2015
O Le Ala i Palamaira
Iuni 2015


O Le Ala i Palamaira

Mai se lauga o le faigalotu, “The Making of the Book of Mormon, Joseph Smith, and You,” na tuuina atu i le Nofoaga Autu mo le Aoaoina o Faifeautalai i Provo i le aso 15 Fepuari, 2014. O Matthew S. Holland o le peresitene o le Iunivesite o Iuta Valley.

O le ala i Palamaira—le saite o le Uluai Faaaliga ma le nofoaga mau o papatusi auro—o se ala lava o le fiafia ma le faigofie mo Iosefa Samita ma lona aiga.

Ata
Sacred Grove

Ata pue na saunia e George Anderson, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia

Aua nei sese i lena mea. Pe o oe o se faifeautalai faamisiona pe leai, ua valaaulia tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai e avatu le savali a le Alii o Iesu Keriso i le “atu laulau uma” (Mataio 24:14). Ua valaauina i tatou e faasoa atu ia mataupu faavae mama ma faatinoga faatulagaina o Lana talalelei i Lona suafa. Ina ia faia lenei mea, e tatau foi ona tatou manatua e taua le aoao atu ma molimau atu sa avea Iosefa Samita ma Ana meafaigaluega i le toefuataiina mai o na mataupu faavae mama ma faatulagaina ia faatinoga i le lalolagi.

Ma i lenei taimi taua tele, o le a outou atamamai e fesiligia outou lava pe ua outou saunia e tutu atu ma folafola atu ma le talitonuga manino ma le lototoa matagofie faapea, “O le taeao o se aso matagofie lava ma le manino, i le amataga lava o le tau totogo o le afe valu selau luasefulu,”1 na savali atu ai Iosefa Samita i se togavao tuufua, tootuli, tatalo ai, ma e lei toe tutusa lava le lalolagi. Afai o le a avea outou ma auauna a le Atua ua valaauina outou e avea ai, ua tatau ona outou saunia e faia lena mea.

Filifili nei e avea ma se tamaitiiti aoga o le soifuaga o le Perofeta o Iosefa Samita. E i ai le mana ma le poto i lona olaga e le pei o se isi, sei vagana ai le soifuaga o le Faaola Lava Ia. A o e faamasani oe lava ia ma le naunautai ma le agaga tatalo i faamatalaga o le olaga o Iosefa, ou te folafola atu o le a faatupulaia ai lou alofa ma le faamemelo ia te ia, o le a e maua le mafanafana ma le faamalosiauga mo na aso faafaifeautalai e faapitoa le faigata, ma o le a e faamalosia ai lou malamalama agai i faitioga faaona po nei ua matua mautinoa faapea o faamaoniga faalelalolagi ua faamaonia ai o Iosefa e le moni mea na ia faamatalaina. Ina ia faataunuuina na mea, mafaufau i na o ni nai vaaiga o lenei tamalii maoae.

O Se Auala Tiga

E mafai lava ona tatou talitonu o le taeao o le Uluai Faaaliga sa matuai mamalu ma filemu lava e pei o le viiga “O se Taeao Ina Manaia”2 o loo faamatalaina mai ai. Ae a o tatou olioli ai i se ata faapena, e le tatau ona tatou faagaloina le vaaiga i mea na tutupu ina ia maua ai lena taeao. O le ala i Palamaira—o le tulaga aoao o lenei taimi paia, ma faapitoa e tasi—e le o se ala faigofie mo lenei tama perofeta ma lona aiga.

Sa faaipoipo matua o le Perofeta, o Iosefa Samita le Matua ma Lusi Maki Samita i Tunbridge, Veremona, ISA, i le 1796. Ina ua mavae tausaga e ono o le faamanuiaina i faatoaga, sa malaga atu le au Samita i Randolph e lata ane e taumafai i galuega tau faleoloa.3

O ituaiga o oloa na maua e Iosefa le Matua faatasi ai ma le fesoasoani a le au fai tupe nono i Boston na fiafia i tagata fou—e le mo tupe, ae mo folafolaga o le totogiina i le taimi lava e oo mai ai le seleselega i le faaiuga o le vaitau o le tuputupu ae. A o ia faatalitali mo tupe totogi na folafola mai e totogi uma ai ana aitalafu, na ia aafia i ni auala fou mo tupe maua.

I na aso o maketi a Saina sa taumafai e faatau ni a’a o vai Saina. E ui ina sa ofoina atu ia Iosefa le matua se tinoitupe e se tagata faipisinisi mo le $3,000 mo a‘a o vai Saina sa ia aoina ma saunia mo le auina atu, sa ia filifilia le ala e sili atu le le mautinoa e ave lava e ia le uta i Niu Ioka, ma faafesootai le kapeteni o le vaa e faatau atu ana oloa i Saina. E ala i le le faaaogaina o le faipisinisi lea na ofoina mai le tupe muamua, sa ia fuafua e maua se $4,500—o se aofaiga tele i na aso.4

Ona o se taimi leaga po o se mailei na fuafuaina, o le uta a Iosefa le matua na iu ai i luga o le vaa lava lea e tasi na malaga ai le atalii o le faipisinisi lea na ia musu ai. I le faaaogaina o lea tulaga, o lenei atalii na faatauina atu a’a o vai Saina a Samita i Saina “i se tau maualuga” ma tuu le tupe faasili mo ia ae fai mai na le manuia le faatauina atu o uta, ma na o se pusa e tumu i lauti na maua mai ai.5

I le taimi lea, na iloa ai ua olegia Iosefa le matua, ua tatau ona totogi atu oloa o se aofaiga tele o le faleoloa a Samita. I le feagai ai ma tagata na aitalafu ai, na oo le au Samita i se tulaga o le popole tele. Ina ia totogi a latou aitalafu, na tuuina atu e Lusi se meaalofa o le faaipoipoga e $1,000 lea na ia sefeina mo le tele o tausaga, ma ua taliaina e Iosefa le $800 mo faatoaga a le aiga i Tunbridge.6 O le faatoaga o le mea lea e tasi o le a i ai sina faamaoniga itiiti o se tupe feololo e fesoasoani i le tulaga mautu o le tamaoaiga ma le saogalemu faaletino mo se taimi umi i le lalolagi e masani ona faigata o Amerika anamua faatoa tau atiina ae. I le taimi lea, i le leai o se tupe ma se fanua, o le a faamalosia ai le au Samita e siitia ese faavalu i le 14 tausaga, ma vaavaai pea mo se auala e tausia ai lo latou aiga.

E le itiiti ifo ma le tasi o na siitia ese na mafua ona o le faigata o mea tau tupe o pili a fomai ua faaputu mai le faamai pipisi o le fiva taifoi i le 1813 lea na taia ai le fanau uma o le aiga o Samita i se malosiaga tele ma le faavaivaia. I ni nai vaiaso talu ona mavae le fiva o Iosefa, na ia oo i se tiga matautia i lona tauau. Na sese le faaiuga a se fomai i le lotoifale faapea o le tiga na mafua mai i se maso ua malo. I le lua vaiaso mulimuli ane, ina ua faateteleina le tiga i tulaga faigata, na foi mai le fomai ma iloa ai o se siama na mafua mai i le fiva faaumiumi o Iosefa.7

O le afaina o le vaega o le mai na aumaia ai i fafo se kuata o le mai, ae e lei atoatoa le togafitiga, ma o le siama fou na oo atu i le vae agavale o Iosefa. Mo lenei mea, sa valaauina ai se fomai tipitipi. Sa ia faia se tipi e valu-inisi (20 sm) mai le tulivae i le tapuvae, lea na faamamaina ai lava le tiga. Ae paga lea, o le siama, ua ofi atu i totonu o le ponaivi.8

I le taimi lea sa saili atu ai e le aiga se fautuaga faafomai e sili ona lata mai mai taitai o le au pulega i le Kolisi Faafomai o Dartmouth. Sa finau atu Lusi o le togafiti aupito sili ona talafeagai ma o se aga i fanua faiga faavae, o le tipi, e le faaaogaina. Nai lo o lena, o le a taumafai e le au Samita se faiga fou ma le tiga—o se tasi e aunoa ma le mautinoa pe manuia. O le a tipi e fomai lona vae ma fai ni pu se lua i itu taitasi o le ponaivi. Ona latou tata’e ese lea o ni fasi ponaivi tetele se tolu ina ia aveesea ai le vaega ua aafia i le siama.9

O nei mea uma e faia e aunoa ma le tulaga lelei o le vai faagase masani o le taimi nei. O se taunuuga, sa uunaia ai le aiga e tuuina atu ia Iosefa le ava malosi po o le saisai o ia i le moega ina ia le fiki ese i le tiga i le taimi o le togafiti maaleale. I le laitiiti i le fitu o ona tausaga, na tetee e Iosefa filifiliga uma e lua. Nai lo o lena, na ia faia ni talosaga se lua—ina ia uuina o ia e lona tama ma ia tuua e lona tina le potu.10

Ata
Joseph Smith, Jr. depicted as a young boy held in the arms of his father. Joseph Smith, Sr. is holding the young Joseph just before or after surgery was performed on the boy's leg.

Faamatalaga mai le If Father Will Hold Me, saunia e Liz Lemon Swindle; ata pue na saunia e Alan Day, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia

Ina ua matua faateleina le tagi o Iosefa na le mafai ai ona taofia lona tina i fafo, na ia ulu atu i le potu e ui lava i lona tetee faatauanau atu. O le mea sa ia vaaia na tamau ai se vaaiga e le mafaagaloina. Na taoto Iosefa i se moega ua susu pala i le toto, “ma sa sesega pei o se tagata oti, ma tafe ifo i ona mata mataua lapopoa o lona afu, ao atagia mai i ona foliga le tiga matuitui.”11 O le mea e laki ai, na manuia le taotoga, peitai o le a faaaoga e Iosefa ni tootoo mo le isi tolu tausaga.

Ina ua uma lenei tulaga faigata, sa faamoemoe le aiga o se amataga fou i Norwich, Veremona, o le a iu lava ina aumaia le mautu ma le manuia o loo latou matuai manaomia vave lava. Ae ua le toe taulau foi o latou faamoemoega. I lo latou tausaga muamua o le taumafai i le faiga o se faatoaga i se fanua totogi, na faaleaogaina a latou laau toto. Na faaleaogaina foi a latou laau toto i le tausaga lona lua. I le tausaga lona tolu, i le 1816, sa naunau Iosefa Samita le Matua e toe taumafai tasi, ma le talitonuga ua tatau lava ona sili atu ona lelei mea uma.12

I le isi itu o le lalolagi e mamao ese i le 1815, na ola ai le Mauga o Tambora i Initonesia ma feula atu ai i le siosiomaga o le lalolagi le tele o tone o lefulefu, ma faalavelaveina ai taamilosaga masani o le tau. Mai ia Iuni ia Aokuso o le 1816—na faaigoaina o le “tausaga e aunoa ma se taumafanafana”—e fa aisa toa faatafuna na taia ai Niu Egelani, na toe faaleagaina ai foi laau toto o le taumafanafana.13

I le faatulagaga o le oge ma le faitau afe o e na tuua Veremona i malaga tetele, na faia ai e Iosefa le Matua lana laasaga aupito sili ona taua. Na ia filifili e tuua le pe a ma le 20-maila (32 km) le taamilosaga o aiga, uo, ma le faatoaga na ia iloaina i le tele o lona soifua matua ma agai atu i le 300 maila (482 km) i sautesisifo i le taulaga o Palamaira, i Niu Ioka i luga. O iina, na lipotia mai, sa lafulemu le laueleele ma sa maua gofie tupe nono e umi le taimi e totogi ai. Ona sa manaomia ona muamua ia Iosefa matua, ma tuua ai Lusi ma le fanau e toavalu e teu a latou meafale, ma mulimuli atu ia te ia.14

O le taimi o le taumalulu na teuina ai e Lusi ma lana vaega laiti totoa mea uma na latou umia i totonu o se taavale faasee, ma mulimuli ane, i totonu o se taavaletoso. Ina ua uma ona totogi ni aitalafu, sa laitiiti se tupe na totoe ia Lusi mo le malaga. E oo atu i le faaiuga o le malaga ua ia tuuina atu lavalava ma vailaau e totogi ai faletalimalo. Sa ia manatua ina ua taunuu i Palamaira ma le “toe lua pe a sene le tinoitupe.”15

I le ala na faamalosia ese ai e le tagata na totogi e ave le taavale faasee le taulealea o Iosefa ae faaavanoa le nofoa mo afafine aulelei e toalua o le aiga o Gates, lea sa latou fetaiaʼi a o malaga atu i le auala lava lea e tasi. O Iosefa—e le‘i atoatoa lava ona malosi—na faamalosia e setusetu “atu i le kiona mo le 40 maila [64 km] i le aso mo ni nai aso,” i se aafiaga na ia ta’ua “o se vaivai ma tiga sili ona ogaoga.”16

Ina ua aioi atu uso matutua agaalofa o Iosefa, o Ailama ma Alevini, i le tamaloa e faataga o ia e nofo i le taavale faasee, sa ia taisi ia te i latou i le eleele i se patatū tele i le au o se sasa. I Utica, ina ua manino i le tamaloa ua leai se tupe ia Lusi, na ia lafoaia loa le aiga—ae faatoa ia tuua ina ua mavae se taumafaiga lē faamanuiaina e gaoi le latou taavale toso, i le taimi lea na ia lafoina ai a latou meatotino i le eleele.17 E ui i lea sa taumafai pea i luma le aiga seia taunuu uma saogalemu i Palamaira, ma pauu atu ma loimata i aao o Iosefa Samita le matua.

Atonu o le faamatalaga sili ona faamomoiloto o lenei malaga, e ui i lea, o loo maua i le tusiga e le amanaiaina na faaopoopo e Iosefa i le tala muamua i le malaga a lona aiga: “I la matou malaga mai Utica sa tuua au e tietie i luga o le taavale faasee mulimuli a le kamupani, ae ina ua latalata mai le taavale faasee, na ta au e le ave taavale, se tasi o atalii o Gates, ma tuua ai au e taatia i lo‘u toto seia oo ina sau se tagata ese, piki au i luga, ma amo au i le Aai o Palamaira.”18 O le taua o lenei tala e le tatau ona misia.

O Se Oa e le Mafuatiaina le Tau

Ata
This photograph is from the trail to the Sacred Grove on the Joseph Smith farm near Palmyra, New York.

Faamatalaga mai le If Father Will Hold Me, saunia e Liz Lemon Swindle; ata pue na saunia e Alan Day, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia

Na o le lua maila (3 km) i saute o le nofoaga autu o Palamaira o loo saofai ai se vao o laau o le a avea ma saite o se tasi o faaaliga silisili i le talafaasolopito o tagata. E tolu maila (5 km) i tua atu o loo saofai mai ai le Mauga o Kumora, le nofoaga o papatusi auro e lei iloaina i le taimi lea.

Ina ua taunuu mai Iosefa i Palamaira, na aumai e le Alii Lana perofeta na muai faauuina i le nofoaga mau faaletino o se oa e le mafuatiaina le tau. O le a faailoa mai e lenei oa faapea ina ua mavae le tele o seneturi o le pogisa faaleagaga aoao ma le le mautonu, ua toe tatalaina le lagi. O le a faaali atu e lenei oa o le galuega a Iesu e sili atu ona tuputupu ae i le mataupu faavae ma le faafaafanua nai lo le mafai ona iloa e aulotu faa-Kerisiano o lena aso. O le a faamautu mai e lenei oa, i se auala faavavega, o le Atua o loo galue maeaea i olaga o tagata, i taimi uma, gagana, ma konetineta uma. Ma o lenei oa o le a folafola maia ia aoaoga e matuai mama ma mamana, afai e te totoina loloto i lou agaga, e mafai ona patino lou liua, i le tofo ai i se mea e matuai suamalie lava ma o le a avea ma tausamaaga tupito ma le le mafaatusalia o ou manaoga.

I mata o le olaga nei, atonu e faaosoosoina i tatou faapea o se ala e sili atu le talafeagai mo se tagata faapena ma se taimi faapena o le a avea ma se ala o le filemu sili atu, le mataalia, ma le viia. I le faalauiloaina o mea e loloto le taua o le a tutupu o se taunuuga o lenei tamaitiiti na ulufale mai i lenei taulaga i le taimi lea, pe le mafai ea e le Alii, o le na fuafuaina ma le faaeteete le teuina o papatusi auro i le sili atu ma se afe tausaga na muamua atu, ua saunia se ala e sili atu le sa‘o, sili atu ona lagolelei ma le ala taualoa o le taunuu mai?

Ioe, e mautinoa lava le mafai ona Ia faia, ae Na te lei faia.

Sa leai se faauuga faalauaitele i lona talavou (tagai i le 1 Samuelu 16:11–13). Sa leai se miti taialaina na faasinoa o ia i se nuu folafolaina (tagai 1 Nifae 5:4–5). Sa leai se Liahona e fesoasoani i lona aiga e aloese ai mai measese i le ala (tagai i le 1 Nifae 16:10; Alema 37:38). Ma e mautinoa lava sa leai se limosini teuteuina e malaga atu ai i se ala o suluia e le la, ma le solo faatulagaina faatasi ai ma faamalosiauga mai i tagata sa tuuina atu se faafeiloaiga manumalo.

Ae, mo Iosefa ma lona aiga, sa i ai se auala le tuusao o le faanoanoa na faailogaina i le le laki, faama‘ia, faamasinoga le lelei, faalavelave faalenatura, lofituina i le tiga, faamasinoga mamafa le tonu, o le faaauauina o le le amanaiaina, ma le faateteleina o le mativa. O lenei mea e le faapea o le aiga o Samita sa soifua i taimi uma i le pagatia; latou te le’i [soifua] faapena. Ae o le ala i Palamaira sa mautinoa lava le tuusao, faateteleina, ma iloa gofie. O le Pipili, setusetu ma tafetotoi, na manaomia moni ai lava le amoina o le Perofeta i lona taunuuga tulagaese e se tagata ese e le iloa le suafa.

Ia manatua lenei mea atonu o le lesona muamua lea o le olaga o Iosefa ma le oo mai o le Tusi a Mamona. E ui i le toilalo, faalavelave, ma le oona o le faafeagai—ma i le tele o tulaga tonu lava ona o na mea—o Iosefa Samita sa i ai tonu lava i le mea sa ia manaomia ona i ai ina ia faataunuu lana misiona. O lea la, afai e te vaavaai solo atu, i le taimi nei po o i ni aso o i le lumanai, ma iloa atu ai nisi atonu o ni tagata masani e le tuuto ua faamanuiaina i a latou galuega ao lea ua leai sau galuega; po o lou faataotolia i se ma’i tigaina ao lea e i ai ni au galuega taua o le auaunaga e faataunuu; po o le avatu o se tofiga taua i se isi tagata; po o le vave ona aoao e lau soa faifeautalai o se gagana; po o le i ai lava pea o ni faaletonu e uiga i ni taumafaiga lelei o faia mo se tagata o le uarota, se tuaoi, po o se tagata sailiili; po o le oo mai o ni faamatalaga mai le aiga e uiga i ni faafitauli tautupe po o ni mala faaletagata e le mafai ona e foiaina; po o lou lagona le pei o se tagata le taualoa, ma lē taua i se lalolagi na foliga mai na foafoaina mo le fiafia o isi, ia silafia lenei mea: na onosaia e Iosefa Samita lava ia le tele o mea i le taimi tonu lava ao taitai atu o ia i se vaaiga o le a avea ma mea tutasi aupito sili ona faagaeetia e tupu i lenei lalolagi talu mai mea na tutupu i Kolokota ma le Tuugamau i le Togalaau e toeitiiti atoa le 2,000 tausaga ua mavae atu.

“Ae,” e mafai ona e faapea, “o lo‘u olaga ma le taunuuga faalelalolagi o le a le pei o le Perofeta o Iosefa.”

Atonu e moni lena mea. Ae e moni foi e taua o outou olaga i le Atua, ma o lou gafatia e faavavau ma o agaga uma o le a e feiloai i ai o le a le sili atu le maoae po o le taua nai lo o lena o le Perofeta o Iosefa lava ia. O lea la, e pei lava o la tatou pele o Iosefa, e le tatau lava ona e fiu, faavaivai, pe toilalo pe a tiga le olaga, fenumiai, po ua le manaia. Nai lo o lena, e pei ona aoao mai Paulo, e tatau ona e iloa e “galulue faatasi mea uma e lelei ai i latou e alofa atu i le Atua, o e ua valaauina i lona finagalo” (Roma 8:28; faaopoopo le faamamafa).

E pei lava ona Ia faia i le taulealea o Iosefa Samita, o loo mamanuina ma taitaiina oe e le Atua i aso taitasi i tuluiga o le sili atu ona mamalu nai lo le mea e mafai ona e iloa!

Faamatalaga

  1. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:14.

  2. Viiga, nu. 14.

  3. Tagai i le Lucy Mack Smith, Biographical Sketches of Joseph Smith, the Prophet, and His Progenitors for Many Generations (1853), 37, 45. Mo se aotelega ma‘oti o le mea na tutupu i le siitia atu o le aiga o Samita i Palamaira, tagai foi ia Richard Lyman Bushman, Joseph Smith: Rough Stone Rolling (2005), 17–29.

  4. Tagai i le Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 49.

  5. Tagai i le Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 49–50.

  6. Tagai i le Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 51.

  7. Tagai i le Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 60, 62.

  8. Tagai i le Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 62–63.

  9. Tagai i le LeRoy S. Wirthlin, “Joseph Smith’s Boyhood Operation: An 1813 Surgical Success,” BYU Studies 21, no. 2 (1981): 146–54.

  10. Tagai i le Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 64.

  11. Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 65.

  12. Tagai i le Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 66.

  13. Tagai i leChurch History in the Fulness of Times, 2nd ed. (2003), 24.

  14. Tagai i le Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 67.

  15. Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 68, 70.

  16. O Iosefa Samita, i le The Papers of Joseph Smith, ed. Dean C. Jessee, 2 vols. (1989), 1:268.

  17. Tagai i le The Papers of Joseph Smith, 1:268.

  18. Iosefa Filitia Samita, i le The Papers of Joseph Smith, 1:268–69.

I le mavae ai o le tolu tausaga o le faaleaogaina o a latou laau toto i Veremona, na faia ai e Iosefa Samita le Matua se laasaga pito sili ona taua o le siitia atu o lona aiga i le 300 maila (482 km) i sautesisifo i le taulaga o Palamaira, i Niu Ioka i luga.

Ina ua taunuu atu Iosefa Samita i Palamaira, ua aumaia e le Alii Lana perofeta na muai faauuina i le nofoaga mau faaletino—o se mauga lata ane—o se oa e le mafuatiaina le taua.

Ata pue o le Mauga o Kumora, faaaloaloga a le Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia

Faamatalaga mai le If Father Will Hold Me, saunia e Liz Lemon Swindle; ata pue na saunia e Alan Day, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia

I le mea e le mamao i saute o Palamaira, o loo saofai ai se vao o laau lea o le a avea ma saite o se tasi o faaaliga vaaia sili ona maoae i le talafaasolopito o tagata.

Veremona

Niu Ioka

Tunbridge

Randolph

Norwich

Palamaira

Utica