2015
Faifaiva i Tagata
Iuni 2015


Faifaiva i Tagata

O tagata uma o e ua taliaina le valaauga e taitai i le Ekalesia ua tatou taliaina le valaaulia a le Faaola ina ia avea ma tagata faifaiva i tagata.

Ata

A o tausia lo matou aiga talavou i Hawaii, ma te faafetai ma lo‘u toalua mo le Au paia ofoofogia na fesoasoani ia i matou. O nei tagata pele o le ekalesia na opoina i matou ma faia i matou e pei lava o so latou aiga. I ni nai taimi e aveina e tamaloloa i le uarota lo‘u atalii laitiiti i ni malaga o faigafaiva i le vasa. O nei faigamalaga e le faaaogaina ai ni vaa ae nai lo o lena, o tomai faafaigafaiva na atiina ae e tagata Hawaii anamua.

O le faaaogaina o se tasi o na metotia, e gaugau ma faatulaga ma le faaeteete e se faifaiva atamai se upega lapotopoto o loo faapipii ai pulu mamafa faataamilo. Ona ia siiina lea ma le faaeteete le upega i se nofoaga i le matafaga papa i luga ae o se vailepa manino. A vaaia loa e ia i‘a o o mai i totonu o le vailepa, i le taimi sa‘o ma le tomai maoae, o le a ia lafo atu le upega, lea o le a fofola atu i lona lautele ma pau ifo i luga o se mamanu lapotopoto tele i luga o le vai o i lalo, e vave lava ona goto ifo i lalo ma maumau ai i’a na faapotopoto iina.

A o avea le tomai o sea ituaiga faifaiva o se mea e faagaeetia loto, o ia le tagata muamua o le a ta‘u atua ia te oe, a aunoa ma se upega lelei o loo mama, fonofonoina, ma ua toe faaleleia atoatoa, o ana taumafaiga o le a le aoga. E iloa e faifaiva popoto masani o lo latou faamanuiaina e faalagolago i luga o le atoatoa o a latou upega fagota ma o se faiva lelei, ma faamanuiaina e le amataina sei iloga ua uma ona siakiina upega ma ua lelei atoatoa.

Ua tatou vaaia se malamalama i lenei mataupu faavae i totonu o le uluai Aposetolo, ma nisi o i latou sa faifaiva e ala i le matata eseese. Ua tatou faailoa atu ai i nei alii faifaiva i le uluai mataupu o Mataio, Mareko ma Luka, lea na latou lafoina, suiina, ma fufulu a latou upega, ina ua latou fetaiai muamua i lo latou Matai o le lumanai (tagai i le Mataio 4:18, 21; Mareko 1:16, 19; Luka 5:2). Na fafagaina e nei alii o latou aiga ma aiga o isi e ala i le galulue i aso taitasi e pue i‘a. O a latou faamanuiaga ma o latou aiga e faalagolago i la latou sauniuniga ma le tomai ma le atoatoa o a latou upega.

Ina ua valaaulia e Iesu i latou e “mulimuli mai ia te au, ou te faia oulua ma faifaiva i tagata” “ona la tuua loa lea o la‘ua upega,” “tuua mea uma, ae mulimuli atu ia te ia” (Mataio 4:19, 20; Luka 5:11; tagai foi i le Mareko 1:17–18).

Sa ou mafaufau i le faataitaiga lenei i le tele o taimi a o ou mafaufau ia i latou o e tutu i le ulu o le Ekalesia ua tali atu ma le faatuatua e tali tutusa i le valaaulia e “mulimuli mai ia te au.” E pei o le Ekalesia anamua, e taitaia Le Ekalesia a Iesu Keriso o le au Paia o Aso e Gata Ai e ala i le perofeta ma aposetolo, o e ua tuua a latou upega ma a latou galuega na faigata le mauaina ma atiina ae ni tomai fou ina ia mafai ona auauna atu ma mulimuli i le Matai.

Taitai i Tagata

O le a le uiga o le avea ma “faifaiva i tagata”? I Ana upu faigofie o le valaaulia o Aposetolo anamua, na faalauiloa mai ai e le Faaola le mea o le a avea ma Ana aoaoga masani ma mamana—aoao atu i faataoto. Sa ia iloa o i latou ua valaauina e mulimuli ia te Ia o le a malamalama, i se tulaga, i Lona uiga o upu “faifaiva i tagata.”

Na aoao mai Peresitene Harold B. Lee (1899–1973), “Ina ia avea ma ‘faifaiva i tagata’ o se isi lava ala o le faapea ‘avea ma taitai i tagata.’ O lea la i le gagana i le taimi nei tatou te faapea atu … : ‘Afai tou te tausi i a’u poloaiga, ou te faia outou ma taitai i tagata.’”1

O se taitai i tagata o se tasi ua valaauina e fesoasoani i isi ia avea ma “soo moni o… Iesu Keriso” (Moronae 7:48). Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia fai mai, “Ina ia faia lenei mea, e taumafai muamua lava taitai ia avea ma soo faamaoni o le Faaola, e ola i aso taitasi ina ia mafai ona latou toe foi atu e nonofo i le afioaga o le Atua. E mafai ona latou fesoasoani i isi e atiina ae ni molimau malolosi ma faalatalata atili atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.”2

O tagata uma o e ua taliaina le valaauga e taitai i le Ekalesia ua taliaina le valaaulia a le Faaola ina ia avea ma faifaiva i tagata.

Upega ma Aufono

Ata
Fishermen in their boat. They are casting a net into the water. Seven of the disciples are casting their fishing net into the sea. Outtakes include more of the disciples casting their nets into the ocean, trying to pull their nets filled with fish back into the boat, the filming cast and crew as well as the equipment used to film, and emptying their nets into the boat.

Mai le tulaga aupito maualuga o le taitaiga i le Ekalesia i le korama a le Perisitua Arona ma au peresitene o vasega o Tamaitai Talavou, ua faatulagaina taitai i aufono. Ua faatonuina taitai e saunia faaleagaga, auai atoatoa i aufono, auauna atu i isi, aoao atu le talalelei a Iesu Keriso, ma taitai le perisitua ma faalapotopotoga a ausilali o le Ekalesia. E le gata i lea, ia fausia le lotogatasi ma le toafilemu i le Ekalesia, saunia isi e avea ma taitai ma faiaoga, faamatuu atu tiutetauave, ma faamautinoa le tali atu.3

E pei lava ona faaaogaina e Aposetolo anamua lo latou iloa i le fagota e avea ma tagata faifaiva i tagata, e mafai ona tatou faaaogaina mataupu faavae o loo maua i lo latou faaaogaina o upega i aufono a le Ekalesia. E pei o se upega, o nei aufono e faatulagaina ma saunia e faapotopoto mai fanau a le Tama Faalelagi—o tagata taitoatasi o le aufono e pei o se manoa taua ma le autu o le upega. E pei lava ona aoga se upega pe afai ua lelei ona fonofonoina, e faapena foi a tatou aufono e faavaivai pe afai o tagata o le aufono e le o faatulagaina, taulai atu, ma faagaoioia pei ona tatau ai.

E mulimuli taitai o aufono i le faataitaiga a le au faifaiva Aposetolo anamua i le siakiina e le aunoa ma suiina nei “upega.” E faia e taitai o aufono lenei mea i le tuuina atu soo o aoaoga, taitai i fonotaga a aufono, tuuina atu ni manatu faaalia i taimi uma ma le talafeagai i tagata o le aufono, ma ofoina atu le alofa, faamalosiauga, ma le viiga. E leai se mea e suitulaga mo le malosi atoatoa ma le faapotopotoina gafataulimaina o aufono o loo lelei le faatautaia.

O Le Aufono a le Uarota

Atonu o le aufono o loo i ai le avanoa sili e uunaia ai tagata taitoatasi o le Ekalesia o le aufono a le uarota. O alii ma tamaitai i lenei aufono ua valaauina moni lava e avea ma faifaiva i tagata ma le tofiga e taitaia o le galuega o le faaolataga i le uarota, pe a faatonuina ai e le epikopo. Latou te nonofo ma auauna atu i a latou lava uarota, lea e mafai ai ona latou iloa ma fegalegaleai ma i latou ua valaauina i latou e taitaia.

“O tagata o le aufono a le uarota e taumafai e fesoasoani i tagata taitoatasi e fausia ni molimau, maua sauniga faaola, tausia feagaiga, ma avea ma soo faapaiaina o Iesu Keriso (tagai i le Moronae 6:4–5). O sui uma o le aufono a le uarota ua i ai se tiutetauave aoao mo le manuia o tagata o le uarota.4

O sui o aufono a le uarota e i ai se matafaioi taua i le faanatinati o le galuega o le faaolataga. Pe afai o le aufono a le uarota e le o galulue e pei ona tatau ai, e faatelegeseina le galuega. E tuuitiitia ai le malosi o le faapotopotoina o le “upega”, ma o taumafaiga a le aufono e maua mai ai ni taunuuga faatapulaa. Ae afai o le aufono a le uarota o loo faatulagaina ma taulai atu i le faamalolosia o tagata taitoatasi ma aiga, e mafai ona ofoofogia taunuuga.

Ou te masani i se uarota na tauivi ma se aufono e le o aoga a le uarota. Sa faigata mo le epikopo le taliaina o le taitaiga o loo maua i le Tusitaulima 2 aua sa lagolelei ona ala ma sa fiafia i lana mamanu tuai. Ina ua mavae le tele o fautuaga ma aoaoga a se peresitene alofa o le siteki, e ui i lea, o le epikopo na faamaluluina lona loto, salamo, ma amata ona gauai e faatulaga le aufono a le uarota e pei ona faatonuina. Sa ia matamata i vitio faaleaoaoga e maua i le LDS.org, sa ia faitau i vaega 4 ma le 5 o le Tusitaulima 2, ma sa ia galue ai i mea sa ia aoaoina.

Sa vave ona taliaina e sui o le aufono a le uarota suiga, ma sa i luga o i latou le agaga o le alofa ma le lotogatasi a o latou taulai atu i le faamalolosia o tagata taitoatasi ma aiga. I fonotaga taitasi, latou te saunoa umi e uiga i le tagata sailiili, tagata fou liliu mai, tagata ua le toaaga, ma tagata o i ai manaoga. Sa amata ona faalatalata atu o latou loto i nei uso ma tuafafine, ma amata ona tutupu mai vavega.

Na lipoti mai e le epikopo toetoe lava i le taimi lena na amata ai nei suiga na faia i le aufono a le uarota, sa amata ona o mai i le lotu tagata sa leiloloa ma le toaaga mai. Na fai mai nei tagata na faafuasei lava ona uunaia e toe foi mai i le Ekalesia. Sa fai mai i latou na maua se uunaiga manino ma le malosi e tatau ona latou toe mafuta faatasi ma le Au Paia. Sa latou iloa o le a alofagia i latou na latou manaomia le lagolago o le a tuuina atu e tagata.

Sa faasoa mai e le epikopo ua ia mautinoa sa faatalitali mai le Tama Faalelagi mo ia e mulimuli i fautuaga na ia mauaina ma faatulaga le aufono a le uarota e pei ona faatonuina ai o ia a o lei mafai ona Ia tuu le manao i totonu o loto ma mafaufau o nei tagata ua le toaaga mai ina ia toe foi mai i gaoioiga i le Ekalesia. Sa iloa e le epikopo, sa ia manaomia ona fatuina se siosiomaga alofa, ma le faafaileleina sa manaomia e nei tagata a o lei toe taitaiina mai i latou e le Agaga. Sa faamanatu mai e ana upu le aafiaga o Peteru le faifaiva:

“Ona maliu ane lea o [Iesu] i le tasi vaa, o le vaa o Simeona, ma faatoga atu ia te ia ia faaitiiti atu le vaa nai le auvai. Ona nofo lea o ia i lalo, ma aoao atu nai le vaa i le motu o tagata.

“Ua uma lana lauga ona fetalai atu lea o ia ia Simeona, Ina tuutuu atu ia i le loloto, ma ia tuu ifo ai a outou upega e maua ai ni ia.

“Ua tali mai Simeona ua faapea mai ia te ia, le Alii e, ua atoa le po ua tigaina ai i matou, e leai ni mea ua maua: a ona o lau fetalaiga ou te tuu ifo ai le upega.

“Ua uma ona latou faia o lea mea, ona latou siomia ai lea o le au ia tele lava” (Luka 5:3–6).

A o tatou faalogo ma mulimuli i le fautuaga na tuuina mai ia i tatou e ala i le perofeta o ona po nei, tagatavaai ma talifaaaliga—o “faifaiva i tagata” moni—ma a o tatou siakiina ma suisuia a tatou upega a o galue ai, o lo tatou malosi e faanatinatiina le galuega o le faaolataga o le a matua faateleina ma o le a avea i tatou ma meafaigaluega i aao o le Tama Faalelagi e faapotopoto Lana fanau.

Faamatalaga

  1. Harold B. Lee, i le Conference Report, Oct. 1960, 15.

  2. Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 3.1.

  3. Tagai i le Tusitaulima 2, 3.2; 1–5; 3.3.2–4.

  4. Tusitaulima 2, 4.4