2015
Faasoa atu le Talalelei e Pei o Ioane le Papatiso
Iuni 2015


Faasoa atu le Talalelei e Pei o Ioane le Papatiso

E mafai ona e fesoasoani e saunia tagata mo le Afio Mai Faalua o le Faaola, e pei ona faia e Ioane le Papatiso mo le uluai afio mai o le Faaola.

Ata
John the Baptist preaching.

Ioane le Papatiso o loo Talai i le Vao, saunia e Robert T. Barrett

E le pei o Ioane le Papatiso, e te le auauna atu i se misiona i le “vao o Iutaia” (Mataio 3:1). O ou lavalava o le a le faia i “fulufulu kamela” (Mataio 3:4). O le a e le ai i “se akerise ma le meli vao” (Mataio 3:4). Ae o lou faamoemoega i le faasoaina atu o le talalelei e tutusa ma Ioane le Papatiso: e te saunia tagata mo le afio mai o Iesu i le folafola atu, “Ina salamo ia outou: aua ua latalata mai le malo o le lagi” (Mataio 3:2).

Sa manino lava le misiona a Ioane le Papatiso: “o le sau muamua mai le Mesia, e teuteu le ala o le Alii” (1 Nifae 10:7). Ae sa le‘i faigofie lana misiona. O le perofeta mulimuli a o lei oo ia te ia o Malaki, i le silia ma le 400 tausaga na muamua atu. “A aunoa ma se perofeta, e amata ona fevaevaeai tagata i le laueleele i ni faalapotopotoga ma vaega, e taitasi ma finauina le aia e faamatala ai tusitusiga paia ma taitai ai tagata. O le malamalama moni ia Ieova na faaitiitia i nei vaega.”1

E ui lava i luitau i aso o Ioane, na o mai le motu o tagata i le vao e faalogologo ia te ia o talai atu, ma sa ia papatisoina le toatele. O Aposetolo e toalua i le lumanai, o Ioane le soo Pele ma Aneterea, na masani ia Iesu ona o Ioane (tagai i le Ioane 1:40).

O le faasoaina atu o le talalelei i le taimi nei ua tutusa lava le faigata. O le olaga i aso nei ua saunia le tele o mea faalavefau. O filosofia faalelalolagi ua taitai ese ai tagata. Ua toilalo le tele ma le tele o tagata ia ola i tulaga maualuluga faatulagaina lelei. O nisi ua faapea e le manaomia ni tapuaiga.

Ata
Young man talking to people

I nei tulaga, e faapefea ona outou manuia i le faasoaina atu o le talalelei, e pei ona faia e Ioane le Papatiso? O ni nai lesona nei mai lona soifuaga e mafai ona fesoasoani.

Na iloa e Ioane po o le a lana misiona. Sa ia iloa ua valaauina o ia e fesoasoani i tagata ia o mai ia Keriso (tagai i le Luka 1:16). Ina ua ia vaai i le Faaola, na molimau mai Ioane, “Faauta i le tamai Mamoe a le Atua, na te aveese le agasala o le lalolagi” (Ioane 1:29). Nai lo o le uunaiina o tagata e mulimuli ia te ia lava, na fesoasoani Ioane ia i latou e avea ma soo o Iesu Keriso. I le talanoa atu e uiga i le Faaola, fai mai Ioane, “E ao ina tupu pea o ia, peitai a’u nei e tauau ina itiiti o au” (Ioane 3:30).

Na aoao mai e Ioane mataupu faavae autu o le talalelei a Iesu Keriso. Sa ia aoao atu i tagata e uiga i le faamasinoga tonu, alofa mutimutivale, o le faamaoni, ola mama, o le anapogi, tatalo, salamo ma le ta‘uta’ u atu o agasala, o le papatisoga e ala i le faatofuina, toetu, ma le Faamasinoga (tagai i le Mataio 3; Luka 3). O ana aoaoga e mafai ona faamatalaina e pei o le Faaola: “Ua matua ofo foi i latou i lana mataupu: aua ua ia aoao ia te i latou e pei o se ua i ai le pule” (Mareko 1:22).

Sa soifua Ioane e ese mai nai lo le lalolagi. Na faatusatusa e Iesu Ioane i faiaoga o le lalolagi: o Ioane e le “ofu i ofu mamalu … ofu matagofie … i maota o tupu” (Luka 7:25). Sa “le inu ia i le uaina po o le ava” (Luka 1:15). O Ioane o “le leo ua alaga i le vao, ina teuteu ia outou le ala o le Alii” (Mareko 1:3). Ona sa ia aoao atu ma le mana o le Atua, na lagonaina e tagata le Agaga ma na liliu mai.

Sa tuuto Ioane. Na aoteleina e se tasi tagata aoaoina uiga auau mama o Ioane: “O le tasi o lona faamoemoega, o lona tuuto atoatoa i lona valaauga faapitoa, ma lona faamaoni aiai i le Alo o le Atua. O nei uiga, faatasi ai ma lona pule o le perisitua paia, uiga o le le fefe ma le amiotonu faaletagata lava ia, ua avea ai o ia ma se tasi e aupito sili i tusitusiga paia.”2

A o e suesueina le soifuaga o Ioane le Papatiso, e te iloa ai ua sili atu nai lo le toatasi ua i ai le faamanuiaga tulaga ese o le mafai lea ona papatisoina Iesu Keriso. E te vaaia o lona soifuaga ma lana misiona na i ai e uiga i le sauniaina o tagata mo le afio mai o le Faaola, e pei lava ona ua ia te oe.

Faamatalaga

  1. S. Kent Brown ma Richard Neitzel Holzapfel, “O Tausaga e 500 na Maumau: Mai ia Malaki e oo Atu ia Ioane le Papatiso,” Liahona, Tes. 2014, 30.

  2. Robert J. Matthews, “John the Baptist: A Burning and a Shining Light,” Ensign, Sept. 1972, 79.