2015
E Faapefea ona Matou ‘Talai Atu Keriso’ i lo Matou Aiga
Iuni 2015


E Faapefea ona Matou “Talai Atu Keriso” i lo Matou Aiga

E alaala le tusitala i Iuta, ISA.

“Ma ua matou tautalatala e uiga ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, ua matou vavalo e uiga ia Keriso, ma ua matou tusitusi foi e tusa ma a matou valoaga, ina ia mafai ona iloa e a matou fanau po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala.” (2 Nifae 25:26).

Ata
A family in Brazil having family home evening

I le taimi o le Eseta i se tasi tausaga, sa fautua mai ai lo‘u toalua faapea matou te faitau faatasi o se aiga i le tala i tusitusiga paia o le vaiaso mulimuli o le Faaola i le olaga nei. I po taitasi i le taimi e momoe ai, matou te faitau i le Feagaiga Fou ma faaali atu i le ma fanau se vitio puupuu o mea taitasi ma talanoaina fesili e tulai mai. Sa ou maofa i fesili na fai mai e le ma fanau e faapea foi ma le Agaga na faatumuina ai lo matou aiga i le taimi o la matou faitauga ma talanoaga.

I le faaiuga o le vaiaso, sa ou lagonaina se agaga faafetai sili atu ona loloto ma le alofa i le Faaola, i le manatunatu loloto i Lana taulaga ma taunuuga e faavavau lea e mafua mai ona o mea uma na Ia oo i ai mo i tatou. Faatasi ai ma o‘u lava lagona ootia, sa ou iloaina sa musuia lo’u toalua, ma sa ou vaaia se malamalama loloto atu ma le alofa mo le Faaola i la ma fanau faapea foi ma se faanaunauga maoae e faaalia ai uiga faa-Keriso i le tasi i le isi.

Talu mai lena taimi ua matou sailiili i isi auala e mafai ai ona matou “tautalatala ia Keriso” ma “talai atu Keriso” ia faateleina matou talanoaga ma lesona, ma le iloaina faapea e ala i le fausiaina i luga o se faavae o Iesu Keriso, ua folafola mai ia i matou le malosi maoae e tetee atu ai i afa o le olaga (tagai i le Helamana 5:12).

Ia Avea le Faaola o le Taulaiga o Lou Aoao Atu

Ata
Family praying.

O se tasi o mea ua matou iloaina, afai matou te aumaia le faataitaiga ma aoaoga a le Faaola i a matou talanoaga ma fegalegaleaiga faaleaiga, ua avea ma ni aoaoga e sili atu ona mamana ma aoga. Ina ia faaaoga se tala faatusa mai le Faaola lava Ia, sa Ia aoao atu, “O au o le vine, o la outou: O le tumau ia te a‘u, ma au ia te ia, o ia lava lea e fua tele mai” (Ioane 15:5). Pe afai tatou te faaaogaina lea talafaatusa i la tatou aoao atu, ua tatou aoao atu mataupu faavae o le talalelei ae le o ni manatu e le fesootai, ae o ni faaopoopoga o le Togiola a Iesu Keriso, e pei ona folafola mai e le perofeta o Iosefa Samita.1 O le auala lenei tatou te avea ai le Faaola o le taulaiga o la tatou aoaoga ae le na o ni laulaau ua tatou tauina mai i Lona vine moni.

Afai tatou te avea o Ia ma totonugalemu o a tatou aoaoga, ua folafola mai ia i tatou le fafagaina, malosi, ma le tuputupu ae, e aofia ai lala e fua tele mai—i se isi faaupuga, o a tatou talanoaga ma lesona o le a maua le mana sili atu o le faaliliuina ma taunuuga mo se taimi umi. O se tasi o auala ua matou maua e faia ai lenei mea o le aoao atu o se mataupu faavae o le talalelei ona fai atu lea i la ma fanau se fesili e pei o le “Na faapefea ona faaalia e Iesu lenei mataupu faavae po o le aoaoga?” po o le “O le a le mea na fetalai ai pe na aoao atu e le Alii e uiga i lenei lava mea?”

O se Faataitaiga o le Aoao Atu e uiga i le Tatalo

Mo se faataitaiga, faapea la o loo e aoaoina atu le taua o le tatalo. E mafai ona e faaaogaina Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:5, lea ua faatonuina i tatou e “tatalo e le aunoa” po o le fautuaga a Nifae “e lē aoaoina e leagaga leaga se tagata ia tatalo, ae na te aoao atu ia te ia e lē tatau ona tatalo o ia.” (2 Nifae 32:8). Ua aoao malosi mai e nei mau le aoaoga faavae o le tatalo. A o outou talanoaina nei mau, sei o tatou faapea ua e fesili atu se fesili e pei o lea “Na faapefea Ona tatalo le Faaola?” po o le “Na faapei tatalo a le Faaola?” Afai e i ai ni au tamaiti e laiti ifo, atonu e te fesili, “O le a sou manatu pe na faapei tatalo a le Faaola?”

Faaalu sina taimi e mafaufau ai pe mafai faapefea ona e tali oe lava i lenei fesili i le faaaogaina o tala i tusitusiga paia e oo mai i lou mafaufau. Ou te manatu vave lava i le asiasiga a le Faaola i Amerika, ina ua “tatalo atu o ia i le Tamā, ma o mea sa ia tatalo atu ai ua le mafai ona tusia. … E lei vaaia lava e le mata, pe na faalogoina foi muamua e le taliga, le tetele ma le ofoofogia naua o mea e pei ona matou vaai ma faalogo o fetalaia e Iesu i le Tamā.” (3 Nifae 17:15–16).

Mulimuli ane i le tala tatou te iloa ai na taumafai tagata e mamanu a latou tatalo i Lana tatalo ma o se taunuuga “sa latou lefaateleina ni upu se tele, ona sa tuuina atu ia te i latou mea e tatau ona latou tatalo ai, ma sa tumu i latou i le manao” (3 Nifae 19:24; faaopoopo le faamamafa). I le taimi lea, e mafai ona e valaaulia lau fanau e faasoa atu se taimi pe a faatumulia i latou i se manao e tatalo, pe e mafai ona e faasoa atu se taimi na tuuina mai ai le upu lava e fai a o tatalo. Ona mafai lea ona e molimau atu lea i le ala e ese ai se tatalo pe a tuuina atu i le auala lenei, e pei ona aoao mai e le Faaola.

Mafaufau i le eseesega e mafai ona i ai i lau fanau pe afai latou te galulue i le mataupu faavae o le tatalo o loo maua i nei fuaiupu ma molimau ua tuuina mai e oe ma i latou. Mafaufau pe faapefea e lenei mea ona faaleleia ai lo latou gafatia e lagona ma iloa ai le Agaga, faalauteleina o latou valaauga, tuuina atu faamanuiaga o le perisitua, ma mulimuli ane tausia so latou lava aiga, ma taitaiina e le Agaga lava lea e tasi e “aoaoina le tagata ia tatalo” (2 Nifae 32:8 ua).

Afai o le faataitaiga a le Faaola po o aoaoga na le tuuina i lenei aoaoga, semanu tatou te mafai pea ona fai se talanoaga lelei i le tatalo, ae o le aofia ai o Ana faataitaiga ma aoaoga e faaopoopo mai ai le loloto ma le mana sili atu.

Ata e Taulai Atu i le Talalelei

Ata
A family sits around a table studying the scriptures. Some have books and some have IPads - in Florida.

O le isi mea tatou te saili e faia ina ia faatuina se fale e sili atu ona totonugalemu ia Keriso, o le i ai o ni ata o Keriso, o le malumalu, ma isi mea e faatatau i le talalelei lea e mafai ona iloagofie ma e mafai ai ona iloa e a tatou fanau le mea moni lava e taua ia i tatou.

I ni nai tausaga ua mavae, a o saofafai ma le maua fanau i le faatalanoaga faaiu o le sefuluai, na valaaulia ai e lo matou epikopo lo ma atalii e 10 tausaga le matua e ave se tamai ata o le Faaola ma filifili po o fea o lo matou fale e tuu ai, po o fea o le a avea ai ma se faamanatu faifai pea o le tautinoga a lo matou aiga e mulimuli ia te Ia. Ina ua matou toe foi i le fale, sa ia tuu le ata i luga o le faitotoa i luma, lea, sa fai mai lo ma atalii, “o i tatou taitoatasi o le a vaai i ai i taimi uma.” O lenei mea sa avea o se faamanuiaga maoae ma se faamanatu faifai pea ia i matou uma i aso uma i se auala laitiiti ae mamana o a matou folafolaga e mulimuli ia Iesu Keriso.

Tusa lava po o fea ua tuu ai ata i lou fale, e tauia le taumafaiga e vaai i ata i luga o le puipui ma savali o loo e auina atu i lau fanau. Pe o faaalia e ata o loo i lou aiga le savali ua outou tautino atu e mulimuli ia Keriso?

O Isi Auala e Aoao Atu ai Keriso

Ou te tautino atu sa ou ata e sili atu ma le tasi le taimi ina ua fesili mai se tasi o la‘u fanau pe sa sili atu le malosi o Iesu nai lo se toa e sili le malosi i ata katuni a tamaiti, ae ua ou iloa ai o le fesili a lo’u atalii ua masani lava ona avea ma se talanoaga tele e uiga i mea e sili atu ai le Faaola nai lo se toa e sili le malosi. Faatasi ai ma talanoaga i aso uma e pei o lea, o ni nai manatu faaopoopo nei e mafai ona e mafaufau i ai ina ia mafai ona avea ai lou aiga o se aiga e sili atu ona totonugalemu ia Keriso:

  • Faaaoga le Tusi a Mamona e aoao atu ai lau fanau e uiga i le Togiola a Iesu Keriso. O le upu Togiola po o le totogi e 39 taimi e maua ai i le Tusi a Mamona.

  • Faaaoga vitio o Savali FaaMamona, vitio o Tusi Paia, ma isi faasalalauga o le Ekalesia o loo aoao mai e uiga ia Iesu Keriso e faaleleia ai au lesona o afiafi faaleaiga ma suesuega o tusitusiga paia.

  • Aoao ma usu faatasi pese e uiga i le Faaola ma talanoaina a latou aoaoga ma uiga.

  • Saili ni auala e faamamafa atu ai o perofeta o ni molimau maumaututu o Iesu Keriso.

  • Saili pea lava pea e faaleleia atili la oulua lava sootaga ma le Faaola.

Ua ou iloa e ala i ni suesuega totoa ma tatalo faatauanau, o loo soifua Iesu Keriso ma e moni Lana meaalofa sili o le Togiola ma e tuuina mai i o tatou olaga, ma olaga o e tatou te alolofa i ai, le uiga ma faamoemoega, ma le faamoemoe maoa‘e ma mamalu e mafai ona [maua] e o tatou aiga ma o le a fai mo tatou mo le faavavau. Tau ina ia mafai e i tatou taitoatasi ona iloa le taua tele o le faatulagaina o se aiga e totonugalemu ia Keriso, aiga, i le iloaina “e leai se isi ala po o ni auala e mafai ona faaolaina ai tagata, ua na o ia, ma e ala ia Keriso” (Alema 38:9).

Faamatalaga

  1. Tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 49–50.

Ata o le pito i tua mai ia Hemera/Thinkstock