … ʻoku heka ʻi he ʻasi.”

KO E HŪ IKUNÁ, tā ʻe Walter Rane © 2009, ʻoua naʻa hiki hano tatau; tā fakatātaaʻi ʻe Robert A. McKay; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Craig Dimond © IRI