2015
O A’u Fualaau Suamalie [Peaches] ua Papa
Iuni 2015


O A‘u Fualaau Suamalie [Peaches] Ua Papa

Mary Biesinger, Iuta, ISA

Ata
illustration of canning jars breaking

Sa ou tamoe atu i le umukuka ma vaaia tioata taei ma fualaau suamalie piipii i luga o vaega uma o le potu.

Ata na tusia e Bradley H. Clark

Sa ou manatu o au o se matua atoatoa … seia oo ina maua ni fanau.

Mo au, o le tulaga faamatua o se afi faamama a le tunu auro. O o‘u vaivaiga e foliga mai e faatitino pe a ou lagona le atuatuvale, le lava le moe, popole, po o le le fiafia. O le mea moni, o faamanuiaga o le tulaga faamatua e tauia ai na taimi, ae ua ou iloa e maua au i le maitaita. E maasiasi e tautino atu, ae sa masani ona ou ee atu pe tau’ai lau fanau ina ia faalogo mai.

Ou te faia se faaiuga mai lea taimi i lea taimi o le a ou le toe ita, ae e oso lava i taimi o le popole. Na iloa e le Tama Faalelagi ou te manaomia se mea maoae e fesoasoani ai ia te au.

I se tasi afiafi ina ua mavae se aso o le tuufaguina o fualaau suamalie [peaches], sa ou tuuina atu le vaega mulimuli ma filifili e fai se malologa puupuu. Sa ou mautinoa o le a ou ala ae i le taimi e aveese ai fagu mai le ogaumu faaasu.

Ou te lei ala.

Sa faateia i maua ma lo‘u toalua, o Quinn, i le leo o fagu ua papa. Sa ou tamoe atu i le umukuka ma vaaia ni tioata taei ma fualaau suamalie pipii [peaches] ua pipii solo i vaega uma o le potu. O le mea moni lava, sa liuausa uma le vai o le ogaumu faaasu, sa faateleina le vevela ma le ea, ua fiki ese ai le pito i luga o le ogaumu faaasu, ma ua papa ai fagu e ono mai le fitu o fualaau suamalie [peaches].

“Ou te manatu o le a ou faamamaina lenei gasu i le taeao,” sa ou fai atu ai.

Manatu sese.

E oo atu i le taeao o fualaau suamalie [peaches] vevela piipiii ua malo ma avea ma faaputuga tioata ua malo, ma faatumulia ai uma le umukuka ma le potu malolo. O fasi tioata malo o fualaau suamalie [peaches] ua salalau solo ua oo atu lava i tua o masini i le laulau ma soo se avanoa lava e mafai ona oo i ai, e aofia ai tua atu o le pusa aisa.

Na tele ni nai itula na faamama ai. Sa ou faasusuina faaputuga o tioata ua faatumulia i fualaau suamalie i solo pepa susu ona taumafai lea e solo ese e aunoa ma le faamanu’aina o au lava ia.

A o ou faamamaina, sa musumusu mai ia te au se leo masani: “Maria, pe a pa lou ita, e pei ona faia e nei fagu, e le faigofie ona e toe faaleleia. E le mafai ona e vaai po o gafea pe o faapefea e le ita ona faatiga i lau fanau ma isi. E pei o lenei gaogaosa, o lena tiga e vave ona malo ma e tiga tele.”

Na faafuasei lava, o le galuega faamama ua i ai se uiga fou. O le lesona sa matuai mamana lava. E pei o lou ita, sa leai se faamama vave. O vaiaso mulimuli ane sa ou maua ai pea tamai luuga o fualaau suamalie e pei oni papa ala o loo maumau ai tioata.

Ou te tatalo o le a i ai se aso o le a avea ai lou onosai ma se malosiaga maoae e pei ona sa i ai o se vaivaiga. I le taimi nei, ou te faafetai o loo fesoasoani mai ia te au le Togiola a le Alii ia sili atu ona pulea lo‘u ita ina ia mafai ona ou faasaoina e pele ia te au mai i soo se faatafugaga e mafua mai i le ita ua pa.