2021
Ko e Tākiekina Loto-toʻa ʻa e Kau Fafine Angatonú
Māʻasi 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko e Tākiekina Loto-toʻa ʻa e Kau Fafine Angatonú

‘Oku ʻi ai ha fatongia māʻongoʻonga ‘o e houʻeiki fafiné ʻi he ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
kulupu ʻo ha fānau fefine ʻi he fakatātā ʻo ha kolo

Ko e ni‘ihi ʻo ʻeku ngaahi manatu fiefia ‘i heʻeku kei si‘í ko ʻeku pūlou hoku kafú, ʻo pukepuke ʻeku kasá ʻo lau fakavavevave e ngaahi peesi faka‘osi ʻo ha tohi ne u ʻofa ai. Na‘e ikuna ʻa e taú, pea hao e kakai naʻá ku ʻofa aí, pea na‘á ku fiefia. Naʻá ku tokoto ʻā‘ā pē, mo fifili ki he ongo ne maʻu ʻe he tokotaha ikuna ʻoku fakatefito ai e talanoá, pea ‘i he taimi ne u mohe aí, te u mohe malimali pē.

Na‘á ku fuʻu saiʻia ʻi hono fakatatau ʻeku moʻuí ki he kakai ʻi he ngaahi tohi ne u laú koeʻuhí he naʻá ku ʻiloʻi fakapapau he ʻikai pē ke teitei lavameʻa ha taha angamaheni ia hangē ko aú.

Naʻá ku pikitai moʻoni ki he foʻi tui ko ʻení ka naʻe toki poleʻi ia ʻi he ngaahi uike siʻi kuo maliu atú ʻi heʻeku kalasi saikolosiá ʻi hono kole mai ke u hiki ange ʻeku kau moʻungaʻi tangatá pe fefiné. Ko e ngaahi fofonga ne fuofua haʻu ki heʻeku fakakaukaú ko e houʻeiki fafine ʻi heʻeku moʻuí. Ne u kamata momou ke fai e foʻi fakakaukau ko ʻení, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻe tokolahi ha kakai te nau tohi fekauʻaki mo ʻenau ngaahi faʻeé pe mehikitangá pe kau taki he Finemuí ko ʻenau kau moʻungaʻi tangatá pe fefiné ia. Ka naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi ko e meʻa tofu pē ia naʻe fie maʻú.

Ko e tokolahi taha ʻo e kakai kuo nau liliu ʻeku moʻuí naʻe ʻikai ko ha kakai ʻiloa ʻi he mītia fakasōsialé pe pilionea pe kau mataotao ʻiloa. Ko ʻeku kau moʻungaʻi tangatá pe fefiné ko ha kakai kuo nau tuku ha taimi ke fakahaaʻi mai kiate au ʻa e ʻofa faka-Kalaisí mo tokoni ke mahino ko hai moʻoni au.

ʻOku maʻu hotau mālohi ko e kau fafine angamāʻoniʻoní mei hono ʻiloʻi hotau mahuʻingá, hotau tuʻunga fakalangí, mo ʻetau malava ke fakahoko ha ngaahi meʻa lahi. Ko hono moʻoní, ʻoku hanga ʻe heʻetau ʻiloʻi hotau mahuʻingá ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke mahino kiate kinautolu honau mālohí mo honau mahuʻinga taʻe fakangatangatá foki.

Naʻe fakalotolahiʻi kitautolu ʻe Sisitā Jean B. Bingham, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, “ke kumi ʻetau ngaahi meʻafoakí ʻo fakatupulaki, mo manatuʻi pe ko hai naʻá ne foaki mai kinautolú, pea fakaʻaongaʻi ia ki Heʻene ngaahi taumuʻá. ʻI heʻetau vahevahe ʻetau ngaahi meʻafoakí ke tāpuekina ʻaki e niʻihi kehé, ʻoku tau aʻusia ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻetau moʻuí.”1 ‘Oku fuʻu mahu‘inga ke mahino maʻu pē ki he houʻeiki fafiné “ʻoku fie ma‘u ʻe he māmaní [homou] iví, hoʻomou uluí, hoʻomou loto fakapapaú, hoʻomou malava ke takí, homou potó mo homou le‘ó.”2

ʻIkai ngata aí, ka ʻi heʻetau mālohi fakafoʻituituí, te tau toe mālohi ange ʻi he taimi ʻoku tau ngāue fakataha aí. ‘E malava ke mafasia e ngaahi kavengá ‘i he taimi ʻoku tau ʻasi makehe pe tuʻu toko taha aí, ka ‘e lava ke tau “fefuaʻaki ‘etau ngaahi kavengá” ʻaki ʻetau tangi fakataha “mo kinautolu ‘oku tangí” mo fakafiemālieʻi “‘a kinautolu ʻoku ‘aonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:8–9). ‘Oku fie maʻu ke tuku ʻetau loto fakamāú mo e feʻau‘auhí ‘o hangē ko ia ʻoku fai ‘e he māmaní. ‘Oku tau fie maʻu e taha kotoa pē ʻi he hokohoko atu hono Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí.

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku fakakaukau ko e loto toʻá ko ha tokotaha ʻokú ne fakahaofi e māmaní ʻi haʻane fuʻu feilaulau kāfakafa. Te ke lava ʻo mamata ki he loto-toʻá mei he ngaahi ongoongó—ko ha taha tamate afi loto-toʻa ʻokú ne fakahaofi ha pēpē mei ha fale vela pe ko ha kulī loto-toʻa ʻokú ne fakahaofi hono tauhí lolotonga ha matangi mālohi ‘o e faʻahita‘u momokó. Ka kuo fakalahi eni ‘eku fakaʻuhingaʻi ʻo e loto-to‘á . Ko e loto-toʻá ko e foʻi mā ʻa ha fefine ngāue fakatauhi koeʻuhí he naʻe ueʻi ia ke ne tokoniʻi koe. Ko e loto-toʻá ko hono tuku atu ha fakamatala fakalotolahi ki ha taha koeʻuhí he naʻá ke ongoʻi ha ueʻi ʻoku nau fie maʻu ke fanongo ki hoʻo ngaahi leá. Ko e loto-toʻá ko hoʻo fakafiemālieʻi ha fefine ʻoku loto-mamahi. Ko e loto-toʻá ʻoku fakatōkilalo, fakalongolongo, pea toʻa. Ko e loto-toʻá ko ha lotolahi feʻunga ke fai ha fanga kiʻi meʻa iiki ke tokoni mo ʻofa ʻi he niʻihi kehé, ʻo aʻu ki he taimi ʻo e ongosiá, taʻepaú, pe fakafiefiemālié. ʻOku fakahoko ʻa e loto-toʻá ʻi ha ngaahi founga iiki he, “ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (ʻAlamā 37:6).

Neongo he ʻikai malava heʻetau loto-toʻa fakafoʻituituí ʻo fai ha fuʻu meʻa lahi, ka ʻi hono fakatahaʻi mo e maama ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻe lava ke aʻu atu ia ki he tapa kotoa pē ʻo e māmaní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ko hotau palōfita ʻofeiná: “Siʻoku tuofāfine ‘ofeina, ʻoku ʻikai ha me‘a ʻoku toe mahu‘inga ange ki hoʻo mo‘ui taʻengatá ka ko ho‘o ului fakatāutahá. Ko e kakai fefine kuo uluí, mo tauhi fuakavá … ʻe fakautuutu e hāsino mai ʻenau moʻui māʻoniʻoní ʻi ha māmani ʻoku fakaʻauʻauhifo pea ʻe lau ʻa kinautolu ko e fisifisimuʻa mo e makehe ʻi he ngaahi founga fakafiefia tahá.”3

ʻOku fakaʻofoʻofa ʻo hangē ko e fanga talakoné mo e maná mo e ngaahi tau fakamamahí, ʻi ha ʻaho ʻe taha—ʻi heʻeku lau e tohi ʻo ʻeku moʻuí—ʻoku ou fie vakai naʻá ku faʻa kātaki ʻi he taimi ʻo e fehangahangai mo e faingataʻá, angaʻofa ʻi he taimi ʻo e taʻeʻofá, pea mo angamalū ʻi heʻeku fehangahangai mo e tāufehiʻá. ‘Oku ou fie lau fekauʻaki mo au ʻi heʻeku fetalanoaʻaki mo e tuenoá pea maluʻi ‘a e liʻekiná, tokoni ke nau sio kiate kinautolu ‘i he founga ʻoku ʻafio mai ai ʻa e ‘Otuá kiate kinautolú. ʻOku ou fie ʻiloʻi ne tupu mei heʻeku falala ko hai aú peá u ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo hoku ivi tākiekiná, ne u tokoni ai ke liliu ʻa e māmaní ki he leleí pea tokoni ke fakalakalaka e ngāue ʻa e ʻEikí (naʻa mo ha ngaahi founga iiki), mo tokoni ʻi hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki Heʻene toe [hāʻele] maí. Pea ‘i heʻeku fakahoko iá, te u vakai ‘oku ou fai ia ʻi he tokoni mo e ivi tākiekina ‘o siʻoku ngaahi tokoua mo e kakai fefine kuo nau ‘osi hoko ko e ngaahi sīpinga fakaofo ‘o e tuʻunga fakaākongá.