2015
O Aoaoga a le Faaola i le Avea Ai ma Soo
Iuni 2015


O Aoaoga a le Faaola i le Avea Ai ma Soo

I le tala a Luka i le malaga mulimuli a Iesu Keriso i Ierusalema, tatou te vaai ai i le Faaola o tuuina mai se mamanu manino i le ala e mulimuli ai ia te Ia.

Ata
The Savior's Teaching on Discipleship

Atavali na saunia e Justin Kunz

Toe fa lava masina a o lei maliu le Faaola, “ua oo atu i ona po e siitia ai, ona matua [po o le naunau] faasaga atu lea o ia a maliu atu i Ierusalema” (Luka 9:51).1 I vaiaso na muamua atu, sa saunia ai ma le faaeteete e Iesu Keriso Ona soo mo faigata ma mea ofoofogia faaleagaga o le a tutupu i luma atu.

Mo se faataitaiga, ina ua faatoa uma ona molimau atu Peteru i le paia o Iesu Keriso i Kaisareia i Filipi, na fetalai atu le Faaola i Ona soo e uiga i Lona maliu ma le Toetu mo le taimi muamua lava i ni faaupuga faigofie, ma manino (tagai i le Mataio 16:13–21; Mareko 8:27–31; Luka 9:18–22).2 Na aveina foi e Iesu Peteru, Iakopo, ma Ioane faatasi ma Ia “i le mauga maualuga,” lea “na liua ai o Ia i o latou luma” (Mataio 17:1–2). O iina, na tuuina atu ai e le Faaola, Mose, ma Elia ki o le perisitua ia Peteru, Iakopo, ma Ioane. Na ofoina atu foi e Mose ma Elia le faamafanafanaga ma le lagolago ia Iesu a o latou “fetautalatalaai i lona maliu o le a faaiuina i Ierusalema” (Luka 9:31).3 na faasino Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i lenei aafiaga i luga o le mauga “o le amataga o le faaiuga” o le galuega faaletino a Iesu Keriso.4

O nei mea na tutupu ua faaali mai ai ina ua “matua faasaga atu lea o ia a maliu atu i Ierusalema,”na silafia lelei e Iesu Keriso ua Ia amataina le malaga lea o le a faaiuina i Lona maliu. O le tusi a Luka, lea e tuuina mai ai se auiliiliga sili atu e faatatau i lenei malaga, ua faamaumauina a o “maliu ane foi [le Faaola] i aai ma faoa aai, ua aoao fano, o alu malaga atu i Ierusalema” (Luka 13:22), o se vaega o le au soo—alii ma tamaitai uma—sa malaga faatasi ma ia (tagai i le Luka 11:27).5 A o savavali faatasi, sa aoaoina e Iesu Ona soo i mea e manaomia e avea ai ma soo. A o tatou suesue i aoaoga a le Faaola i anotusi o lenei malaga, e mafai ona tatou maua ai se agaga talisapaia sili atu o le auala na Ia toe faamamafa atu ai Ana aoaoga i le avea ai ma soo i le mana o Ana lava faataitaiga.

Tali e tolu i le Faatonuga a Iesu Keriso e “Mulimuli mai ia te Au”

A o lei amata e le Faaola Lana savaliga mulimuli i Ierusalema, sa Ia tautino mai: “A fia mulimuli mai se tasi ia te au, aua le usiusitai ia ia te ia, a ia ave e ia lona satauro i aso fai soo, i le mulimuli mai ai ia te au” (Luka 9:23). Mulimuli ane, a o malaga atu Iesu ma Ona soo agai i Ierusalema, “ona fai mai lea o le tasi ia te ia, le Alii e, ou te mulimuli atu ia te oe i mea uma e te maliu atu i ai” (Luka 9:57). Na tali atu le Faaola “o le Atalii o le tagata e leai se mea e moe ai o ia” (Luka 9:58), atonu e faailoa mai o le “olaga sa matuai faigata lava mo ia,” e pei ona matauina e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma o le “a masani lava ona faapea” mo i latou o e filifili e mulimuli ia te Ia.6

Ona, “ua fetalai atu ia i le tasi, Ina mulimuli mai ia ia te au,” (Luka 9:59), ae sa talosagaina e le tagata ia faatagaina o ia e muamua ona alu e tanu lona tama. Sa tali atu Iesu, “ina tuu pea ia i e ua oti e tanu i o latou tagata oti: a o oe, e te alu ma talai atu le malo o le Atua” (Luka 9:60).7 O upu a le Faaola e le faape e sese le faavauvau i le maliu o se tasi e pele ia te ia (tagai i le MF&F 42:45). Nai lo o lena, latou te faamamafa atu faapea o le tuuto atu i le Alii o le faamuamua aupito maualuga o se soo.

O se tagata lona tolu na faapea mai, “Le Alii e, ou te mulimuli atu ia te oe; a ia tuu mai ia te au sei ou muai faamavae i lou aiga” (Luka 9:61). Sa tali atu Iesu i se tala faatusa o se tagata galue fanua, e manaomia ai i lana galuega le taulai atu i luma nai lo le galuega ua tea atu i tua (tagai i le Luka 9:62). O le lesona mo lenei tagata o le na o le mulimuli lava i faataitaiga a le Faaola, o le na “matua faasaga atu lea a maliu i Ierusalema” (Luka 9:51) ma sa le toe tepa i tua.

Le Auala e ui atu i Samaria

A o ui atu Iesu ma Ona soo i le ala i Samaria i lo latou ala i Ierusalema, o nisi o tagata Samaria “ua le talia o ia” (Luka 9:53)—e foliga mai ona sa latou iloaina o Iesu ma Ona soo o ni tagata Iutaia.8 I le tali atu i ai, na saili atu Iakopo ma Ioane mo le faatagaga e valaau ai i lalo le afi mai le lagi e faamu ai i latou ua faalavelave mai (tagai i le Luka 9:52–54). I lenei tulaga maaleale, na faaalia e le Faaola le onosai ma le lototele a o apoapoai i Ona soo e faia lea lava mea e tasi (tagai i le Luka 9:55–56).

Ina ua faatoa mavae lenei mea na tupu, sa ta‘u atu e le Faaola le faataoto i le Samaria (tagai i le Luka 10:25–37). E le gata i le faamalieina o le fesili a se loia pepelo, o lenei faataoto atonu na faamanatu mai ai i soo o le Faaola e leai se faailoga tagata i le poloaiga ina ia “alofa … i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe” (Luka 10:27; tagai foi fuaiupu 25–29).

Ata
Fine art depiction of the parable of the Good Samaritan.

E pei o le Samaria agalelei, sa auauna atu Iesu i agaga uma na manunua na fetaia‘i ma Ia.

Faamatalaga mai O Le Samaria Agalelei, saunia e Philip Richard Morris © Blackburn Museum ma Art Gallery, Lancashire, UK/The Bridgeman Art Library International

E le gata i lea, atonu na iloa e soo o le Faaola ni mea na tutusa ai faatinoga a le Samaria agalelei, ma Iesu. Sa faataitai foi e le alofa na faaalia e le Samaria agalelei mo se tagata Iutaia le alofa moni o Iesu na faaalia talu ai nei i tagata Samaria faatuaupua. Ma le isi foi, i vaiaso o le a sosoo ai, o le a vaaia tino ai e soo o le Faaola ia Iesu ua fetaiai ma le tele o agaga ua manunua i luga o le auala i Ierusalema (tagai i le Luka 13:10–17; 14:1–6; 17:11–19; 19:1–10). E pei o le Samaria agalelei, o le sa tu i se auala matautia, o se auala saoloto e tumu i tagata gaoi, ma faamuamua le manuia o se isi nai lo ia, o le a auauna atu Iesu i agaga manunua taitoatasi na Ia fetaia‘i, ma le le manatu e uiga ia te Ia Lava e ui lava ua latalata i Lona lava maliu.

Ua Aoaoina e le Faaola Maria ma Mareta

I le taimi o Lana malaga i Ierusalema, sa afe ai Iesu i le fale o Mareta (tagai i le Luka 10:38). A o Mareta “ua tiga i le fatuaiga” (Luka 10:40), o lona uso o Maria, “ua nofo o ia i lalo i tafatafa o vae o Iesu ma faalogo i lana fetalaiga” (fuaiupu 39). O le talimalo sa sili ona taua i le malo o Iutaia, ma e foliga mai o Mareta sa saili ma le filiga ina ia faataunuuina faamoemoega faaleaganuu e tusa ai ma lana matafaioi o se talimalo.9

E ui lava na faaalia e Mareta le tuuto ofoofogia ma le faatuatua i le Faaola i se isi faatulagaga (tagai i le Ioane 11:19–29), o lenei ua faitio o ia, “Le Alii e, e te le manatu mai ea ua tuu mai e lo‘u uso ia te au e sauni toatasi? fetalai ane ia ia te ia, ia fesoasoani mai ia te au” (Luka 10:40). Ina ia fesoasoani i tagata o le Ekalesia e aoaoina se lesona taua mai lenei mea na tupu, o Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na taua i se tasi taimi mai se lauga a le Polofesa o Catherine Corman Parry i se faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga:

“E lei afio atu le Alii i le umukuka ma tau atu ia Mareta e taofi le kuka, ae sau e faalogo. O le mea moni lava sa faamalieina o ia e tuu atu o ia e auauna atu ia te ia i le mea e malie ai o ia, seia oo ina ia faamasinoina le auaunaga a se isi tagata. … O le taua faale-tagata o Mareta … na pogai ai le aoaiga a le Alii, e le o lona pisi i le taumafataga.”10

Ata
Fine art depiction of Jesus Christ talking to Mary and Martha.

E pei o Maria ma Mareta, e tatau ona tatou aoao e faamaumau i tatou lava i le faagasologa o le auauna atu ma saili le finagalo o le Alii.

Faamatalaga mai le Keriso i le Fale o Mareta ma Maria, saunia e Jan (Johannes) Vermeer © Scottish National Gallery, Edinburgh/Bridgeman Images

O le measese muamua a Mareta i lenei tulaga, e foliga mai o le taulai atu ia te ia lava—a o ia auauna atu i isi. Na fesoasoani le Faaola ia Mareta ia malamalama e le lava le na o le auauna atu i le Alii ma o tatou uso a tagata. E tatau ona tatou aoao e faamaumau i tatou lava i le faagasologa o le auauna atu ma saili atu i le finagalo o le Alii e taialaina o tatou manaoga ma faamoemoega faapea ma a tatou faatinoga (tagai i le Luka 9:24; MF&F 137:9). E tatau i soo ona foia le faananau e manatu muamua ia i latou lava ma aoao e auauna atu i le Tama Faalelagi ma Lana fanau ma mata “tautasi i [Lona] mamalu” (MF&F 88:67). Mulimuli ane, ina ua mavae le maliu o lona tuagane, na faaalia e Mareta le faatuatua mausali e ala i le taofia o mea uma ae alu atu e feiloai ma le Faaola ina ua ia faalogo ua afio mai o Ia (tagai i le Ioane 11:19–20).

Na Faamalamalamaina e le Faaola Manaoga o le Avea Ai ma Soo

Mulimuli ane i le malaga a le Faaola i Ierusalema, sa talosaga ane se tagata, “Le aoao e, ia e fetalai ane i lou uso, ina ia vaeluaina mai le tofi ia te au” (Luka 12:13). Sa tali atu Iesu i le lauga atu i le autu o le faafitauli a le alii: “Ia leoleo outou ia te outou, aua le matapeʼapeʼa: aua e le ola se tasi i le tele o mea ua ia te ia” (Luka 12:15). Ona ia tuuina atu lea o le faataoto i le vale mauoa (tagai i le Luka 12:16–21).

I le faataoto, o se tasi mafuaaga mo le taua e le Atua o le tagata mauoa o se vale atonu ona o lona manatu faapito. I le Luka 12:17–19 e faaaoga e le alii mauoa ia upu ou ma lo‘u e 11 taimi, e faaalia ai lona popolega mo ia lava.11 E le gata ina sa faatoilaloina le tagata e le manatu faapito, ae na te le’i mafaia foi ona iloa le puna o ana oa. E leai se auala na ia faailoa atu ai, e pei ona faia e le Faaola, o le “fanua” ua “fua tele mai” (Luka 12:16), e lei faafetai atu foi o ia i le Alii mo le foafoaina o le lalolagi o loo tutupu ae ai fua o ana faatoaga. Mulimuli ane sa faasalaina le tagata e le ona o le faiga poto o le teuina o meaai faaletino ae mo lona le saunia faaleagaga mo le lumanai. O le “le mauoa i le Atua” (Luka 12:21), na iu lava ina taofia mai le tagata e le gata o le oa sa i ai mo se taimi i le lalolagi, ae faapea foi o “oa i le lagi e le uma lava” (Luka 12:33). O ana filifiliga i le olaga na tuua ai o ia e mativa i le faavavau.

I le faatusatusaga tuusao i le vale mauoa o le sa faaputuputuina meatotino faalelalolagi a o lei faafuaseia ona oti, na savali atu Iesu i Lona maliu, ma le loto ma tuu atu i le Atua mea uma sa Ia maua ma sa—e aofia ai Lona ola ma le fuataga atoa o Lona finagalo (tagai i le Luka 22:42; Mosaea 15:7). Sa ia tautino mai, “O lou papatisoga o le a papatisoina ai au; ua ou matua tiga lava seia faaiuina!” (Luka 12:50). Talu ai o Ia ua uma ona papatisoina i le vai, na faatatau e Iesu lenei mea i Lana Togiola. E leo toe umi ae alu ifo o Ia e maualalo i mea uma ma o Lona tino o le a lilofia i le toto ma le afu ao Ia puapuagatia mo a tatou agasala ma na aafia i o tatou tiga ma mafatiaga.12

Mulimuli ane, ina ua lapataiina e nisi o au Faresaio Iesu o le a saili Herota Anetipa ia fasiotia o Ia, sa na ona faamautinoa atu e le Faaola o le a Ia faaauau pea e faaaoga avanoa taitasi e aoao atu ai, faamanuia, ma faamaloloina ai isi (tagai i le Luka 13:31–33). Sa ia faaaluina toe aso o Lona soifuaga faaletino—e pei o Ona aso uma ua tuanai—e auauna atu i isi.

A o faalatalata atili atu i Ierusalema, na faatonuina e Iesu Ona soo ina ia faitau i le tau o le avea ai ma soo—e tuu muamua ai le mafaufau i totonu o a latou filifiliga e mulimuli ia te Ia (tagai i le Luka 14:25–28). Na te lei saili e faamatagofie ia mea moni faigata o le a latou feagai ai pe afai latou te faaauau pea ona avea ma Ona soo. Nai lo o lena, sa Ia matua tautino atu: “E faapea foi so outou e le lafoai ana mea uma, e le mafai ona fai o ia mo‘u soo” (Luka 14:33). Ae ui i lea, na folafola atu foi e le Faaola faapea, a tatou tuu atu i tatou lava i le ala o le avea ma soo, o le a tatou maua isi taui e tele e sili atu (tagai i le Luka 9:24). O faamanuiaga ua Ia folafola mai i Ana au Soo e aofia ai le “filemu lea i le lalolagi lenei ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau” (MF&F 59:23).

E ui lava tatou te le o maua le avanoa e savavali faatasi ai ma Iesu Keriso i Ierusalema, e mafai ona tatou faaali atu lo tatou naunautai e mulimuli i lena mamanu i o tatou lava olaga. O le manatuaina o le naunau o le Faaola lava ia e ositaulaga ma auauna atu e tusa ai ma le finagalo o le Tama Faalelagi e mafai ai ona tuuina mai ia i tatou le malosi e “alu ia, ma ia … faapea ona fai” (Luka 10:37).

Faamatalaga

  1. Tagai i le A. B. Bruce, The Training of the Twelve (1971), 240.

  2. O mau e faatatau i puapuaga o le Faaola ma Lona maliu mai le taimi na muamua atu i Lana galuega e aofia ai Mataio 9:15; 16:4; Ioane 2:19; 3:14.

  3. Tagai i le James E. Talmage, Jesus the Christ, lomiga lona 3 (1936), 373.

  4. James E. Talmage, Jesus the Christ, 373.

  5. E ese mai le Mareko ma Mataio, o e na ta‘ua puupuu le maliu ese mai Kalilaia o le Faaola mo le taimi mulimuli i le olaga nei ma Lana malaga i Ierusalema (tagai i le Mataio 19:1–2; Mareko 10:1), ua taulai atu e Luka le mafaufau tele i lenei malaga (tagai i le Luka 9:51–53; 13:22, 34; 17:11; 18:31; 19:11). E tele lava le eseesega o le Talalelei a Ioane i le anotusi mai le Tusi o le Talalelei a Mataio, Mareko ma Luka ma e leo ta‘ua ai le malaga mulimuli a le Faaola mai Kalilaia i Ierusalema.

  6. Jeffrey R. Holland, “The Inconvenient Messiah,” Ensign, Fep. 1984, 68.

  7. Sa taua tele i le aganuu a Iutaia le ava i matua, e aofia ai le tiutetauave e tuuina atu se falelauasiga talafeagai mo i latou. A uma ona saunia mo le falelauasiga se tino ma tuuina atu i se tuugamau, e masani ona toe foi atu tagata o le aiga i le tausaga mulimuli ane, ina ia tuu ivi i se pusa maa e taua o se osari, lea e tuu ai i le tuugamau o se falelauasiga lona lua faatasi ma ivi o isi tagata o le aiga ua maliliu. (Tagai Richard Neitzel Holzapfel, Eric. D. Huntsman, ma Thomas A. Wayment, Iesu Keriso ma le Lalolagi o le Feagaiga Fou [2006], 78–79.) Afai o le soo i le tulaga lea sa talanoa e uiga i se falelauasiga lona lua nai lo o se manaoga faanatinati e tausi ai le tino o lona tama faatoa maliu talu ai nei, ona faaalia lea e lana talosaga se manao e faamuamua se tu masani faaleaganuu nai lo se avanoa faapitoa e savavali ai i Ierusalema faatasi ma le Alo o le Atua ma ia aoaoina ai e Ia.

  8. Sa matua malosi le feitagai i le va o tagata Iutaia ma tagata Samaria i le taimi o Keriso. O nei vaega e lua e masani lava ona aloese mai fegalegaleaiga ma isi. O le tulaga la lea, o tagata Samaria e faaalia lava le le taliaina o Iesu ma Ona soo i aga i fanua ma tu masani o le taliga o malo, e pei o meaai ma fale. (Tagai i le Richard Neitzel Holzapfel and Thomas A. Wayment, Making Sense of the New Testament [2010], 140; Ralph Gower, The New Manners and Customs of Bible Times [1987], 241–42.)

  9. Tagai i le Gower, New Manners and Customs of Bible Times, 244–45; Fred H. Wight, Manners and Customs of Bible Lands (1953), 69–77.

  10. Tagai Dallin H. Oaks, “‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Aug. 1999, 12–13; faaopoopo faamamafa.

  11. Tagai i le Jay A. Parry and Donald W. Parry, Understanding the Parables of Jesus Christ (2006), 122.

  12. Tagai i le Luka 22:44; Alema 7:11–13; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:18; 88:6.