2016
Ko ia ʻoku Pīsopé?
April 2016


Ko ia ʻoku Pīsopé?

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIlinoisi, USA.

Koeʻuhí naʻá ku māmālohi pē ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe ʻikai ke tui ai ha mēmipa naʻá ne ʻiloʻi au kimuʻa, kuo ui au ke u hoko ko ha pīsope.

ʻĪmisi
the bishop

Tā fakatātaaʻi ʻe Mark Smith © 2016

Naʻe lipooti heʻemau ongo faifekau taimi kakató, ʻi ha lolotonga ha fakataha kōmiti pule ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, haʻana feʻiloaki mo ha mēmipa naʻe ʻikai maʻu hono lēkōtí ʻi he uōtí. Naʻá ku ʻiloʻi he taimi pē ko iá ʻa e hingoá, peá u talaange naʻá ma fakatou ʻi he uooti tatau he ngaahi taʻu lahi kuo hilí.

Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e ongo faifekaú, “ʻIo, pīsope, naʻá ne talamai ia pea hangē naʻe fuʻu ʻohovalé ʻi hoʻo hoko ko e pīsopé.”

Ne u ʻeke ange kiate kinaua, “Ko e hā ʻene fakamatalá?”

Naʻá na talamai naʻe mataʻi ʻohovale peá ne pehē mai, “Ko ia ʻoku pīsopé?”

Naʻe pau ke u kata mo fakamatalaʻi ange naʻe ʻiloʻi au ʻe he fefine ko ʻení ko ha tokotaha kehe ʻaupito ʻi he taʻu ʻe 30 kuo hilí.

ʻI heʻeku fakakaukau kimui ange ki he meʻa ko ʻení, naʻá ku fakakaukau ki he lahi e liliu ʻi heʻeku moʻuí he taʻu ʻe 30 tupu kuó u kau ai mo hoku fāmilí ki he Siasí. Kuó u ʻiloʻi e kāingalotu tokolahi ʻi homau uōtí ʻi ha taʻu eni ʻe 20 pea kuó u ʻosi hoko ko e palesiteni fakakolo mo ha pīsope, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻi he kāingalotu ko ʻení naʻá ne ʻiloʻi au ʻi he taʻu ʻe 30 kuo hilí. Neongo ʻoku tātāitaha pē haʻaku vahevahe e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hoku kuo hilí ke akoʻi e fakatomalá mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ko e tokolahi taha ʻo e uōtí, ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi e fononga kilukilua ʻo ʻeku moʻuí ʻi he Siasí.

Naʻe fuofua fakafeʻiloaki mai ʻa e Siasí kiate au mo hoku fāmilí ʻi Mē ʻo e 1979, peá u ʻilo ai pē, ko ʻeni ia ʻoku tonu ke mau ʻi aí. Naʻa mau papitaiso ʻi Sune, pea naʻa mau mālohi kotoa ʻi he kamataʻangá, ka naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú mou foki ki he angamuʻá. Naʻe ʻikai ʻaupito haʻaku veiveiua ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, ka naʻe ʻikai ke u tui naʻá ku maʻu e meʻa ke u hoko ai ko ha mēmipa lelei ʻo e Siasí.

Naʻe faile ʻe hoku uaifí ʻi he 1982, ke ma vete, koeʻuhí ko ʻeku inu kavamālohí, ka naʻe ʻikai ke teitei holomui ia ʻi heʻene tuí. Naʻe nofo hoku fāmilí he taimi ko ʻení ʻi ʻOkalahoma, USA, ka u foki au ki ʻIlinoisi, USA, ki he feituʻu naʻe ohi hake ai aú. Naʻá ku aʻu ki ha tuʻunga naʻe tuʻu ai ke mole ʻiate au e meʻa mahuʻinga taha kiate aú: ko hoku fāmilí.

Naʻe kamata ke u tūʻulutui ʻo lotu ʻi he pongipongí mo e efiafí ki ha ʻOtuá, ʻa ia naʻe ʻikai ke u toe fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai, pea kapau ʻokú Ne ʻi ai, ne u fakakaukau kuo fuoloa ʻene fakangaloki au. Ka naʻá ku lotu faivelenga ʻi ha māhina ʻe tolu. Lolotonga ʻeku lotu tāumaʻu ʻi ha hengihengi ʻe taha, ne nofoʻia au ʻe ha ongoʻi nonga lahi peá u ʻiloʻi ne moʻui ʻa e ʻOtuá, naʻá Ne ʻafioʻi au, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate au. Naʻá ku toe ʻilo foki he ʻikai ke u toe pā ki ha kihiʻi tulutā kava mālohi.

Naʻá ku maʻu ai ha telefoni, ʻi he efiafi pē ko iá, mei hoku uaifí ʻo fakahā mai ʻoku teu ke ne meili mai ʻa e ʻū pepa veté ke u fakamoʻoni ai. Naʻe fakafokifā pē he lolotonga ʻo e talanoa ko iá kuó ne pehē mai, “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku kehe ʻaupito ʻiate koe. ʻOku ʻikai ke u tui te ke toe inu, pea te u haehae leva e ʻū pepa ko ʻení.” Naʻá ma toe fakataha, pea taʻu ʻe ua mei ai, naʻá ne fāʻeleʻi ʻema tamasiʻi hono tolú.

ʻE fakakaukau ha taha te u foki ʻo mālohi ʻi he Siasí, ka ko ha tangata loto fefeka au. Naʻá ku foki mai ʻi ha taimi pea aʻu ʻou maʻu ha uiuiʻi ko e faiako ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá. Ka naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ke u ongoʻi taʻefeʻunga ke u faiako peá u toe kamata ke vaivai.

Naʻa mau hiki ʻi he 1991 ki ha kiʻi kolo ʻo e Siasí. Toe ha ngaahi māhina siʻi pea hoko e taʻu valu ʻema kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi tahá, kuo kole ange hoku uaifi ki ai, ko e palesiteni Palaimelí ia, pe ko hai ʻoku loto ke ne papitaiso iá. Naʻá ne fie maʻu foki ʻene tamaí ke ne fakahoko ʻa e ouaú. Naʻe talaange ʻe hoku uaifí mahalo pē he ʻikai ala hoko ia. Naʻe ʻikai ke ne tali e tali ko iá peá ne kamata fatongia ʻaki leva hono fakamālohia mai ʻene tamaí. Naʻe mātuʻaki taʻeʻunua, pea taimi nounou kuó u hoko ko e taki Sikauti, peá u papitaiso mo hilifakinima kimui ange ai hoku fohá.

Naʻe lahi e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he māhina ʻe valu, hili ʻeku foki maí. Naʻe silaʻi kimautolu ko e fāmili ʻi he Temipale Sikākou ʻIlinoisí, pea naʻe toe ui au ke u hoko ko ha faiako ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá, ka ʻikai ke u toe holomui he taimi ko ʻení. Naʻe hoko ai hano ui au ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakakoló, pea ui au ʻi ha ʻosi ha māhina ʻe nima mei ai, ke u hoko ko e palesiteni fakakolo. Hili ha māhina nai ʻe taha pe ofi ki ai mei hoku uiuiʻí, ʻoku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau, “Ko au ʻoku palesiteni fakakoló?”

Kuó u fakahā ki ha tokolahi ʻo e Kāingalotu kuo fefaʻuhi mai ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, kapau ʻoku ou lava ʻo fakalakalaka ʻi he ongoongoleleí, ʻe lava ha taha pē. Kehe pē ke mahino ʻa e mālohi moʻoni ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí pea ʻunuʻunu kiate Ia.

Te u houngaʻia maʻu ai pē koeʻuhí ko hoku uaifí mo ʻeku fānaú pea mo e kau faiako fakaʻapi faivelenga, kau taki fakakōlomu, kau pīsope, mo e Kāingalotu faivelenga kehe kotoa pē ne nau hoko ko e sīpinga fakaʻofoʻofa kiate au. Ko ha tāpuaki ke ngāue ki he ʻEikí mo e Kāingalotú ʻi he taʻu ʻe 20 kuo maliu atú. Kuo ope atu hono fai tāpuekina ʻeku moʻuí ʻi ha meʻa ʻoku ou lava ʻo mafakakaukaua.