2016
Kikité mo e Maʻu Fakahā Fakafoʻituituí
April 2016


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Kikité mo e Maʻu Fakahā Fakafoʻituituí

ʻĪmisi
youth and children first presidency message sidebars
ʻĪmisi
family watching general conference

Kuo fakafoki mai ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku ʻi he māmaní he ʻahó ni. Kuo tataki maʻu ai pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní ʻe ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui, ʻa ia ʻoku nau maʻu maʻu pē ha fakahinohino mei he langí.

Naʻe hoko foki ʻa e sīpinga fakalangi ko iá ʻi he kuonga muʻá. ʻOku tau ako ʻi he Tohi Tapú: “Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe he [ʻEikí] ko e ʻOtua, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita” (ʻAmosi 3:7).

Kuo toe folofola mai ʻa e ʻOtuá ʻi hotau kuongá, ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne fakahā ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono kakató. Naʻá Ne fakafoki mai Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní fakataha mo hono ngaahi kií mo e kotoa ʻo e ngaahi totonu, ngaahi mālohi, mo e ngaahi fatongia ʻo e mālohi toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Kuo fakamafaiʻi mai ʻi hotau kuongá ni, ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ke nau lea, faiako, mo tataki ʻaki e mafai mei he ʻOtua ko e Tamaí pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí ki he Palōfitá, “ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia, pea ʻoku ʻikai te u tuli tonuhia; pea neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38).

ʻOku tāpuekina kitautolu ʻi he konifelenisi lahí ʻo tuʻo ua ʻi he taʻu, ʻi heʻetau maʻu faingamālie ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí mei Heʻene kau tamaioʻeikí. Ko ha tāpuaki ia ʻoku ope atu hono mahuʻingá. Ka ʻoku makatuʻunga e mahuʻinga ʻo e faingamālie ko iá pe naʻa tau maʻu ʻa e folofolá ʻi he tākiekina ʻa e Laumālie tatau ko ia naʻe tuku ki he kau tamaioʻeiki ko iá (vakai, T&F 50:19–22). Kuo pau ke tau maʻu ʻo hangē pē ko e founga ne nau maʻu ai ʻa e fakahinohinó mei he langí. Pea ʻoku fie maʻu ai meiate kitautolu ʻa e ngāue fakalaumālie tatau.

“Tomuʻa Fai Hoʻo Tafaʻakí”

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe kole mai ʻe he taha ʻo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kiate au ke u lau ha lea konifelenisi naʻá ne teuteu ki he konifelenisi lahí. Naʻá ku hoko ko ha mēmipa kei foʻou ʻi he kōlomú. Naʻá ku langilangiʻia ʻi heʻene falala ke u tokoni ange kiate ia hono kumi e ngaahi lea ʻoku finangalo e ʻEikí ke ne lea ʻakí. Naʻe malimali mo pehē mai kiate au, “ʻOiauē, ko e tatau fakaangaanga hono 22 ʻeni ʻo e leá.”

Naʻá ku manatuʻi ha akonaki ʻofa mo angalelei naʻe fai mai kimuʻa ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) kiate au, mo fakamamafaʻi lahi mai: “Hala, kapau ʻokú ke fie maʻu e fakahaá, tomuʻa fai hoʻo tafaʻakí.”

Naʻá ku lau, fakalaulauloto mo lotua ʻa e tatau fakaangaanga hono 22 ko iá. Naʻá ku ako ʻi he lelei taha naʻá ku lavá, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi ne fai ai ʻe he mēmipa ko ia ʻo e kōlomú ʻene leá, kuó u ʻosi fai ʻeku tafaʻakí. ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻá ku tokoni, ka ʻoku ou ʻilo naʻá ku liliu ʻi he taimi naʻá ku fanongo ai ki he leá. Naʻe ope atu ʻa e ngaahi pōpoakí ʻi he ngaahi lea ne u lau mo ne lea ʻakí. Naʻe mahulu ange ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi leá ʻi he meʻa ne u lau ʻi he tatau fakaangaangá. Pea naʻe hangē naʻe fakataumuʻa pē ʻa e leá ia kiate au, ʻo feʻunga mo ʻeku ngaahi fie maʻú.

ʻOku lotu mo ʻaukai ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ke nau maʻu ʻa e pōpoaki kuó Ne teuteu ke nau fai kiate kinautolu ʻoku fie maʻu e fakahaá mo e ueʻi fakalaumālié. Ko e meʻa ko ia ne u ako mei he aʻusia ko iá, pea naʻe saiʻia ai ha tokolahi, kapau ʻoku tau fie maʻu e ngaahi lelei ʻoku maʻu ʻi he fanongo ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí, kuo pau ke tau ngāueʻi hono maʻu e fakahā ko iá.

ʻOku ʻofeina ʻe he ʻEikí ʻa e tokotaha kotoa pē ʻe ala fanongo ki Heʻene pōpoakí, pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e loto mo e tūkunga ʻo e tokotaha kotoa pē. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e fakatonutonu, fakalotolahi, mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻe ʻaonga taha ki he tokotaha kotoa ke ne fili hono hala ki he moʻui taʻengatá.

Ko kitautolu ko ia ʻoku fanongo mo tokanga ki he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí, ʻoku tau faʻa fakakaukau ʻi heʻene ʻosí, “Ko e hā e meʻa ʻoku ou manatuʻi lelei tahá?” ʻOku ʻamanaki ʻa e ʻEikí ke tau tali kotoa ʻo pehē: “He ʻikai ke toe ngalo ʻiate au ʻa e ngaahi momeniti ne u ongoʻi ai e leʻo ʻo e Laumālié ʻi hoku ʻatamaí mo e lotó ʻo talamai ʻa e meʻa te u lava ʻo fai ke fakahōifua ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.”

Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fakahā fakatāutaha ko iá ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló pea ʻi heʻetau ngāue ʻi he tui ke maʻu iá, ʻo hangē ko ia ne fakahā ʻe Palesiteni Lī te tau ala faí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia ʻo makatuʻunga ʻi he aʻusia pea mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālié.