2011
Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga mei Onoʻahó, Ngaahi Talaʻofa ʻo Onopōní
Sānuali 2011


Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga mei Onoʻahó, Ngaahi Talaʻofa ʻo Onopōní

Naʻe teʻeki ai pē ha taimi ia te u faingofuaʻia ai he teití, ka naʻá ku maʻu ivi mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faivelengá ʻi he folofolá.

Neongo ʻeku fiefia ʻi he ngaahi feohi fakasōsiale lahi ʻoku faí, ka naʻá ku fāinga mo e founga ʻo e teití. Ne teʻeki ai ke u teiti peá u toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, pea ʻi heʻeku foki ki ʻapi hili e taʻu ʻe uá, ne u ongoʻi ʻa e ʻikai haʻaku taukeí.

ʻI he taʻu ʻe hongofulu talu mei he taimi ko iá mo ʻeku feinga ke “fai ʻa e meʻa kotoa pē [te u] ala faí” (2 Nīfai 25:23) ke u mali—ʻa ia ko ha meʻa ʻeni ne talaʻofa ʻaki ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké—ka ne ʻikai pē hoko. Taimi ʻe niʻihi ne u ongoʻi kuo ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki te u maʻu ha taha, pea ʻi he taimi ne u ongoʻi faingataʻaʻia lahi aí, naʻá ku tangi mo lotu: “Fakamolemole ʻo tokoni mai. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ou faí.”

Ne u ongoʻi ha fiemālie lahi kimuí ni mai ʻi ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mei he folofolá. Naʻe ʻi ai ha mālohi makehe ʻo e ngaahi talanoa ko ʻeni ʻe tolú ʻi hono tokoniʻi au ke u falala ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní.

Siosefa ʻo ʻIsipité: Tauhi Maʻu ʻa e Tuí mo e ʻAmanaki Lelei ʻi he ʻOtuá

Naʻe ʻave fakamālohiʻi ʻa Siosefa mei honau ʻapí ʻi hono taʻu 17 ki ha fonua naʻe tokosiʻi ai ha kakai naʻe tatau ʻenau tui fakalotú mo ia. Neongo e ʻahiʻahi faingataʻá ni, ka naʻá ne kei ʻulungāanga lelei pē mo tauhi faivelenga ki hono kau pulé pea ki he ʻOtuá (vakai, Sēnesi 37; 39–41). Ka ʻi he taʻu ʻe 13, naʻe ʻikai ke toe ha meʻa fakamamahi ʻene hoko kiate ia. Hangē naʻe ʻikai ha lelei ia ʻe maʻu mei heʻene ngāué ka ko hano fakahū pē ia ʻi fale fakapōpula, ʻa ia naʻá ne nofo ai ʻo aʻu ki hono taʻu 30.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fakakaukau pe naʻe ʻi ai koā ha taimi ne fifili ai ʻa Siosefa naʻa kuo ngalo ia ʻi he ʻOtuá pe fehuʻia ʻe Siosefa ʻa e lōloa ʻene nofo ʻi fale fakapōpulá pē ʻe toe tukuange koā ia pe ʻikai. ʻOku ou fifili pe naʻe ʻoange nai ʻe he ngaahi misi ʻa Siosefa ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻene moʻuí (vakai, Sēnesi 37:5–11) ha ʻamanaki lelei ki ha kahaʻu lelei ange.

ʻIo, naʻe manatuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa, ʻo hangē ko ʻEne manatuʻi ʻa Lesieli, ko e faʻē ʻa Siosefá (vakai, Sēnesi 30:22). Naʻe tāpuakiʻi ʻa Siosefa ke tuʻumālie, ʻo aʻu pē ki he ngaahi tuʻunga naʻe fakamamahí. Naʻe maʻu ʻe Siosefa ha tui lahi ʻaupito ʻo ʻikai te ne fili ke angatuʻu, ʻita, pe leakovi ki he ʻOtuá. Naʻe tupu mei heni hano fai tāpuekina lahi ia.

ʻE lava pē ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau lāunga ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻo puli ai meiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia kuo ʻosi foaki mai ʻe he ʻOtuá. Ka ʻi heʻetau kei tauhi ʻa e tuí mo e ʻamanaki leleí, ʻe lava ke ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki māʻongoʻonga, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Siosefá. Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ʻomi ai ʻe heʻetau tuí ʻa e ngaahi tāpuakí ʻo hangē ko ʻetau fie maʻú, ʻe kei lava pē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tui ko iá ke tau moʻui fiefia ange.

ʻOku hoko foki e meʻa naʻe aʻusia ʻe Siosefá ko ha fakamoʻoni ʻoku māʻolunga taha ʻa e mālohi mo e poto ʻo e ʻOtuá. Naʻe lauitaʻu mo e hangē pē naʻe ʻikai ʻaonga e ngaahi feinga ʻa Siosefá, ka naʻe ʻomi ʻa Siosefa mei he fale fakapōpulá ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, pea naʻe hiki hake ia ki ha ngāue naʻe māʻolunga ʻo taha siʻi hifo pē ʻi he tuʻunga ʻo Feló (vakai, Sēnesi 41:41–43). Meʻa ní naʻe lava ke tomuʻa ʻiloʻi pe hanganaki mai ʻa Siosefa ʻe hoko ha ngaahi faingamālie lahi pehē?

ʻOku tau feinga mālohi he taimi ʻe niʻihi ke lavaʻi ha faʻahinga meʻa, pea neongo ʻa e lahi e ngaahi feinga ʻoku tau faí, ka ʻoku ʻikai feʻunga ia mo e ngāué. ʻOku ou ʻilo ʻe lava ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau tuí mo e talangofuá ʻaki ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻi he meʻa ne tau ʻuluaki ʻamanaki ki aí. ʻOku ou tui kapau ʻe lelei pē ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻoku ou maʻú peá u fakaʻaongaʻi fakapotopoto e ngaahi taimi faingataʻá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siosefá, ʻe hokosia e taimi—ʻi he taimi pē ʻa e ʻEikí—te Ne “fakahā hono nima [māʻoniʻoní]” (ʻĪsaia 52:10). He ʻikai taʻeʻaonga ʻeku ngāue mālohí. Te Ne manatuʻi kitautolu; ko hono moʻoní, ʻokú Ne fakatokangaʻi maʻu pē kitautolu peá Ne tuku fakatatali ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi maʻatautolu ʻo kapau te tau kei moʻui faivelenga ai pē.

ʻĒpalahame: ʻOfa ki he ʻOtuá ʻo Mahulu ange ʻi ha Toe Meʻa

ʻI he kiʻi taimi siʻi kuo maliu atú ne ngata ai ʻema fetuʻutaki teiti mo ha tokotaha ne u fuʻu saiʻia lahi ai. Kuó u ʻosi hohaʻa pē au telia naʻá ku nofo taʻemali, pea kuo taʻepau ʻeni pe te u lava koā ʻo maʻu ha taha kehe te ma feʻungá.

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuó u manatu ki he talanoa ki hono fekau ʻo ʻĒpalahame ke feilaulau ʻaki ʻa ʻAisaké (vakai, Sēnesi 22:1–14). Ne u ʻiloʻi naʻe kole kiate kimaua fakatouʻosi ke ma tukuange ha taha naʻá ma ʻofa ai. Ko e kiʻi meʻa siʻisiʻi pē ia naʻe hoko kiate aú ʻi hono fakafehoanaki ki he meʻa naʻe hoko kia ʻĒpalahamé, ka ne u ʻiloʻi naʻe akoʻi mai ʻe he meʻa naʻá ne aʻusiá ha ngaahi sīpinga ʻe lava ke u muimui ai.

Naʻe tatali fuoloa ʻa ʻĒpalahame ke fāʻeleʻi mai ʻe Sela hano foha. Ko e mana hono fāʻeleʻi ʻo ʻAisaké, pea naʻe fakahā kia ʻĒpalahame, “Ko ʻAisake ʻe mei ai ho hakó” (Hepelū 11:18). Kae hili iá naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ke ne feilaulau ʻaki ʻa ʻAisake. ʻE anga fēfē ha “meia” ʻAisake ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé kapau naʻe feilaulauʻi ʻa ʻAisake?

Naʻe talangofua ʻa ʻĒpalahame ʻi heʻene ʻiloʻi—ka naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi e foungá—ʻe tauhi ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi talaʻofá. Naʻá ne ʻofa lahi ki hono fohá, ka naʻe hā mei heʻene talí ʻene ʻofa ʻi he ʻEikí ʻo laka hake ʻi ha toe meʻa. ʻOku kole mai ke tau fakahā ʻa e meʻa tatau (vakai, T&F 101:4–5), pea ʻoku talaʻofa mai mo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga lahi kapau te tau faivelenga mo kātaki fuoloa (vakai, Mātiu 24:13). Naʻe faingataʻa ke hoko atu ʻeku moʻuí hili ʻeku ʻosi mo hoku kaumeʻá. ʻI heʻeku maʻu ʻa e talaʻofa ko ia te u malí, hangē naʻe ʻikai ke hōhoa tatau ʻa e hoko atu ʻeku moʻuí mo hono fakahoko ʻo e talaʻofa ko iá. Ka naʻe ʻomi ʻe he talaʻofá ha ʻamanaki lelei ʻo ne tokoniʻi au ke u toe feinga pē pea ke fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻoku ou ʻofa kiate Ia ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa.

Naʻe ʻikai ngata pē hono fakapale ʻo ʻĒpalahame ʻi heʻene faivelengá ʻaki hono fakamoʻui hono fohá kae ʻaki foki ha hako taʻefaʻalaua mo ha ngaahi tāpuaki kehe (vakai, Sēnesi 22:15–18). ʻE ʻi ai foki hotau fakapale ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku kole mai ʻe he ʻOtuá ke tau fakahokó pea mo ʻetau fakahā ʻa ʻetau ʻofa kiate Iá. ʻOku tefito ai hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí.

Sakalia: Tui ʻOku Moʻoni e Ngaahi Talaʻofa ʻa e ʻOtuá

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi e founga ʻe lava ke fakahoko ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí—hangē ko e talaʻofa ko ia ʻe tāpuakiʻi kitautolu ke tau fakahoko ʻa e mali taʻengatá ʻo kapau ʻoku tau holi ki ai pea moʻui faivelenga. Naʻe ako ʻaki ʻeni ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ ʻE ʻi ai e taimi kuo pau ke tau loto-toʻa ai ʻo fili ke maʻu ʻa e ʻamanaki leleí neongo ʻe fakafepakiʻi ʻeni ʻe he meʻa kotoa pē.”1

Naʻe lotu ʻa Sakalia mo hono uaifi ko ʻIlisapetí ʻi he loto tōnunga mo tatali ke ʻi ai haʻana tama. Naʻe faifai pea talaʻofa ange ʻe ha ʻāngelo ʻe tuʻituʻia hono uaifí ʻa ia kuó ne motuʻa, pea fāʻeleʻi ha tama ʻa ia te ne teuteu ʻa e hala maʻá e Fakamoʻuí. Ne pehē fau hono maʻongoʻonga ʻo e tāpuakí naʻe ʻikai mahino ia kia Sakalia. Neongo ne ʻosi fakahā ange ʻe he ʻāngeló, ka naʻe fehuʻi ʻe Sakalia, “Te u ʻilo ʻi he hā ʻa e meʻá ni?” (Luke 1:18).

ʻOku tau hangē pē ko Sakaliá, ʻo tau anga ʻi he siva ʻetau ʻamanakí ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau holi ke maʻú—pe ko e faingataʻa ke tau tui ki he ngaahi meʻa ʻoku talaʻofa mai ʻakí—ʻo ngalo ai ʻiate kitautolu “ ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē” (Mātiu 19:26). Naʻe fakamanatu mai ʻe he meʻa naʻe hoko kia Sakaliá ʻoku moʻoni e ngaahi talaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne tauhi maʻu pē kinautolu.

ʻOku ʻikai ko e talanoa pē kia Siosefa, ʻĒpalahame, mo Sakaliá ʻoku nau fakamālohia ʻeku tuí mo ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí kiate aú. ʻOku lahi e ngaahi talanoa ʻi he folofolá ki ha kakai kuo fakamanatu mai kiate au ʻe heʻenau tuí ke u tui ki he ngaahi meʻa ko ia kuo talaʻofa ʻaki ʻe he ʻEikí kiate aú. ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻoku ʻikai te u lava ke lau ha vahe mei he folofolá taʻe te ne fakamanatu mai kiate au ʻoku tauhi maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOku ʻomi ʻe he mahino ko ʻení kiate au ha ʻamanaki lelei lahi ki he kahaʻú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Mālohi Taʻefakangatangata ʻo e ʻAmanaki Leleí,” Liahona, Nōvema 2008, 23.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Jeff Ward