2016
Fakamālō Atu ʻi Hoʻo Tokoní.
April 2016


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Fakamālō Atu ʻi Hoʻo Tokoní

ʻOkú ke fakafōtunga ʻa e kau fafine naʻa nau fetokoniʻaki ʻi he ʻofa pea ʻi he faiako ʻaʻahi fakalaumālié, talu mei he ngaahi ʻaho ʻi Nāvuú.

ʻĪmisi
visiting teachers

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ho hingoá, ho taʻú, pe ko ha toe meʻa fekauʻaki mo koe. Ko e meʻa pē ʻoku ou ʻiló ko e faiako ʻaʻahi koe ʻa Sōaná, pea ʻoku hounga ki hoku lotó hoʻo ngāue loto-ʻofá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai faingofua e ʻaʻahi ki ha fefine māmālohi hangē ko ʻeku tama ʻi he fono ko Sōaná (kuo liliu e hingoá), tautautefito ki he taimi ʻoku ʻikai ke ne talitali lelei aí. ʻOku ʻikai ke u tui naʻe loto ke mo ō ange, he kamataʻangá. Ka kuo talamai ʻe Sōana kuó ke hoko ko ha kaungāmeʻa lelei kiate ia, ʻo afe ange ke vakai pe ʻoku fēfē pea mo tali ia ʻi he tuʻunga ʻokú ne ʻi aí.

ʻI he taʻu ʻe 19 talu e mali ʻa Sōana mo ʻeku tamasiʻí, ko e fuofua taimi ʻeni kuo faifaiangé peá ne fakahā mai ai kuo ʻi ai haʻane faiako ʻaʻahi. Naʻá ne talamai kimuí ni hoʻo toutou ʻaʻahi angé pea mo hoʻo fakakaukau lelei mo angalelei maʻu peé. Naʻá ne pehē kuo tuʻo lahi hoʻo tokoni ange ʻi he taimi naʻe puke aí pea aʻu ʻo ke fie ʻave hoku mokopuna fefiné ki he Finemuí.

ʻI he taʻu ʻe 10 kuo hilí, naʻe nofo ai mo ʻeku tamasiʻí, mo hona fāmilí ʻi ha maile ʻe laungeau meia kimaua. Naʻá ku lotua ke ʻofa mo tokangaʻi kinautolu ʻe ha niʻihi ʻo hangē ko ia ʻoku ou faí, pea naʻá ku tangi mo tautapa ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ha niʻihi kiate kinautolu ʻo tatau, kapau naʻá ku nofo ofi atu. Mei he meʻa ʻoku talamai ʻe Sōaná, ko e tali koe ki heʻeku ngaahi lotú.

Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai talangofua ʻa Sōana mo ʻeku tamasiʻí ki he Lea ʻo e Potó mo ʻikai maʻulotu, ʻokú na kei hoko pē ko ha kakai lelei mo ʻofa heʻena fānaú. ʻOku hangē naʻe ʻikai uesia hoʻo vakaí ʻe he kohu ʻo e ifi tapaka ʻa Soaná. Naʻe ʻikai ke ke fakamāuʻi ia tatau ai pē pe naʻe ʻalu ʻo lotu. Kuo pau ke ke ʻiloʻi ia pea mo ʻilo ko ha faʻē ʻofa ia ʻoku loto ke maʻulotu ʻene taʻahiné mo maʻu haʻane fakamoʻoni. Pea ʻi he taimi naʻe tafa ai ʻa Sōaná, naʻá ke ʻomi ha meʻatokoni efiafi kae ʻikai fakakaukau pe naʻá ne fakatupu pē ʻe ia e niʻihi ʻo ʻene ngaahi palopalema mahamahakí.

ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi hoʻo hoko ko e sīpinga ki hoku mokopuna fefiné. ʻOku lava ʻo ne lau koe ko ha tokotaha ʻoku ʻofa ki he taha kotoa pē mo ngāue ʻosikiavelenga ke fakahaaʻi hoʻo ʻofá. Naʻá ne talamai naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha naʻe ʻikai ai ke ʻi ai haʻo meʻalele, peá ke lue lalo mo hoʻo kiʻi fānaú ki hono ʻapí ʻo laka hake ʻi he maile ʻe tahá, ke ʻomi ha kūkisi.

Naʻá ke talaange ki ai, “Naʻá ku fakakaukau mai kiate koe mo hoʻo faʻeé peá u loto ke fai ha ngāue lelei maʻau.”

Pehē ange mai ne u lava ʻo talaatu e lahi ʻeku fakahoungaʻi hoʻo māteakiʻi ho ui ko e faiako ʻaʻahí. ʻOkú ke fakafōtunga ʻa e kau fafine naʻa nau fetokoniʻaki ʻi he ʻofa pea ʻi he faiako ʻaʻahi fakalaumālié, talu mei he ngaahi ʻaho ʻi Nāvuú. Kuó ke fakahaaʻi mai ʻa e ngāue tokoni mo e ʻofa ko iá ʻi he founga hoʻo ʻaʻahi ʻi he ʻofa ki heʻeku tama ʻi he fono māmālohí.

Mālō.