2011
Aapa Atu ma se Lima Laveai
Aokuso 2011


Tala Faamamai o le Talalelei

Aapa Atu ma se Lima Laveai

Na vaetofia Gordon B. Hinckley e avea o se Peresitene lona 15 o le Ekalesia i le aso 12 o Mati, 1995. Sa ia faatulagaina le fausia o tamai malumalu, faasilasila mai ni malumalu fou se 79 i le taimi a o peresitene o ia. E manatuaina foi Peresitene Hinckley i le femalagaai e asiasi i Au Paia o Aso e Gata Ai i le silia ma le 60 o atunuu. Na sii mai le tusiga lea e i lalo mai se saunoaga o le konafesi aoao i le aso 6 o Oketopa, 1996. Mo le saunoaga atoa, asiasi ane i le conference.lds.org.

Ata
President Gordon B. Hinckley

E manaomia e i tatou uma ona manatua le taimi ua tuanai. O le talafaasolopito tatou te maua ai le malamalama lena e mafai ona faasaoina ai i tatou mai le toe faia o mea sese, lea e mafai ona tatou atiina ae ai mo le lumanai. …

Ou te toe aveina outou i tua i le Konafesi Aoao ia Oketopa 1856. I le Aso Toonai o lena konafesi, sa taunuu ai Franklin D. Richards ma sina vaega toaitiiti o paaga i le [Vanu o Sate Leki]. Sa malaga mai i latou mai Uinita Kuota ma ni vaega malolosi, ma ni taavale solofanua māmā, ma sa mafai ona vave le latou faigamalaga. O le taimi lava lena sa saili ai e le Uso o Richards ia Peresitene Iaga. Sa ia lipoti atu e selau ma selau alii, tamaitai ma tamaiti o loo salalau solo i luga o le ala mai Scottsbluff e oo mai i lenei vanu. O le toatele o i latou sa toso mai ni taavale tosolima. Sa latou o mai na ni taavale toso e lua na faatonuina e fesoasoani ia i latou. Sa latou taunuu i le eria o le laasaga mulimuli lava o le Vaitafe o North Platte. I o latou luma atu sa i ai se auala e agai i luga i le mauga e oo atu i le Continental Divide ma le tele, ma tele o maila e i talaatu. …

O le taeao na sosoo ai na sau ai [Peresitene Iaga] i le Tapeneko tuai sa tu i le [Lotoa o le Malumalu]. Sa ia fai atu i tagata:

“… E toatele o tatou uso ma tuafafine o i luga o laufanua valevalenoa ma ni taavale tosolima, ma e atonu e toatele ua i ai nei i latou i le fitu selau maila le mamao ese atu ma lenei nofoaga, ma e tatau ona aumaia iinei, ma ua tatau ona tatou auina atu se fesoasoani ia i latou. …

“O la’u mataupu faalelotu lena; o le faatonuga lena a le Agaga Paia ua ou maua. O le faaola mai o tagata.

“Ou te valaau atu i Epikopo i lenei aso. Ou te le faatali seia oo taeao, pe o le isi foi aso, mo ni miula lelei se 60 ma ni taavale solofanua se 12 po o le 15. Ou te le manao e auina atu ni povi. Ou te manao i ni solofanua lelei ma ni miula. O loo i ai i lenei Teritori, ma e tatau ona tatou maua mai. Faapea foi ma ni tone falaoamata se 12 ma ni tagata avetaavale solofanua lelei se 40, e ese mai ia i latou e aveina na solofanua.

“Ou te ta’u atu ia te outou uma o o outou faatuatua, talitonuga faalelotu, ma galuega faalelotu, e le faaolaina ai se tagata e toatasi o outou i le Malo Selesitila o lo tatou Atua, sei vagana ua tatou faataunuuina na mataupu e pei ona ou aoao atu nei ia te outou. O atu ma aumai na tagata o i ai nei i luga o fanua valevalenoa.”1

O lena aoauli sa tuufaatasia ai e tamaitai le anoanoai o meaai, ie afu, ma ni lavalava.

O le taeao na sosoo ai, sa saunia ai solofanua ma lipea taavale solofanua ma la’u i ai ni uta.

O le taeao na sosoo ai i le Aso Lua, e 16 taavale o miula taifa na malaga ese atu e agai i sasae. E oo atu i le faaiuga o Oketopa ua 250 vaega o taavale solofanua ua i luga o le ala e tuuina atu se fesoasoani.

Ou uso e, ma tuafafine, sa faia ni lauga matagofie mai luga o lenei pulelaa. Ae leai se lauga na sili atu ona ogaoga ma ‘anoa e pei o lena sa saunoa atu ai Peresitene Iaga i na tulaga.

… O tala o lo latou laveaiina e manaomia ona toe faamatala ma toe faamatala. Na latou faamatalaina ai le aano moni o le talalelei a Iesu Keriso. …

… O loo i ai nisi o o tatou lava tagata o loo tagi mai i le tiga ma le mafatia ma le faanoanoa i le nofotoatasi ma le fefe. O la tatou galuega o se tiute maoae ma paia, o le aapa atu lea ma fesoasoani ia i latou, e siitia i latou, e fafaga i latou pe afai o fiaaai, e tausia o latou agaga pe afai o galala mo le upumoni ma le amiotonu.

Ua toatele naua tagata talavou o loo feseta’i ma savavali i se ala matautia o fualaau oona, keni, o le ola le mama, ma faafitauli uma faapena e o mai faatasi ma nei mea. O loo i ai ni fafine ua oti a latou tane, o fia maua ni leo faauo, ma lena agaga popole naunautai e tautala mai i le alofa. O loo i ai i latou sa mafanafana i le faatuatua, ae ua maalilili nei o latou faatuatua. O le toatele o i latou ua mananao e toe foi mai, ae ua le iloa pe faapefea ona fai. Ua latou manaomia ni lima faauo e aapa atu ia i latou. O se taumafaiga itiiti lava, e mafai ai ona toe aumaia le toatele o i latou e toe taumamafa i le laoai a le Alii.

Ou uso ma tuafafine e, ou te faamoemoe lava, ou te tatalo foi, o i tatou taitoatasi … o le a faia se faaiuga e saili i latou o loo manaomia le fesoasoani, o e o i ai i tulaga atuatuvale ma faigata, ma siitia i latou i le agaga alofa i totonu o le li’o o le Ekalesia, lea o le a faafiafiaina ai i latou e lima malolosi ma loto e alolofa, faamafanafanaina ai, lagolagoina ai, ma tuu atu ai i latou i le ala o le fiafia ma ni olaga faamanuiaina.

Ou te tuuina atu ia te outou a’u uo pele, ma e o loo tatou faifaimea faatasi i lenei galuega ofoofogia, la’u molimau i le moni o lenei galuega, o le galuega a le Silisili Ese, o le galuega a le Faaola o tagata uma.

Faamatalaga

  1. Polika Iaga, sii mai i le LeRoy R. Hafen ma Ann W. Hafen, Handcarts to Zion (1960), 120–21.

Amataga o le Faamoemoe, saunia e A. D. Shaw