2016
ʻEletā Ronald A. Rasband: Ko ha Taki Mohu Talēniti, Tamai Moʻui Līʻoa
April 2016


ʻEletā Ronald A. Rasband: Ko ha Taki Mohu Talēniti, Tamai MOʻUI LĪʻOA

ʻĪmisi
Elder Rasband

Fakaʻaongaʻi e ngaahi taá ʻi he angalelei ʻa e fāmili Rasband, tuku kehe pē ʻa ia ʻoku fakaʻilongaʻi atú

Naʻe ʻikai teitei veiveiua ʻa Loni Lasipeni ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato. Ko e fehuʻi pē naʻe fai ʻe he tamasiʻi taʻu 19 lolotonga hono fakaava hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú, ko e fē feituʻu ʻe ngāue ki aí.

“Naʻe ngāue fakafaifekau ʻeku tamaí ki Siamane. Naʻe ngāue fakafaifekau hoku taʻoketé ki Siamane. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa e taha ʻoku ʻamanaki ke hoko ko hoku tokoua ʻi he fonó ki Siamane.” “Naʻá ku fakakaukau te u ʻalu ki Siamane.”

Ka naʻe ʻi ai ha ngaahi palani kehe ʻa e ʻEikí. Ne uiuiʻi ʻa Loni ia ki he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahahaké, ʻa ia ne ʻuluʻi ʻōfisi ʻi Niu ʻIoke, USA. ʻI heʻene loto-mamahí, naʻá ne toʻo hono uiuiʻí ʻo ʻalu mo ia ki hono lokí, tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá, pea fai ha lotu, ʻo ne fakaava noa leva ʻene folofolá pea kamata ke lau:

“Vakai, pea ʻilo ange, ʻoku ʻi ai hoku kakai tokolahi ʻi he potú ni, ʻi he ngaahi potu fonua takatakaí; pea ʻe fakaava ha matapā ʻaonga ʻi he ngaahi potu fonua takatakaí ʻi he fonua fakahahaké ni. fonua fakahahaké ni.

“Ko ia, ko au, ko e ʻEikí, kuó u tuku ʻa kimoua ke mo haʻu ki he potú ni he naʻe hā ngali lelei ia kiate au ki hono fakamoʻui ha ngaahi laumālie” (T&F 100:3–4; tānaki atu e fakamamafá).

Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kia Loni he taimi pē ko iá ne ʻikai fehalaaki ʻa hono uiuiʻi ia ki he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahahaké.

ʻOkú ne manatuʻi, “naʻá ku hiki mei he loto mamahí ki hono maʻu ʻa e ʻuluaki ʻo e ngaahi ongo fakafolofola ko e feituʻu ʻeni naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke u ʻalu ki aí.” “Ko ha aʻusia liliu moʻui fakalaumālie ia kiate au.”

Ne hoko ʻene ngāue fakafaifekau ki he misiona ʻo e ngaahi Siteiti Fakahahaké ko e ʻuluaki ia ʻo ha ngaahi uiuiʻi faka-Siasi lahi te ne ʻave ia ki ha ngaahi feituʻu naʻe ʻikai te ne ʻamanaki ʻe ʻalu ki ai. Pea ʻi he uiuiʻi takitaha—ʻi heʻene hoko ko ha faiako, pīsope, aleaʻanga māʻolunga, palesiteni fakamisiona, mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, Palesiteni Lahi ʻo e Kau Fitungofulú, pea mo ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—kuo tali ʻe ʻEletā Lānolo A. Lasipeni e finangalo ʻo e ʻEikí pea kei hokohoko atu ke fakafalala ki Hono Laumālié lolotonga ʻene faitokonia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.

Fānauʻi ʻi he Ongo Mātuʻa Lelei

ʻI heʻene fuofua lea ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe fakahaaʻi ʻe ʻEletā Lasipeni ʻa ʻene loto houngaʻia moʻoni ki hono tupuʻangá. Naʻá ne pehē, “Naʻe fanauʻi au ʻe ha ongomātuʻa lelei ʻi he ongoongoleleí, pea fanauʻi kimaua ʻe ha mātuʻa lelei foki ʻi he toʻu tangata ʻe ono kimuʻa ange.”1

ʻĪmisi
young Elder Rasband with parents

Naʻe hoko ʻa ʻene faʻeé, Veletā ʻEnitasoni Lasipeni, ko ha taki ʻofa naʻá ne fakatupulaki ʻa e ʻofa ʻa e talavou ko Loní ʻi he folofolá. Naʻe hoko ʻa ʻene tamaí, Lualoni Hoakini Lasipeni, ko ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga ʻokú ne fakafōtunga ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e ngāue mālohí.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Lainolo A. (ʻEnitasoni) Laispení ʻi he ʻaho 6 ʻo Fēpueli, 1951 ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, U.S.A pea ko e tama pē ia ʻe tokotaha naʻe fāʻeleʻi ki heʻene ongomātuʻá. Naʻe ʻosi taki taha mali foki e ongomātuʻá pea vetemali, pea naʻe tupu hake ʻa Loni ʻi he malumalu ʻo e tokanga ʻo ha ongo taʻokete mo ha tuofefine lahi ai.

ʻOku pehē ʻe hono tuofefiné, Nenisī Sinitela, “Naʻá ne maʻu ʻa e tuʻunga ʻulungaanga ʻo ʻemau ongomātuʻá, ko ia ai naʻa mau ʻofa ʻiate ia.” “Naʻe ʻikai ke teitei tuku ʻe Loni ke tuʻu pe tangutu fakataha ʻa e Fineʻeikí mo e Tangataʻeikí he te ne tuʻu maʻu pē ʻi hona vahaʻá.”

Naʻe angalelei pē ʻa e tamasiʻi ko Loní, ka ʻokú ne pehē naʻe faʻa kiʻi pauʻu.

ʻOku ne pehē, “Naʻe lahi e taimi, naʻe talanoa ai ʻeku kau faiakó [Palaimelí] mo ʻeku faʻeé, mo e palesiteni Palaimeli ʻo e siteikí, ʻo nau pehē, ʻko Loni Lasipení ko ha kiʻi tamasiʻi kau mālohi.’” “Ka naʻe ʻikai te nau teitei foʻi ʻia au. Naʻa nau fakahaaʻi mai kiate au ha ʻofa lahi pea fakaafeʻi maʻu pē au ki he kalasí.”2

Naʻe fakatefito e tupu hake ʻa Loní ʻi he Siasí—ʻa e ngaahi fakataha faka-uōtí, ngaahi fakafiefia faka-uōtí, ngaahi maʻu meʻatokoni efiafi faka-uōtí, mo e ngaahi timi sipoti faka-uōtí. Ko e taimi naʻe ʻikai ke ne femoʻuekina ai ʻi he ʻapisiasi ʻo e Uooti Kōtoniutí ʻUluakí, naʻá ne ngāue ʻi ha ngaahi ngāue kehekehe, fai ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Sikautí, pea mo feohi mo e kaungāmeʻá. ʻI ʻapí, naʻe fakatefito ʻa e taimi mo e fāmilí ʻi he folofolá, vaʻingá, mo e ngaahi ngāue fakaʻapí.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku tamaí ʻa e ʻuhinga ʻo e ngāué ʻaki ʻene tā sīpingá.” “Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé kau ki he ngāué ʻaki hono ʻai ke u fakahoko ia.”

Naʻe fakaʻuli ʻa e tangataʻeiki ʻa Loní ʻi ha loli tufa mā, naʻá ne ʻā he 4:00 pongipongi peá ne toki foki mai ki ʻapi he pō takitaha kuo fuoloa e poʻulí. Naʻe nofo ʻene faʻeé ʻi ʻapi ʻo tauhi e fānaú, ʻo fakalahi ʻenau paʻanga hū mai fakafāmilí ʻaki hono lalanga pea fakatau atu ʻa e fanga kiʻi tamapua maka ne fakakofu lēisi.

ʻE hanga ʻe he malava fakanatula ʻa Loni ke tataki, fakafofongaʻi, mo fakahoko e ngaahi ngāué—ʻo tokoniʻi lelei ia ʻi hono ngaahi fatongia fakangāué mo e faka-siasí—naʻe vave ʻene ʻaonga kiate ia ʻi heʻene moʻuí.

Naʻe manatu hono tuofefiné ʻo pehē, “naʻe vahe kia Loni ke ne kosi ʻa e musié.” Ka naʻe hangē ʻa Loni ko Tomu Sōia ko ia ʻa Maʻake Tueiní (Mark Twain) ʻo poto ʻi hono fakalotoʻi hono kaungāmeʻá ke tokoni.

Pehē ʻe Nenisī, “Ne u kiʻi vakai atu ki tuʻa ʻo sio atu ko hono kaungāmeʻa lelei tahá ʻeni ʻokú ne kosi e musié maʻana.” “Ne kosi ha taha kehe hono kaungāmeʻá ʻi he uike hokó. Naʻá ne tangutu pē ʻi he fakafaletolo ʻi muʻá ʻo kata mo fakakata mo kinautolu lolotonga ʻenau fai ʻene ngāué.”

Naʻe faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻa e ongomātuʻa ʻa Loní, ka naʻe maʻu ʻe he fāmilí e ongoongoleleí. ʻOku manatu ʻa Loni ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ke mau maʻu ha paʻanga lahi ka naʻe ʻikai ke uesia ai ʻeku fiefiá.”

Ngaahi Kaungāmeʻa mo e Kau Taki Falalaʻanga

ʻI heʻene tupu haké, naʻe faitāpuekina ʻa Loni ʻaki ha kaungāmeʻa lelei mo ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki falalaʻanga, kau ai ʻa ʻene palesiteni fakasiteiki ʻi ha taʻu ʻe 14 ʻi heʻene kei tamasiʻi—Sēmisi E. Fausi (1920–2007), ʻa ia naʻe ngāue kimui ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu mā Uá pea ʻi he kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fiefia ʻa e fāmili ʻo Loní ʻi ha feohi vāofi mo Palesiteni Fausi mo hono fāmilí. ʻOkú ne pehē “Naʻá ne faʻa ui maʻu pē au ko e taha ʻo ʻene fānau tangata Kōtoniutí koeʻuhí naʻá ne tokoni ke ohi hake au.”

ʻI heʻene aʻu hake ki he ako māʻolungá, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha taimi ia ʻo Loni ki he ngaahi sipoti fakaakó he naʻe ʻi ai maʻu pē ʻene ngāue, ka naʻá ne tuku taimi ki he ngaahi feohi fakakaungāmeʻa mateaki kuo tuʻuloa ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.

ʻOku pehē ʻe hono kaungāmeʻa heʻene kei siʻí ko Kuleki Makilieli, “Naʻá ku tanganeʻia maʻu pē ʻia Loni koeʻuhí ko ʻene tōʻongá, ka naʻe ʻikai ke ne haohaoa.” Naʻá ne malimali mo tānaki mai, “Kuó u talaange ki ai kapau ʻe aʻu ki hēvani, te u aʻu mo au ki ai koeʻuhí naʻá ma fakahoko e meʻa tatau pē ʻi heʻema tupu haké.”

Naʻe ʻalu ʻa Loni ʻo ngāue fakafaifekau ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1970, ka naʻe fakakaukau ʻa Kuleki ke toloi e ngāue fakafaifekaú kae ʻoua kuo ʻosi e faʻahitaʻu tuli manu ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú. Ko e taimi ia naʻe telefoni mai ai ʻa Loni mei heʻene ngāue fakafaifekaú.

Naʻe pehē ʻe Misa Makilieli, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe naʻe founga fēfē ʻene maʻu e ngofua ke telefoni maí, ka naʻá ne valokiʻi au ʻi he ʻikai ke u loto vēkeveke ange ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú.” “Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke u fakatoloi ia.”

Naʻe pehē ʻe Loni ko e ngāue fakafaifekaú ko ha aʻusia “tōtōatu”. ʻOkú ne pehē, “Naʻe faitāpuekina au ʻe he ʻEikí ʻaki ha ngaahi aʻusia naʻe fakatupulaki ai ʻeku tuí.” “Naʻe hoko ʻeku ngāue fakafaifekaú ko ha tokoni lahi ʻaupito ki heʻeku moʻui fakalaumālié.”

Ne ngāue ʻa Loni he konga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻOtumotu Pemutá. Naʻe ʻave pē ʻe heʻene palesiteni fakamisioná, Hāloti Nīfai Uilikinisoni, ʻa e “kau faifekau talangofua kakató” ki ai he naʻe tātātaha pē ʻene ʻaʻahi kiate kinautolú.

Naʻe pehē ʻe Loni, “Naʻa mau mavahe ʻaupito, ka naʻe ʻikai ke hohaʻa ʻa e palesitení kiate kimautolu.” “Naʻa mau fakahoko ʻa e ngāué.”

Ko e “Taʻahine Lelei Taha” ʻo Delta Phi

ʻI he ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he 1972, naʻe maʻu ʻe Loni ha ngāue, hū ki he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, peá ne kau ki he Delta Phi Kappa, ko ha kalapu fakakolisi maʻá e kau ʻosi ngāue fakafaifekaú. ʻI he ngaahi ʻekitivitī fakasōsiale ʻa e kalapu fakakolisí ni, naʻá ne fakatokangaʻi ha finemui fakaʻofoʻofa ko Melanī Tuitiseli. Ko Melanií, ko e taha ʻo e tamaiki fefine naʻe fili ʻe he Delta Phi ko e “taʻahine lelei taha,” ʻa ia naʻe tokoni ki he ngaahi ʻekitivitī tokoni ʻa e kalapú.

Naʻe haʻu ʻa Melanī ʻo hangē ko Loní, mei ha fāmili naʻe mālohi ʻi he Siasí. Ko ʻene tamaí ko ha ʻōfisa fakakautau, pea naʻe ʻikai tuku ʻe heʻene faʻeé ke hoko ʻa ʻenau toutou hiki holó ko ha ʻuhinga ia ke nau liʻaki lotu ai.

Naʻe ofo ʻa e Melanī ʻi he angaʻofa, anga-fakaʻapaʻapa, mo e ʻilo ʻa Loni ki he ongoongoleleí. “Naʻá ku pehē loto pē, ‘Ko ha tangata lelei moʻoni ia pea ʻoku ʻikai mahuʻinga pe te u teiti mo ia. Naʻá ku fie maʻu pē ke u hoko ko hono kaungāmeʻa lelei taha.’”

ʻI he tupulaki ʻena vā fetuʻutakí, naʻe fakapapauʻi ange ʻe he Laumālié ʻa ʻene ngaahi ongo kia Loní mo ʻene tukupā ki he ʻEikí. Taimi siʻi pē kuo hoko ʻena kaungāmeʻá ko ha meʻa naʻe ui ʻe Melanī ko ha “tohi talanoa fakamānako mo lelei moʻoni (storybook, fairytale romance).”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Lasipeni naʻá na fenāpasi moʻoni. “Naʻe tatau pē hono mateakiʻi ʻe Melanī ʻa e ongoongoleleí pea mo hono tukufakaholó mo au. Naʻá ma hoko ko ha kaungāmeʻa mamae, pea ko e taimi ia naʻá ku kole ki ai ke ma malí.”

ʻĪmisi
Rasbands wedding day

Naʻá na mali ʻi he ʻaho 4 ʻo Sepitema, 1973 ʻi he Temipale Sōleikí. Talu mei ai, mo ʻene pehē kuo faitokonia ia ʻe hono “… hoa taʻengata … taʻe-siokitá … ke u hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku poupouʻi au ʻe heʻene ʻofá mo ʻene poupoú, kae pehē ki heʻema fānau ʻe toko 5 mo honau ngaahi malí, pea mo homa makapuna ʻe toko 24.”3

“Tau Ō”

Lolotonga ʻene hoko ko e palesiteni kōlomu ʻo e kaumātuʻa ʻi he uooti ʻo e kau ako kuo malí, naʻe maheni ai ʻa Loni mo Soni Hanitisimani ko e Lahi, ko e ʻetivaisa alēaʻanga māʻolunga ʻa e uōtí. Naʻe ofo ʻa Soni he taimi ko iá ʻi he founga naʻe fakalele ʻaki ʻe Loni ʻa e kōlomú.

ʻOku manatu ʻa ʻEletā Hanitisimani ʻa ia naʻe hoko ko e Fitungofulu Fakaʻēlia mei he 1996 ki he 2011 ʻo pehē, “Naʻe maʻu ʻe Loni ha ngaahi taukei fakatakimuʻa mo founga fokotuʻutuʻu lelei moʻoni.” “Naʻá ku fakakaukau ʻoku tātātaha ke lava ʻe ha taha ʻoku kei ʻi he kolisí ʻo fakalele ha kōlomú ʻi ha founga pehē.”

Ne siofi ʻe Soni ʻi hono ngāueʻi ʻe Loni e ngaahi fakakaukaú ʻi heʻene fakahoko hono ngaahi ngafa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he taimi naʻe ʻatā ai ha tuʻunga ngāue ki ha taha pule fakamāketi ʻi he kautaha ʻa Soní— ʻa ia ʻe hoko ko e Huntsman Chemical Corporation—naʻá ne fakapapauʻi ne maʻu ʻe Loni ʻa e ngaahi taukei naʻá ne fie maʻú peá ne foaki ange leva ki ai ʻa e ngāué. Naʻe kamata ʻa e ngāué ni ʻi he uike hono hokó ʻi ʻOhaiō, USA.

Naʻe manatu ʻa Loni ʻo pehē, “Naʻá ku talaange kia Melanī, ‘He ʻikai ke u liʻaki e akó ʻo hiki.’” “Kuó u ngāue ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ke ʻosi mei he ʻunivēsití, pea ʻoku ofi ke u ikunaʻi ʻeku taumuʻá.”

Naʻe fakamanatu ange ʻe Melanī kia Loni, ko e ʻuhinga ʻo ʻene ʻi he akó ke maʻu ha ngāue lelei.

Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā e meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí?” “ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e founga ʻo e fakamāú pea hikí. Kuó u fai ia ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Te u tuku atu ke ke telefoni ki hoʻo faʻeé ʻi he pō kotoa pē. Tau ō.”

ʻĪmisi
Elder Rasband with Jon Huntsman Sr

Naʻe totonu ʻa e loto falala ʻa Soni kia Loní. ʻI he malumalu ʻo e tokoni ʻa Soní, naʻe vave e fakalakalaka ʻa Loni ʻi he kautaha ne tupú, ʻo hoko ai ko e palesiteni mo e ʻōfisa pule fakangāue ʻi he 1986. Naʻe lahi ʻa ʻene folau—fakalotofonua mo fakavahaʻapuleʻanga fakatouʻosi maʻá e kautahá. Neongo e femoʻuekina ʻene taimi-tēpilé, naʻe feinga ʻa Loni ke ʻi ʻapi ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Pea ʻi he taimi naʻá ne fefolauʻaki aí, naʻá ne faʻa ʻalu mo ha mēmipa ʻo e fāmilí.

ʻOku pehē ʻe Melanī, “ʻI he taimi ʻoku ʻi ʻapi aí, ʻokú ne ʻai ke ongoʻi ʻe he fānaú ʻoku nau makehe pea ʻofaʻi kinautolu.” Naʻá ne ʻalu ʻi he taimi kotoa pē ʻe ʻatā aí ki heʻenau ngaahi ʻekitivitií mo e ngaahi meʻa faka-sipoti ʻoku faí. ʻOku pehē ʻe Sānesa Makifiasoni, ko e taha e fānau fefine ʻe toko fā ʻa e ongomātuʻá, naʻe hoko ʻa e ngaahi fatongia fakasiasi ʻa ʻene tangataʻeikí ʻi he ʻaho Sapaté ke ʻikai faʻa nofo fakataha ai mo e fāmilí ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Siasí.

ʻOkú ne pehē, “Te mau fakafekiki pe ko hai ʻe tangutu ʻi hono tafaʻakí ʻi he lotú koeʻuhi naʻe tātātaha ʻene ʻi aí.” “ʻOku ou manatuʻi ʻeku hili hoku nimá ʻi hono nimá mo fakakaukau loto pē, ‘Kapau pē te u lava ʻo ako ke hangē ko iá, te u ʻi he hala totonú pea te u hoko ange ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.’ Naʻá ne hoko maʻu pē ko ʻeku moʻungaʻi tangata.”

ʻĪmisi
Rasband family

Naʻe manatu ʻa Kalisitiane ko e foha ʻo e ongomeʻa malí, ki ha ngaahi manatu melie ʻo e “taimi ʻo e tamaí mo e fohá.” ʻOkú ne pehē naʻe fakataimi pē ʻa ʻemau feohi fakakaungāmeʻa mo homau kaungāmeʻá koeʻuhí ko e lahi e hiki homau fāmilí, “ka naʻe hoko maʻu pē ʻa ʻeku tamaí ko hoku kaungāmeʻa mamae”—neongo ko ha taha feʻauʻauhi ia.

Tatau ai pē pe ko e vaʻinga pasiketipolo mo Kalisitiane, vaʻinga mo hono ngaahi ʻōfefiné, pe taumātaʻu mo hono fāmilí mo e kaungāmeʻá, naʻe saiʻia ʻa Loni ke ikuna.

ʻOku pehē ʻe Kalisitiane, “I heʻemau tupu haké, naʻe ʻikai loto ke tuku ke ikuna ha taha.” “Kuo pau ke mau ngāueʻi ia, ka naʻá ne ngaohi kimautolu ke mau lelei ange. Pea ʻoku hokohoko atu ʻa e tukufakaholó mo hono makapuna ʻofá.”

ʻI he fakaʻau e taʻú, naʻe lava ke fakatokangaʻi ʻe he fāmili ʻo Loní ʻa e founga ngāue ʻi hono tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí ʻo toe fakalahi ʻa ʻene malava ke fakahaaʻi ʻa e ʻofa mo e manavaʻofa, ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo e Laumālié, pea mo ueʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehe ke fakahoko honau lelei tahá. Hili hono fāʻeleʻi e mokopuna tangata ʻo Loni mo Melanī ko Pekisitoní, naʻe fakafalala lahi ʻa e fāmilí ki he mālohi fakalaumālie mo e poupou ʻa Loní.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Pekisitoni mo ha mahaki fakasino naʻe hāhāmolofia ʻene ʻasí, naʻá ne moʻua ʻi ha ngaahi palopalema fakaesino kehekehe naʻá ne siviʻi fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakalaumālie ʻa e fāmilí. Kuo ui ʻe ʻEletā Lasipeni ʻa e fononga naʻe hoko hili hono fāʻeleʻi ʻo Pekisitoní “ko ha sivi faingataʻa ke ako ai ha lēsoni makehe ʻoku fehokotaki mo honau kahaʻú ʻi he taʻengatá.”4

ʻĪmisi
Elder and Sister Rasband with grandson

Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu nounou ʻe tolu ʻa Pekisitoni ʻi māmaní—ʻi he taimi naʻe lahi ai ʻa e ngaahi fehuʻí kae siʻi e ngaahi talí—naʻe hoko ʻa ʻEletā Lasipeni ko ha maʻuʻanga mālohi fakalaumālie, ʻo tataki hono fāmilí ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻI hono fanongonongo ko ia hono uiuiʻi foʻoú, naʻe ʻikai ofo ha niʻihi e kau mēmipa hono fāmilí pea mo e kaungāmeʻá. ʻOku pehē ʻe Kalisitiane, “ʻI hono hikinimaʻi ia ke hoko ko ha ʻAposetoló, naʻe māʻolunga taha pē hono hiki e nima ʻo kimautolu ʻoku mau ʻilo lelei taha iá.”

“Te u ʻAlu ʻo Ngāue”

ʻI he 1996, ʻi hono taʻu 45, naʻe lolotonga ʻi ai ha ngāue maʻuʻanga moʻui lelei ʻa Loni ʻi hono uiuiʻi ia ke hoko ko e palesiteni fakamisiona ʻo e Misiona Niu ʻIoke Niu ʻIoke Noaté. Hangē ko e kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá, naʻá ne “liʻaki leva [hono] kupengá” (Mātiu 4:20).

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Lasipeni, “Naʻe lau sekoni pē peá u tali ʻa e uiuiʻí.” Naʻá ne pehē ki he ʻEikí, “Kapau ʻoku Ke finangalo ke u ʻalu ʻo ngāue, te u ʻalu ʻo ngāue.”

Ne ʻalu ʻa Loni mo ha lēsoni maʻongoʻonga naʻá ne ako mei heʻene taukei fakangāué: “ʻOku mahuʻinga ange ʻa e kakaí ʻi ha toe meʻa.”5 ʻI he ʻilo ko iá mo e taukei fakatakimuʻa kuó ne maʻú, naʻá ne mateuteu ke kamata ngāue taimi kakato ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí.

ʻĪmisi
Elder Rasband as mission president in New York

Naʻe ʻiloʻi ʻe Loni mo Melanī ʻa e faingataʻa pea mo e fakafiefia ʻo e ngāue fakafaifekau ʻi Niu ʻIoke Sití. Naʻe vave ke vahe ʻe Loni ʻa e fatongia ki he kau faifekaú—ʻo ueʻi kinautolu ke nau mateaki, mo akoʻi, langaki mo hiki hake kinautolu ʻi he ngāué.

ʻI he 2000, ko ha ngaahi māhina siʻi pē ia ʻe valu hili e misiona ʻa Loni mo Melanií, naʻe uiuiʻi ʻa Loni ki he Kau Fitungofulú, pea kuo faitāpuekina ai ʻe heʻene teuteú, taukeí, mo hono ngaahi talēnití ʻa e Siasí. ʻI heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne hoko ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻi ʻIulope Lotolotó, ʻo tokoni ki hono tokangaʻi ʻa e ngāue ʻi ha ngaahi puleʻanga ʻe 39. Neongo naʻá ne mavahe mei he ʻunivēsití ʻi he ngaahi ʻe 40 nai kuo hilí, ʻokú ne kei hoko pē ko ha tokotaha ako fakamātoato, ʻo talitali lelei ʻa e ngaahi tokoni ʻa hono ngaahi Tokoua kuo fuoloa ange ʻenau ngāué ʻi heʻene tokangaʻi ʻa e ʻĒlia ʻAmelika Noate Hihifó, Tokelau Hihifó, pea mo ha ngaahi ʻĒlia ʻIutā ʻe tolu; hoko ko e Talēkita Pule ʻi he Potungāue Temipalé; pea ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ʻo ngāue vāofi ai mo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Ne pehē ʻe ʻEletā Lasipeni kimuí ni, “Ko ha lāngilangi mo ha faingamālie moʻoni kiate au ke u hoko ko e siʻi taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea ako meiate kinautolu ʻi he founga kotoa pē pea mo e taimi kotoa.”6

“Ko e Meʻa Ne Nau ʻIló, ʻOku Ou ʻIlo.”

ʻĪmisi
two paintings

Taupotu ki ʻolunga ʻi toʻohemá: faitā ʻa Wendy Keeler; toʻomataʻú: kau Faifekau Māmongá, ko e kau Fuofua Faifekau ʻi Tenimaʻaké, tā ʻe Arnold Friberg (fakatefito ʻi ha tā valivali naʻe fai ʻe Christen Dalsgaard, 1856); Dan Jones Awakens Wales, fai ʻe Clark Kelley Price

ʻOku tautau ha tā valivali ʻe ua ʻi he holisi ʻo e ʻōfisi ʻo ʻEletā Lasipení. Ko e taha ko ha kau faifekau Māmonga ʻoku nau akoʻi ha fāmili ʻi Tenimaʻake ʻi he taʻu 1850 tupú. Ko hono uá ko ha faifekau ki muʻa ko Teni Sōnasi ʻokú ne tuʻu ʻo malanga mei ʻolunga ʻi ha vaikeli ʻi he ʻOtu motu Pilitāniá. ʻOku fakamanatu ʻe he ngaahi tā valivalí (ʻi ʻolunga ʻi toʻomataʻú) kia ʻEletā Lasipeni ʻa ʻene ngaahi kuí.

Kuó ne fakamoʻoniʻi, “Ko ha kau fuofua paionia ʻeni ne nau foaki ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea nau tuku mai ha tukufakaholo ke muimui ki ai honau hakó.”7 Ko e meʻa naʻá ne ʻunuaki ki muʻa ʻa e ngaahi kui ʻa ʻEletā Lasipení lolotonga e taimi faingataʻá mo e fakatangá, ʻa e meʻa ʻokú ne fakafeʻungaʻi moʻoni ia ki hono uiuiʻi foʻoú: ko ha ʻilo mo ha fakamoʻoni pau ki he ʻEikí pea mo ʻEne ngāué.

Kuó ne pehē, “ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ke u ako ʻi hoku uiuiʻi foʻoú.” “ʻOku ou ongoʻi loto-fakatōkilalo ʻaupito fekauʻaki mo ia. Ka ʻoku ʻi ai ha tafaʻaki ʻe taha ʻo hoku uiuiʻí te u lava ʻo fai. Te u lava ʻo fakamoʻoni ʻki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa’ (T&F 107:23). ʻOku ne moʻui!”8

ʻI heʻeku hoko ko ha makapuna ua ʻo ha kau paioniá: “Ko e meʻa ne nau ongoʻí, ʻoku ou ongoʻi. Ko e meʻa ne nau ʻiloʻí, ʻoku ou ʻiloʻi.”9

Pea ko e ngaahi meʻa naʻa nau ʻamanaki ki ai maʻa honau hakó ʻoku hā ia ʻi he moʻui, ngaahi akonaki, mo e ngāue ʻa ʻEletā Lainolo A. Lasipení, ʻa ia ʻoku muimui ki heʻenau sīpingá mo fakaʻapaʻapaʻi honau tukufakaholó ʻi heʻene laka kimuʻa ʻi heʻene hoko ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni makehe ʻo e ʻEikí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ronald A. Rasband, “ʻOku Fakaofo Kiate Au,” Liahona, Nōvema 2015, 89.

  2. Ronald A. Rasband, “Friend to Friend: Golden Nuggets,” Friend, ʻOkatopa. 2002, 8.

  3. Ronald A. Rasband, “ʻOku Fakaofo Kiate Au,” 89.

  4. Ronald A. Rasband, “Ngaahi Lēsoni Makehe,” Liahona, Mē 2012, 80.

  5. Ronald A. Rasband, press conference, Oct. 3, 2015.

  6. Ronald A. Rasband, testimony, Priesthood and Family Department devotional, Dec. 1, 2015

  7. Ronald A. Rasband “ʻOku Fakaofo Kiate Au,” 89.

  8. Ronald A. Rasband, fakamoʻoni.

  9. Ronald A. Rasband, Pioneer Day address, Tabernacle, Salt Lake City, July 24, 2007.