2016
Ngaahi ʻŌfefine ʻo ʻEtau Tamai Taʻengatá
April 2016


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ngaahi ʻŌfefine ʻo ʻEtau Tamai Taʻengatá

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke vahevahé. ʻE fakatupulaki fēfē ʻe he mahino ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” ʻa hoʻo tui ki he ʻOtuá mo fai tāpuekina ʻa kinautolu ʻokú ke tokangaʻi ʻi he faiako ʻaʻahí? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

ʻĪmisi
Relief Society seal

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻĪmisi
elderly woman

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá “ko e ngaahi hako kitautolu ʻo e ʻOtuá” (Ngāue 17:29). Naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEma Sāmita, ʻa e uaifi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitā, “ko hoku ʻōfefine” (T&F 25:1). ʻOku akoʻi ʻe he fanongonongo ʻo e fāmilí ko e “[ngaahi] ʻofefine fakalaumālie ʻofeina … [kitautolu] ʻo ha mātuʻa fakalangi.”1

Naʻe pehē ʻe Kalo M. Sitīveni, ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, “ʻI he maama fakalaumālié, ne tau ʻilo ai hotau tuʻunga fakaefefine taʻengatá.”

“Naʻe ʻikai hanga ʻe heʻetau fononga fakamatelie mai ki he māmaní ʻo liliu e ngaahi moʻoni ko iá.”2

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻOku ʻafioʻi ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ho hingoá pea ʻokú [Ne] ʻafioʻi ho tūkungá. ʻOkú Ne fanongoa hoʻo ngaahi lotú. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi ʻamanakí mo e fakaʻānauá, kau ai ʻa hoʻo ngaahi manavasiʻí mo e ngaahi meʻa ʻoku fakatupu loto mamahi kiate koé.”3

Naʻe pehē ʻe Sisitā Sitīveni, “ʻOku tau kau ki he fāmili ʻo e ʻOtuá pea ʻoku fie maʻu kitautolu ai. ʻOku fōtunga kehekehe ʻa e ngaahi fāmili ʻi he māmaní. Pea neongo ʻoku tau fai hotau lelei taha te tau lavá ke faʻu ha ngaahi fāmili tukufakaholo ʻoku mālohi, ka ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻetau kau ki he fāmili ʻo e ʻOtuá mei he faʻahinga tuʻungá—ʻa e tuʻunga fakaemalí, tuʻunga fakatauhi fānaú, tuʻunga fakapaʻangá, tuʻunga fakasōsialé pe faʻahinga tuʻunga ʻe lava ke tau [fokotuʻu] ʻi he mītia fakasōsialé.”4

Ngaahi Potufolofola Kehe

Selemaia 1:5; Loma 8:16; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 76:23–24

Mei Hotau Hisitōliá

ʻI heʻene fakamatala ki he Fuofua Mata-meʻa-hā-maí,5 naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi moʻoni lahi—kau ai hono ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa hotau hingoá.

Naʻe fāifeinga ʻa e talavou ko Siosefá ke ʻilo pe ko fē ʻa e siasi ke ne kau ki aí ʻo ne maʻu ai ha fakahinohino ʻi he Sēmisi 1:5. Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ke ne kole ki he ʻOtuá.

ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻo e faʻahi taʻu fai lau ʻo e 1820, naʻá ne ʻalu ai ki he vao ʻakaú ke lotu ka naʻe kāpui ia ʻe ha mālohi ʻo e fakapoʻulí. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“Kae feʻunga mo e momeniti ko ʻeni ʻo e fuʻu hohaʻa lahí, naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“ʻI heʻene hā maí pē, naʻá ku ʻiloʻi kuo fakahaofi au mei he fili naʻá ne haʻi aú ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!” Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  2. Carole M. Stephens, “ʻOku ʻa e ʻOtuá ʻa e Fāmilí,” Liahona, Mē 2015, 11.

  3. Jeffrey R. Holland, “Ki he Kau Finemuí,” Liahona, Nōvema 2005, 28–30.

  4. Carole M. Stephens, “ʻOku ʻa e ʻOtuá ʻa e Fāmilí,” 11.

  5. Vakai ki he Gospel Topics, “First Vision Accounts,” topics.lds.org.