2021
Ko Hono Aʻusia e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Māʻasi 2021


Ko Hono Aʻusia e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ne fehuʻi ki he houʻeiki fafine ʻoku nau tokoni ke tataki ʻa e Siasí pe ʻoku liliu fēfē ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ʻenau moʻuí. Ko ha konga pē ʻeni ʻo e ngaahi fakakaukau ne nau vahevahé.

ʻĪmisi
cut-paper illustration of various flowers

Tā fakatātā ʻa Matisse Hales

“ʻOku maʻu ʻe he houʻeiki tangata mo e fafine ha ngaahi fatongia ʻoku kehekehe ka ʻoku nau mahuʻinga tatau ʻi ʻapi pea ʻi he Siasí. ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e tokotaha kotoa ke ne fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ko iá maʻá e lelei ʻa e taha kotoa pē.

“Koeʻuhí ʻoku ʻi māmani he ʻahó ni ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻatā ai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻá e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻoku moʻui tāú, ʻa e toulekeleka pe talavou, tangata pe fefine, taautaha pe ʻosi mali.”

—Palesiteni Joy D. Jones, Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí

“ʻOku fakalahi ʻe he ngāue tokoní ʻa hotau laumālié, fakatupulaki ʻetau fakakaukaú pea fakaʻatā ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo toe lahi ange. ʻOku ʻafioʻi ʻeni ʻe he ʻEikí, kae pehē foki kia Sētane. ʻI heʻene faifeinga ke fakamavaheʻi kitautolu mei he mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻe hanga ʻe he filí ʻo lōmekina kitautolu pe ʻai kitautolu ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai feʻunga ʻa ʻetau ngāué. …

“… ʻOua ʻaupito naʻá ke veiveiua ʻi hano fai ha ngāue angaʻofa.

“ʻI heʻetau fokotuʻu ʻa e ngāue tokoni ki he niʻihi kehé ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí, te tau ʻiloʻi ai e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá. Te tau ʻiloʻi ai ʻa e melinó, maʻu ha ivi, mo maʻu ha mālohi ʻoku lahi angé ʻi heʻetau ngāue maʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”

—Palesiteni Bonnie H. Cordon, Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí

“Taimi lahi, ʻoku fakafehoanaki ʻe he houʻeiki fafiné ʻa kinautolu ki he niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻikai hatau taha ʻe ongoʻi fiemālie ʻi he fakafehoanaki ko iá. ʻOku maʻu ʻe he fefine takitaha ha ivi malava mo [ha] ngaahi talēniti kehekehe, pea ko ha ngaahi meʻafoaki kotoa ia mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ʻikai ke u tatau mo koé—pe ʻikai tatau ha houʻeiki fafine kehe—ke tau maʻulalo ange pe māʻolunga ange. ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi meʻafoakí pea fakatupulaki kinautolu, ʻo manatuʻi ko hai naʻá ne foaki mai iá, pea ngāue ʻaki kinautolu ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻI heʻetau vahevahe ʻetau ngaahi meʻafoakí ke tāpuekina ʻaki e niʻihi kehé, ʻoku tau aʻusia ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻetau moʻuí.”

—Sisitā Jean B. Bingham, Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá

“Toutou fekumi maʻu pē ki ha ngaahi faingamālie ke fakatupulaki ai hoʻo mahino ki he ‘tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.’ ʻE fie maʻu ke tau takitaha fekumi ki he mahino ko ʻení maʻatautolu.

“ʻE hoko ʻa hono ako ʻo e ngaahi folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga ní ke ʻomi ai ha fakavaʻe mālohi ke fakatupulaki ʻa e ʻilo ko ʻení. ʻE pehē foki mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo hono moʻui totonu ʻaki ʻa e ngaahi fuakava kuo tau fakahoko ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻomi ʻa e mahinó kiate kitautolu ʻi he ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki’ [2 Nīfai 28:30]. ʻI he fakahā fakatāutahá, ʻoku ‘mokulu’ ia ki hotau laumālié ʻo hangē ko e ‘ngaahi hahau mei he langí’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:45].”

—Sisitā Lisa L. Harkness, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí

“Ko kitautolu taki taha ʻoku tau ʻi ha fonongaʻanga. … ʻOku tau fononga ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e vā fetuʻutakí, ngaahi pole fakapaʻangá, mo e ngaahi pole fakaeʻatamai mo fakatuʻasinó. ʻOku tau foua ha ngaahi ngāue fakamafasia pea mo ʻetau ngaahi meʻa fakaʻaho ke fakahokó. Mahalo ʻoku foua ʻe hatau niʻihi ʻa e mamahí, pe tuenoá pe taʻelatá. ʻOku kehekehe pē hotau ngaahi faingataʻá, ka ʻoku tau tofuhia kotoa pē ai.

“ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa hono tauhi ʻo ʻetau ngaahi fuakavá ke toʻo atu ai e ngaahi faingataʻá ni, ka ʻoku ʻuhinga ia ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻEikí [te Ne] ʻiate kitautolu.”

—Sisitā Michelle D. Graig, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

“ʻOku ou sioloto ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko ha foʻi filo, tuʻonivalevale, hamolemole hinehina ʻoku haʻu mei he ʻOtuá pea vilo ki loto mo tuʻa, ki ʻolunga pea takatakai,ʻo hangē ʻoku ʻi ai hano taumuʻa ʻi heʻetau moʻuí. Ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻe hā mai ha kupesi fetāiaki. Ko e kupesi ko iá ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e ʻōlita ʻo e ʻOtuá, ʻa e feituʻu māʻoniʻoni taha ʻoku fakamaʻu ai kitautolu ʻi māmani pea fakamaʻu ʻi langí. …

“Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou sio ai ki ha tupenu ʻi he ʻōlitá ʻi he temipale māʻoniʻoní, ʻoku ou ongoʻi ko e taha ia ʻo e ngaahi fakaʻilonga mālohi taha ki he founga ʻoku foaki ai ʻe he ʻEikí ʻa hono mālohí ki Heʻene fānau faivelengá kae lava ke tānaki pea haʻi fakataha ʻi ha sīpinga fetāiaki mo māʻoniʻoni.”

—Sisitā Sharon Eubank, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá

“ʻI he ngaahi ʻausia ʻo ʻeku moʻuí, ʻoku ou ʻiloʻi ko hono tauhi ko ia ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻi he tuí, mo falala kakato kiate Iá, ko e ngaahi founga ia ke tau maʻu ai ʻa Hono mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. …

”… ʻI heʻetau moʻui faivelengá, te tau lava ke maʻu e ngaahi mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko iá mo e ngaahi tāpuaki ʻi he ngaahi tapa kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku lava ke ʻomi ai kiate kitautolu ʻa e maluʻi, fiemālie, mālohi, nonga mo e ngaahi talaʻofa ʻoku ope atu ki he taʻengatá. ʻI he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko iá, ʻoku tokoniʻi foki au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u manatu ki he ngaahi aʻusia ʻi heʻeku moʻuí ʻoku hokohoko atu ke langaki ʻeku fakamoʻoní mo ʻeku tui ki he ʻOtuá.”

—Sisitā Cristina B. Franco, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻa e Palaimelí

“Kuo maliu atu ha ngaahi taʻu lahi mei he taimi ne u maʻu ai hoku tāpuaki fakapēteliaké, ka ʻoku ou manatuʻi lelei ʻa e ʻausia ko iá. …

“Kuo hanga ʻe he aʻusia ko iá ʻo tākiekina ha ngaahi fili lahi kuó u fakahoko ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku ʻilo ko e founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá, ko ʻeku fakahoko ʻa ʻeku tafaʻakí.

ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻoku lahi ange e ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻe heʻetau Tamaí ke u maʻú ʻi he meʻa ne ʻasi ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké.”

—Sisitā Becky Craven, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

“Naʻá ku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hoku taʻu 26. Neongo naʻá ku maʻu ha ongoʻi nonga ʻi hoku lotó ʻi heʻeku muimui ʻi he fakaʻamu ke tāpuakiʻi au ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻeku fakahoko ha fuakava mo Iá, ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe hangē pē ʻeku mahino ki he fuakava ko iá ha kiʻi tengaʻi ʻakau he taimi ko iá.

“ʻI he fakalau ʻa e ngaahi taʻú pea ʻi heʻeku faifeinga ke tauhi e ngaahi fuakava ʻo e papitaisó mo e ngaahi fuakava kehe naʻá ku fakahoko mo e Tamai Hēvaní, ʻoku ou ongoʻi kuó Ne faitāpuekina au ʻaki ha mahino loloto ange kau kiate Ia, pea mo hoku Huhuʻí, pea mo hoku tufakanga ko ha ʻofefine fuakava ʻo ha Ongomātuʻa Fakalangi.”

—Sisitā Reyna I. Aburto, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá