2011
ʻI he ʻAo ʻo e Kau ʻĀngeló
Sānuali 2011


Mei he Malaʻe Ngāue Fakafaifekaú

ʻI he ʻAo ʻo e Kau ʻĀngeló

ʻI hono vaheʻi au ke u hoko ko ha faifekaú, naʻe talaʻofa mai ʻeku palesiteni fakasiteikí ʻe ʻi ai e taimi te u ongoʻi ʻoku ʻi ai e kau ʻāngeló pea te nau maluʻi au.

Naʻe uiuiʻi au ʻi he 2003 ke u ngāue fakafaifekau ʻi ʻAivoli Kousi, ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo ʻAfiliká. ʻI he fai ʻeku fakatotoló, ne u ʻiloʻi ai hangē ʻoku hoko maʻu pē ha tau fakafonua ʻi he fonuá, ka ne u ongoʻi fiemālie heʻeku ʻiloʻi kuo felotoi e ongo faʻahí ke na kiʻi tuku tau fakataimi. Ne toe lahi ange ʻeku fiemālié ʻi hono vaheʻi aú. Naʻe palōmesi mai e palesiteni fakasiteikí ʻe ʻi ai e ngaahi taimi lolotonga ʻeku ngāué te u ongoʻi ʻoku ʻi ai ha kau ʻāngelo pea te nau maluʻi au. Naʻe talaʻofa mai foki kapau te u talangofua, te u foki lelei ki ʻapi.

ʻI he ngaahi ʻuluaki māhina ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe faleʻi kimautolu ʻe he palesiteni fakamisioná ke mau mateuteu. Naʻa mau tauhi ʻi homau loki nofo totongi ʻi he kolomuʻa ʻo ʻApitasaní ha meʻakai mo ha vai feʻunga mo ha ʻaho ʻe tolu, pea naʻe akoʻi kiate kimautolu ʻi he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e meʻa ke fai ʻo kapau ʻe hoko ha tau.

Ka naʻa mau kei manavasiʻi pē ʻi hono maumauʻi ʻe he kau fakafepakí ʻa e tuku taú ʻi he ʻaho 4 ʻo Nōvema, 2004. Naʻe fakahā mai ʻe heʻemau kau taki ʻi he misioná ko ʻene hoko pē ʻa e 6 efiafí pea ʻoua te mau toe mavahe mei homau nofoʻangá. Lolotonga ʻema polokalama akoʻi fakaʻosi ʻi he ʻaho hono hokó, ne ma fanongo ki ha meʻa naʻe pā fakafokifā. Ne mau fakaʻosi ʻaki ha lotu he taimi pē ko iá, ʻoange ki he fāmilí ha vahe ke nau lau mei he Tohi ʻa Molomoná, peá ma fakavave atu ki ʻapi. Ne taimi siʻi pē ʻe ma aʻu atú mo e aʻu ange ʻa e ongo hoa naʻa mau nofó. Naʻe telefoni ange ʻa e ongo ʻasisitení ʻo talaange ke ʻoua naʻa mau mavahe mei homau falé tatau ai pē pe ko e hā—aʻu ki he ʻalu ki he lotú pe kumi meʻakai. Naʻa mau ʻilo naʻe mate ha kau fakamelino Falanisē ʻi ha fakatō pomu ʻa ha ngaahi vakapuna, ko ia naʻe ʻohofi ai ʻe Falanisē ʻa e malaʻe vakapuna fakakautaú, ʻo lavengatāmaki ai e kiʻi kau tau ʻalu vakapuna ʻAivolií. Naʻe tupu mei ai ha ngaahi moveuveu lahi ʻi he kolomuʻá.

Naʻe fonu e ngaahi halá ʻi ha kau laka fakahāhā ʻe lauiafe, ʻoku nau toʻo ha ngaahi fuʻu helepelu, kaihaʻa ʻi he ngaahi falekoloa Falaniseé, pea hae mo e ngaahi fale naʻa nau mahamahalo naʻe nofo ai e kau Falaniseé. Naʻa mau lava pē ʻo mamata mei homau matapā sioʻatá ki he kamata ʻa e fetāʻakí. Ne mau ʻiloʻi naʻa mau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhí ko ʻemau kili hinehiná.

ʻI he hoʻatā Sāpate ko hono 7 ʻo Nōvemá, naʻa mau fakahoko toko fā pē ʻemau houalotu sākalamēnití ʻi homau falé, lolotonga ia ʻemau fanongo ki he kaikailá, ngaahi fana, mo e pā ʻa e ngaahi mafahú. Hili hono tāpuakiʻi mo tufaki ʻo e mā mo e vai mei heʻemau meʻakai naʻe teuteu ki he ʻaho ʻe tolú, naʻa mau takitaha vahevahe ha potufolofola mo fai ʻemau fakamoʻoní. Ne u lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88: “Pea ʻilonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu”. ʻI heʻeku laú, ne u fakakaukau ki he tāpuaki naʻe foaki kiate au ʻe heʻeku palesiteni fakasiteikí, pea ne u ʻiloʻi te u malu pē.

Ne mau nofo ʻi homau falé ʻi ha uike ʻe taha. Naʻe ʻaʻahi ange e kau taki mo e kāingalotu ʻo e uōtí mo ʻemau meʻakai. Ne aʻu ki ha ʻave ʻe he mēmipa ʻe taha ʻemau ngaahi pōpoakí ʻo ʻī-meili ki homau ngaahi fāmilí, ke nau ʻiloʻi ʻoku mau kei malu pē. Meʻa fakaofo ko e tokoni ʻa e kāingalotú ni! Lolotonga iá, naʻe lotua kimautolu ʻe homau ngaahi fāmilí mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi māmani kotoa ke mau malu. ʻI he lotu ʻa hoku fāmilí, naʻa nau ongoʻi ʻa e nonga ʻo fakapapauʻi ai kiate kinautolu te u sai pē.

Naʻe kamata ʻemau fetukutukú ʻi he ʻaho Falaite, 12 ʻo Nōvemá. Naʻe ʻave kimautolu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻAivolí ʻo mau fou atu ʻi he ngaahi hala lalahi ʻo ʻApitasaní, pea neongo ne mau fanongo naʻe fakalaveaʻi ha kau kumi hūfanga ʻe niʻihi, ka naʻa mau hao atu pē he ngaahi nofoʻanga ʻo e kau sōtiá ʻo aʻu ki he ʻapi ʻo e ʻAmipasitoa Pilitāniá. Naʻe fetukutuku leva kimautolu ʻe he kau tau Pilitāniá mei he fonuá, pea naʻe tali e ngaahi lotu ʻa hoku fāmilí ʻi heʻenau sio ʻi he ongoongó ki hono fetukutuku au mo ha ongo ʻeletā kehe. Naʻe ʻave ʻe he kāingalotú ʻa e kau faifekau naʻe ʻikai ko ha kau ʻAfiliká he taimi poʻulí ki he ʻapi fakamisioná. Naʻe ʻave vakapuna kinautolu mei ai ʻe he laulā puna ʻa ʻĪtalí ki Kana ʻo mau toe fakataha ai.

Neongo e ngaahi ʻohofi lahi naʻe fai ki he kakai muli ʻi he fonuá kotoa, ka naʻe ʻikai lavea ha taha ʻo e kau faifekaú lolotonga ʻa e moveuveú, pea ʻikai hae ha fale ʻo e kau faifekaú. Naʻa mau malu pē ʻi ʻapi ʻi he taimi naʻe kamata ai e moveuveú he naʻa mau fakafanongo ki he faleʻi ʻa e palesiteni fakamisioná, pea naʻe ʻi ai pē e meʻakai naʻe fie maʻu ke mau moʻui aí. Pea naʻe toe fakafiemālie ange ʻi he maluʻi ʻa e kau sōtiá ʻa ʻemau ʻiloʻi ko ia naʻe maluʻi kimautolu ʻe he ʻEikí.

ʻI he taimi naʻe fetukutuku ai kimautolú, ne u ʻiloʻi ai ta naʻe teuteu ha kau fakahāhāloto ke ʻohofi homau fale nofoʻangá ʻi he hoʻatā Sāpate hili ʻemau sākalamēnití. Naʻe kaikaila ha taha ʻo homau kaungāʻapí, “ ʻOku ʻikai ko ha kau Falanisē kinautolu!” ka naʻe ʻikai pē ke nau mavahe. Faifai pea kaila mai ha kaungāʻapi ʻe taha, “Ko e kau faifekau kinautolu!” pea movete atu e kau fakamoveuveú. Naʻá ku toe manatuʻi pē ʻa e ngaahi lea ko ʻení, “ ʻE ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālé, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló,” peá u ʻiloʻi naʻá ku lolotonga fakahoko ʻa e talaʻofa ko ia mei he tāpuaki naʻe fai ʻe heʻeku palesiteni fakasiteikí. Kuó u mamata ki hono fakahoko ʻo e kikité.

Tā Fakatātā ʻa Richard Hull