2016
Kau Faifekau Mali Matuʻotuʻá: Fie Maʻu, Tāpuekina, mo ʻOfaʻi
April 2016


Kau Faifekau Malí: Fie Maʻu, Tāpuekina, mo ʻOfaʻi

Mahalo ʻoku faingofua, maʻamaʻa, mo fakafiefia ange ʻa e ngāue ko e ongo faifekau malí, ʻi he meʻa ʻokú ke mafakakaukauʻí.

ʻĪmisi
the Malmroses serving in Ghana

“Te mo lava ʻo ō mai ʻo tokoni?”

Ko ha fehuʻi ia kuo ʻosi tali kimuʻa ʻe Sēleti mo Lona Malamalose ʻo Uāsingatoni, USA. Naʻá na tali ʻio ʻi he taimi naʻe kole ange ai ʻena pīsope ki muʻá, pea toki hoko ko e palesiteni fakamisioná, pe ʻe lava ke na ngāue mo ia ʻi he ʻOtu ʻInitia Hihifó. Naʻá na toe tali ʻio ʻi he taimi naʻe ui ai kinaua heʻena palesiteni fakasiteikí ke na ngāue fakafaifekau ʻi he hetikuota ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, ʻo ngāue ʻi he tafaʻaki fakakomipiutá mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻofa fakaetangatá.

Ko e taimi naʻe toe tā mai ai ʻena pīsope mo e palesiteni fakamisiona kimuʻá, ʻa Liiti Lopisoni (Reid Robison), kuo hoko ʻeni ko e palesiteni ʻo e senitā akoʻanga fakafaifekau ʻi ʻEkalā ʻi Kaná, naʻá ne kole pe ʻe lava ke toe tokoni ʻa e fāmili Malamalosé.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Malamalose, “ʻNaʻá ma ʻilo te ma lava ʻo falala ki he ʻEikí. Ko ia ne ma fakakaukau ke ma toe falala pē kiate Ia.” Naʻá na tali ʻio ange, fakakakato ʻena foomu fakaongoongoleleí, maʻu hona uiuiʻí, pea ʻikai fuoloa kuó na ʻi Kana.

Ko e Hoko ko e Ongo Faifekau Malí

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi aʻusia ʻa e fāmili Malamalosé ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻikai faʻa mahino ki ha tokolahi fekauʻaki mo e kau faifekau malí.

  • ʻOku ʻi ai ha faʻahinga ʻe ua ʻo e ngāue fakafaifekaú: (1) ʻOku ui ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ha kau faifekau mali ke nau ngāue pē mei honau ʻapí pe mavahe mei ʻapi. (2) ʻOku ui ʻe ha palesiteni fakasiteiki ha kau faifekau mali ngāue tokoni ʻo e Siasi ke nau feau fakataimi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalotofonuá pe fakafeituʻú, ʻo kamata mei he houa ʻe 8 ki he 32 ʻi he uike. ʻOku nau faʻa nofo mo tokoni fakalotofonua pē ka ʻi he taimi ʻe niʻihi te nau ala ngāue mavahe mei ʻapi.

  • ʻOku poupouʻi ʻa e kau palesiteni fakamisioná ke nau kumi ha mātuʻa mali ʻi honau misioná, pea ʻe lava pē ʻa e mātuʻa mali ko ʻení ke fakahā ange honau lotó. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē “ʻOku ʻikai ke mau talaatú ʻe lava ke fili pē ʻe he mātuʻa malí [ke fai honau lotó] ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú”. “ʻOku kei hoko pē ʻa e uiuiʻí ko ha uiuiʻi. … [Ka] ʻoku mau talanoa ki heʻetau kau [faifekau malí] fekauʻaki mo e … tafaʻaki ʻoku nau fie ngāue aí, pea ʻoku [fakakaukauʻi lelei fakakātoa] ke tukuange kinautolu ke nau ngāue ʻi he feituʻu mo e founga ʻoku nau fie tokoni aí.”1

  • ʻOku faleʻi ʻe he kau palesiteni fakamisioná ʻa e kau faifekau malí ʻi he founga ke nau fakaʻaongaʻi lelei taha ai honau pōtoʻi ngāué mo e meʻa ʻoku nau malavá. ʻOku pehē ʻe Palesiteni Lopisoni, “Koeʻuhí ke maʻu ʻe ha ongo meʻa mali matuʻotuʻa ʻa e aʻusia mahuʻinga tahá, ʻoku fie maʻu ke mo maʻu e faingamālie ke ngāue fakatouʻosi ʻi he tafaʻaki ʻokú mo loto vēkeveke ki aí mo e tafaʻaki ʻoku ʻi ai hao pōtoʻi ngāué ke ke lava ai ʻo ongoʻi ʻoku ʻi ai e meʻa ke ke tokoni ai.”

Hangē ko ʻení, naʻe ʻilo ʻe Palesiteni Lopisoni ʻoku lea faka-Falanisē ʻa ʻEletā Malamalose, ʻa ia ʻoku ʻaonga lahi ia koeʻuhí he ʻoku lea faka-Falanisē ha kakai ʻAfilika tokolahi. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lopisoni, “Naʻá ku taumuʻá ke ne kau ʻi he fefolauʻakí mo ngāue ʻi he ngaahi visá. Ka ʻi heʻene aʻu maí, naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku manako taha aí. Pea naʻá ku fakaafeʻi leva ia ke ne fakaʻaongaʻi hono poto he komipiutá. Kuó ne fakahaofi ha ngaahi houa lahi.” ʻOku toe tokoni foki ʻa ʻEletā Malamalose ki he kau faifekaú tautautefito ki he kau faifekau lea faka-Falaniseé, ʻo teuteuʻi e ngaahi hingoá mo fai e ngāue fakatemipalé maʻa honau ngaahi fāmilí. Naʻe vahe ʻa Sisitā Malamalose, ko ha taha tokoni fakafaitoʻo kuo lava, mo vahe ke ngāue mo e toketā mo e neesi ʻo e misioná.

ʻOkú Ne Teuteuʻi ʻa e Halá

ʻOku ʻilo ʻe ha ngaahi hoa-mali kehe, ʻo tatau mo e fāmili Malamalosé, ko e taimi ʻoku nau falala ai ki he ʻEikí, ʻokú Ne teuteu ʻa e halá. Ko e meʻa ia naʻe hoko kia ʻAlavini mo Kolasoni Lieta ʻo Kaviti, Kāvite, ʻi he ʻOtu Filipainí.

ʻĪmisi
the Rietas serve in the Philippines

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lieta ʻo pehē, “ʻI ha taʻu ʻe ua kimuʻa heʻema fili ke ngāué, naʻá ma fokotuʻutuʻu ha palani lelei ki heʻema pisinisi fakafāmilí. Kuo ʻosi ʻema fānau tangatá mo e fānau fefiné mei he ʻunivēsití pea te nau lava ʻo hoko atu, ka naʻá ma fifili pe ko hai te ne fakaleleiʻi e ngaahi palopalema fakapisinisí mo e anga e fakakaukau ʻema kau fakataú ki heʻema palaní.”

Naʻe toe hohaʻa foki ʻa Sisitā Lieta ki heʻene faʻē toulekeleká. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku manavasiʻi naʻa folauhola ia lolotonga ʻema mavahé. Ne u ongoʻi taʻefeʻunga foki mo e ngaahi pole ʻo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí.”

Naʻá na maʻu faleʻi mei heʻena pīsopé mo ha ongo faifekau mali naʻe toki ngāue fakafaifekau pē ʻi Tavao. ʻOku pehē ʻe Sisitā Lieta, “Naʻa nau fakamoʻoni mālohi kotoa ʻe tataki ʻe he ʻEikí ʻa e mātuʻa mali kotoa pē ke nau ʻilo ʻa e founga ke fakaleleiʻi ai ʻenau ngaahi ngāue ʻi ʻapí, honau fāmilí, mo e paʻanga ki heʻenau ngāue fakafaifekaú.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Lieta, “ʻI heʻema fekumi ki ha fakahinohinó, naʻe fakaai ʻema ngaahi manavasiʻí—naʻe lele lelei ʻema pisinisí neongo e ngaahi faingataʻá, naʻe fakahaaʻi ʻe he kakai ne mau fengāueʻakí ʻenau fiefia mo e poupou, pea vāofi ange homau fāmilí ʻi hono tokangaekina ʻemau faʻē ne puké. Naʻe kamata ke mahino kiate kimaua ʻe tokoni moʻoni ʻa e ʻEikí.”

ʻOku lolotonga ngāue ʻa e fāmili Lietá he taimí ni ʻi he tokoni ki he kāingalotú mo e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi he Misiona Filipaini Kakaiani ti Oló.

Te ke Lava ʻo Fai e Meʻa Lahi

ʻOku fakakaukau ha ngaahi mātuʻa mali ʻe niʻihi ki he ngaahi fakangatangata fakatuʻasinó, ka ʻoku ʻikai pehē ʻa Kifi mo Senilini Māmeni ʻo ʻIutā, USA ia. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, hili ha māhina ʻe fā ʻena mali ʻi he Temipale Losi ʻEniselisi Kalefōniá, naʻe ui mo fekauʻi ʻa Kifi ki he taú. Naʻe hoko ko ha taki ʻi he kongakau fakatūʻuta mei he ʻeá, pea naʻe muʻomuʻa ʻi he toenga ʻo e kau sōtiá feʻunga mo ha pā ʻa ha foʻi maina. Naʻe motu ai hono ongo vaʻé. Ko e taimi ne foki mai ai ki ʻapí, naʻe ʻohofua mai ʻa Senilini ki hono tafaʻakí.

ʻOku pehē ʻe Kifi, “Naʻá ku ʻilo naʻe ʻikai totonu ke u hohaʻa, he naʻá ma mali taʻengata. Kuo poupouʻi maʻu pē au ʻe hoku uaifí. ʻOkú ne kei poupouʻi au ʻi he ʻaho kotoa pē.”

ʻĪmisi
the Mauermans serving in military relations

ʻI he taimi naʻe penisoni ai ʻa Sisitā Māmeni mei he ngāué, naʻá na fakakaukau ke na ō ʻo ngāue fakafaifekau. Ka ʻe hoko nai e mutu e ongo vaʻe ʻo ʻEletā Māmení ko ha palopalema? ʻOkú ne pehē, “ʻʻOku ʻi ai maʻu pē ha ngaahi meʻa he ʻikai lava ke u fai ka ʻoku lahi mo ha ngaahi meʻa te u lava ʻo fai, ne ma ʻilo ʻe ʻi ai pē ha feituʻu maʻamaua.”

Naʻá ne fakaʻilongaʻi ha kiʻi puha, ʻi he lolotonga hono fakafonu ʻena foomu fakaongoongoleleí, ʻo fakahā ai naʻá ne ngāue fakakautau. Ne ʻikai fuoloa kuó na maʻu ha telefoni mei he Vaʻa Fetuʻutaki Fakakautau ʻa e Siasí. “Naʻá ku maʻu ha kaati ID te ma lava ai ʻo hū ki he ngaahi ʻapitanga fakakautaú, pea naʻa nau kole ai ha ngofua ke fokotuʻu ke ma ngāue fakafaifekau he fetuʻutaki fakakautaú.”

Naʻe ui ʻa e fāmili Māmení ke na ngāue ʻi ha ʻapitanga fakakautau ʻi Kalolaina Tokelaú, ʻi he USA. ʻOku manatuʻi ʻe ʻEletā Māmeni: “Naʻe pehē ʻi he fakaʻilonga ʻi he matapaá ‘Footi Palaki, ʻApi ʻo e Kautau Fakatūʻuta Fakamalu-ʻeá.’ Ko e taimi naʻe fakafeʻiloaki mai ai ʻa e kaʻaté ʻaki e moto ʻo e kautau fakatūʻuta fakamaluʻeá ‘Ki he Ngataʻangá!’ ko e fuofua taimi ia ne u toki ongona ai ʻeni, hili ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ku ongoʻi hangē ʻoku ou ʻi ʻapí, neongo ne teʻeki ai ke u ʻalu ki Footi Palaki. Ne u ʻilo ko homa uiuiʻi fakafaifekaú naʻe tonu moʻoni pea ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻEikí.”

Naʻe pehē ʻe Sisitā Māmeni, “Naʻá ma akoʻi e ngaahi lēsoni fekauʻaki mo e moʻui falala pē kiate kitá mo e loto-vilitakí pea fekauʻaki mo hono fakamālohia ʻo e nofo-malí.” “Naʻe ʻikai ke ma fie vahevahe homa hisitōliá ʻi he kamataʻangá, ka ne ma fakatokangaʻi ʻene ʻaongá ʻi heʻema fakamatalaʻí. Naʻe vakai mai e kau sōtiá mo honau ngaahi malí kiate kimaua mo pehē, ‘Kapau ʻokú mo lava ʻo fai ia, te mau lava ʻo fakahoko ia foki.’”

Naʻe maʻu ʻe he fāmili Māmení ha aʻusia lelei ʻi Kalolaina Tokelaú peá na kole ke toe ngāue pē. ʻOkú na fononga he taimí ni, ʻi ha maile ʻe 40 (km ʻe 64) mei honau ʻapi ʻi ʻŌlomú ki Sōleki Siti, tuʻo ua ʻi he uike, ke ngāue ʻi he ʻōfisi ʻo e ʻōfisi Fetuʻutaki Fakakautau ʻa e Siasí. ʻOkú na toe akoʻi foki ʻa e kau faifekau mali ʻi he senitā akoʻanga faifekau ʻi Polovó, ʻa ia ʻoku nau ʻilo ai ʻoku meimei ke kau ʻi he kulupu kotoa pē ha taha kuó ne ʻosi ikunaʻi ha ngaahi faingataʻa kae lava ke ngāue.

Ngaahi Lea Fakafonua Fakamāmani Lahí

Naʻe hohaʻa a Lenitī mo Lou ʻĒleni Lomalele ʻo ʻIutaá ʻi hono ui kinaua ki he Misiona Palāsila Kuiapā. Neongo naʻe ʻosi ngāue ʻa ʻEletā Lomalele ko ha faifekau kei talavou, ka ne ʻikai tokanga ʻo kamata ngalo ʻa e lea faka-Potukalí. Pea naʻe ʻikai ke ʻilo foki ʻe Sisitā Lomalele ia e faka-Potukalí. Neongo ia, naʻe tokoni ʻa e ako mo e feinga ʻa ʻEletā Lomalele ke foki mai ʻene poto he lea faka-Potukalí mo e feinga ʻa Sisitā Lomalele ke tupulakí. Naʻe pehē foki mo e ʻukulelé.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Lomalele, “Naʻe ʻikai ke u fuʻu palani ke ʻomai, ka naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa ʻEletā Lomalele ke ne ʻomi, pea ʻoku fakaofo keu sio ki he meʻa kuó ne fakahokó.” ʻOku fakafiefia ke fakaʻaongaʻi ia ke ʻai e kakaí ke nau hiva ha ngaahi himi, ʻi heʻema akoʻi ʻa e kau fiefanongó mo ngāue ki hono to e fakamālohi mai mo fakafeohiʻi kinautolú, ʻOkú ma ako ʻa e lea fakafonuá pea ʻoku ʻomai ʻe he ngaahi himí ha ongo mālohi mo kinautolu.”

ʻĪmisi
the Romrells playing a ukulele

Neongo ʻoku kei fakatupulaki pē ʻene poto he lea faka-Potukalí, ka kuo ʻosi pōtoʻi ia ʻi he hivá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku fakatahatahaʻi ʻe he hivá ʻa e kakaí. Neongo kapau ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate au ʻa e meʻa ʻoku nau lea ʻakí, ʻi ha ʻaʻahi, ko e taimi ʻoku mau hiva aí, ʻoku mau feongoʻi ʻaki.” Naʻe fakaafeʻi ʻa e fāmili Lomalelé ke na lea ʻi ha ngaahi ʻapiako ʻo kau ki he ʻaho mālōlo faka-ʻAmelika ʻo e Fakafetaʻí, pea hivaʻi ai ʻe he fāmili Lomalelé ha ngaahi himi ʻo e fakafetaʻi—fakataha mo e ʻukulelé. Pea ʻoku toe fakaʻaongaʻi foki ʻe Sisitā Lomalele ha meʻalea angamaheni, ʻa e pianó, ke tokoni ʻi he ngaahi himí, ʻi he lotú.

Fēfē ʻa e lea faka-Potukalí? ʻOkú ne pehē, “Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke ke poto, ʻoku tokoni hano ako pē ha ngaahi foʻi lea ʻe niʻihi. ʻOku ʻaonga haʻo pehē mālō e leleí mo haʻo fakalea pē ki he kakaí. ʻAi ke nau ʻilo ʻokú ke kei akoako. ʻAi ke faingofua mo ke falala ki he Laumālié.” Pea ko e Laumālié foki, ko ha lea ia ʻe taha ʻe lava ke vahevahe ʻe he taha kotoa.

Ko e Tokoni ʻi ʻApí

Kuo ʻosi ngāue fakafaifekau tuʻo tolu fakataha ʻa Paula mo Mā Sini Luisi mei ʻIutaá ʻi he (Temipale Palemaila Niu ʻIoké; Temipale Hongo Kongo Siainá; mo Koloēsia, Sēpia, mo Silovēnia ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí). Naʻá na lolotonga teuteu ke toe ngāue fakafaifekau feʻunga mo hono fehuʻi ange ʻe heʻena palesiteni fakasiteikí, “Te mo loto fiemālie ke mo ngāue pē heni ʻi hotau siteikí, ʻo tokoni ki he misiona ʻoku tau nofo aí?”

ʻĪmisi
the Lewises serving at home

ʻOku pehē ʻe Sisitā Luisi, “Naʻá ma kei foʻou mai ki heni, pea ʻoku hoko ia ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa.” “Naʻá ma ngāue mo e kau ʻeletā mo e kau sisitā kei talavoú, fengāueʻaki vāofi mo e palesiteni fakamisioná, ō ki he ngaahi fakataha fakavahé mo fakasouní, pea ngāue mo e kau taki fakafaifekau fakauōtí.” Naʻá na ʻaʻahi foki ki ha kau fiefanongó mo kinautolu ʻoku māmālohí.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Luisi, “Kuó ma feʻiloaki mo ha kakai lelei naʻe ʻikai ke ma mei ʻilo, ʻo kau ai mo ha niʻihi ne hē atu mei he halá. Ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ke mamata ki heʻenau foki maí, maʻu e ngaahi ouaú mo ō ki he temipalé.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Luisi, “ʻOku tokolahi ha mātuʻa mali, ko e taimi ʻoku nau fakakaukau ai ke ngāue fakafaifekaú, ʻoku nau hohaʻa pe ko e hā ʻe fai ki honau ʻapí mo ʻenau kaá pe ko e meʻa honau fāmilí, he ʻikai ke nau ʻi aí.” “Kuó ma lava ʻo nofo pē ʻi homa ʻapí mo fakaʻuli pē ʻi heʻema kā. ʻOku poupouʻi kimaua ke ma ō ki he ngaahi ʻekitivitī fakafāmilí, kehe pē ke ʻoua ʻe fepaki mo e ngaahi fatongia fakafaifekaú. Pea naʻá ma ʻi heni foki ʻi hono fāʻeleʻi homa mokopuná.”

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fāmilí

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pehē ʻe Sila mo Kenitī Sōleniseni, mei he siteiki tatau pē, ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fakamālohia ai hona fāmilí ko ʻena ngāue ʻo mavahe mei ʻapí. ʻOku pehē ʻe Sisitā Sōleniseni, “Ko e taha ʻo e ngaahi kumi ʻuhinga ʻoku fai ʻe he mātuʻa malí, ʻoku ʻikai ke nau ō aí, ko e makapuná, faingataʻaʻia ʻa e fānau ʻosi malí, teu fāʻele honau ngaahi ʻōfefiné, mātuʻa kuo toulekeleka—mo e hā fua. ʻOku mahuʻinga ʻa e fāmilí, pea ʻokú ke ʻofa kiate kinautolu he ʻaho kotoa pē. Ka ʻoku ʻoatu ʻe he ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú ha pōpoaki mālohi ʻoku toe mahuʻinga mo e ngāue fakafaifekaú.”

ʻIkai ngata ai, ʻoku pehē ʻe ʻEletā Sōleniseni, “ʻoku lahi fau ha ngaahi founga ke kei fetuʻutaki ai ʻi he taimí ni, ʻa ia te ke lava ai ʻo fetuʻutaki he taimi kotoa pē.”

Naʻe kamata e fononga fakafaifekau ʻa e fāmili Sōlenisení ʻi he taʻu ʻe tolu kuo hilí, ʻi he taimi naʻe kole ange ai ʻena pīsopé ke na fakahoko fakamāhina ha faeasaiti maʻá e mātuʻa mali ʻoku fakakaukau ke ngāue fakafaifekaú. ʻOku pehē ʻe Sisitā Sōleniseni, “Hili ʻemau toutou talanoa ki aí, ne pau ke ma ō mo kimaua!” Naʻá na maʻu ha uiuiʻi ke ngāue ʻi he ʻOtu Motu Kukí, ʻa ia ne ngāue ai e ongo kui ʻa Silá he taʻu ʻe 50 kuo hilí.

ʻĪmisi
the Sorensons teaching Bible classes

Ko e ʻaho ní, ʻoku kole ke na akoʻi e ngaahi kalasi Tohi Tapú ʻi he ngaahi akó, fakataha mo ha ngaahi fatongia kehe.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Sōleniseni, “ʻOku ma fakamatala ʻo kau kia Kalaisi ʻi heʻene hoko ko e maká. ʻOkú ma ʻoange ki he fānau akó ha kiʻi foʻi maka mo poupouʻi ke nau tuʻu fakamakatuʻu ʻia Kalaisi. Ko e feituʻu kotoa pē ʻokú ma ō ai he taimí ni, ʻoku pehē ʻe he kakaí, ‘Tuʻu fakamakatuʻu!’ ʻi he taimi ʻoku nau sio ai kiate kimauá.”

Haʻu ʻo Tokoni

Kapau ʻoku mou fakakaukau ke ngāue fakafaifekau taimi kakato pe ngāue fakafaifekau tokoni ki he Siasí, ʻe fai atu ʻe he kau faifekau mali kotoa ko ʻení ʻa e fehuʻi tatau ne fehuʻi ange ʻe Palesiteni Lopisoni kia Sēleti mo Lona Malamalosé: “ʻE lava ke ke haʻu ʻo tokoni?” Pea te nau talaatu kiate koe, ʻe tatau ai pē pe ko e hā e founga hoʻo kau maí, ʻoku pau ʻa e talaʻofa ko ʻení: ʻOku fie maʻu koe, ʻe lava ke ke tokoni, pea ʻe tāpuekina mo ʻofeina koe.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “ʻEletā Jeffrey R. Holland: ʻOku Fie Maʻu Lahi ʻe he Siasí ha Kau Faifekau Mali Matuʻotuʻa Tokolahi Ange,” Deseret News, 14 ʻo Sepitema 2011, deseretnews.com.