2021
Ko e Fatongia Mahuʻinga ʻo e Houʻeiki Fafiné
Māʻasi 2021


Ko e Fatongia Mahuʻinga ʻo e Houʻeiki Fafiné

Mei ha lea ʻi ha Konifelenisi ʻa e Houʻeiki Fafine ʻo e ʻUnivesiti Pilikihami ʻIongí, “Women of Dedication, Faith, Determination, and Action,”(“Ko e Houʻeiki Fafine Līʻoa, Tui, Loto-Fakapapau mo Ngāue,”) naʻe fai ʻi he ʻaho 1 ʻo Mē 2015.

He ʻikai aʻusia ʻe he ngāue ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa hono ikuʻanga totonú kapau he ʻikai fengāueʻaki fakataha mo e kau fafine faivelenga mo fakaofo ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
photos of women in various settings

ʻOku ʻi ai ʻa e ivi tākiekina fakaofo ʻa e houʻeiki fafiné. He ʻikai mo ha toe niʻihi te nau lava ʻo tokoni ke fakatupulaki e puleʻanga ʻo e ongoongoleleí mo ngaohi e māmaní ke hoko ko ha feituʻu lelei ange ʻo hangē ko kinautolú.

ʻI he taimi ʻoku mou kau fakataha ai kau fafine mo ha houʻeiki fafine kehe ʻo e fuakavá ʻi he uouangataha mo e maʻumaʻuluta, ʻoku ʻikai ha fakangatangata ki homou ivi tākiekina ki he leleí. Kuó u fakamoʻoniʻi homou ivi tākiekina mahuʻinga mo taʻengatá ʻi he moʻui fakafoʻituituí kae pehē ki he ngaahi fāmilí, pea kuó u mātā ia ʻi he ngaahi anga fakafonua mo e fonua kehekehe ʻi he funga ʻo e māmaní.

Kuó u mamata ki he meʻa ʻoku mou lava ʻo fakahoko ʻi he ngaahi koló, uōtí, siteikí, misioná, temipalé, mo ha ngaahi ngāue ʻa e Siasí. ʻOku ʻikai lava ke fakatataua ʻa hoʻomou tokoní—ʻi he pisinisi iiki mo e lalahí mo e ngaahi kautaha tokoni ʻofá, kae pehē ki he ngaahi kautaha fakapuleʻangá, fakaemoʻuileleí mo e sipotí.

Houʻeiki Fafiné ʻi he Ngaahi Fakataha Alēleá

Kuó u lea ʻi ha ngaahi taʻu lahi kau ki he mālohi ʻo e ngaahi fakataha alēleá mo e kau fafine faivelenga ʻoku kau aí. ʻOku matuʻaki mahuʻinga homou fakakaukaú mo e akonakí. ʻI he ʻahó ni kuo tāpuekina lahi ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí pea mo e māmaní koeʻuhí ʻoku tokolahi ange e kau faifekau fefine ʻoku nau ngāue faivelenga he ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he misioná pea kau ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakatakimuʻa ʻa e misioná. ʻOku tokolahi mo ha niʻihi ʻoku tomuʻa maʻu honau ʻenitaumení, ʻo tokolahi ange ai e houʻeiki fafine ʻo e fuakava fakatemipalé ʻoku ngāue ʻi he Siasí. ʻOku lotu mo lea ʻa e kau taki kakai fefine ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e ngaahi houalotú ʻi he konifelenisi lahí.

Houʻeiki Fafine ʻi he Folofolá

ʻOku fakaʻamu ha kau fafine ke nau lava ʻo ʻilo ha toe ngaahi talanoa lahi ange ʻo ha kau fafine ʻi he folofolá pea mo e hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku fie maʻu ke tau fakatupulaki e taukei ke ʻilo honau ivi tākiekiná, hangē ko ia ne fai ʻe ha finemui ʻe taha. Naʻá ne pehē, “ʻOku pau pē naʻe maʻu ʻe Molomona ha uaifi fakaofo ke ne lava ai ʻo tauhi ha foha fakaofo hangē ko Molonaí!”

Kapau te ke vakai fakalelei pea ʻi he laumālie totonu, te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi fakahā tatau pē ʻo e lehilehiʻi leleí ʻi he folofolá.

Kuo laui taʻu e tokanga taha ʻa e Siasí ki he kau fafine faivelenga ʻi he Siasí pea mo ʻenau ngaahi tokoní. Hangē ko ʻení, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke vakavakaiʻi e tefito ko e “Women of Conviction” ʻoku hā ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org

Naʻe fakaofo ʻa e faifatongia ʻa e kau fafine paioniá. ʻI he taimi ʻo e faʻu tohi fekauʻaki mo e kau paioniá, naʻe fakamatala ʻe ha taha faʻu tohi, ʻa ia naʻe ʻikai kau ki he Siasí, “Ko honau houʻeiki fafiné naʻe fakaofo atu.”1

ʻI heʻetau fekumi pea ʻiloʻi ʻa e houʻeiki fafine ʻi heʻetau ngaahi tohi folofolá pea ʻi hotau hisitōliá, te tau ‘iloʻi lelei ange ʻa e mālohi mo e ivi tākiekina ʻa e houʻeiki fafiné ʻi hotau fāmilí, tukui koló, Siasí, pea mo e māmaní.

Ko Hono Fakapalanisi ʻo e Ngaahi Filí

ʻĪmisi
eye doctor examining a woman’s eyes

ʻI heʻeku moʻuí, kuo tau mamata ki ha kau fafine tokolahi kuo fokotuʻu pea fili ki he ngaahi tuʻunga fakapuleʻanga, aʻu ki he ngaahi lakanga ko e Talēkita Pule ʻo e ngaahi pisinisi mo e kautaha lalahi, pea fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e hū ki he ngaahi ʻapiako tuʻu-ki-muʻa ʻi he pisinisí, laó mo e faitoʻó.

Naʻe tala ʻe Siosefa Sāmita ki he Kau Fineʻofá ʻi he 1842, “ʻOku ou maʻu ʻa e kií maʻamoutolu ʻi he taimí ni ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fiefia ʻa e kautahá ni pea tafe atu ʻa e ʻiló mo e potó ʻo kamata mei he taimí ni—ko e kamataʻanga ʻeni ʻo ha ʻaho lelei ange ki he [houʻeiki fafiné].”2

ʻOku tau māta ki hono fakakakato ʻo e vīsone fakaepalōfita ko ʻení ʻi he hoko ʻa e ngaahi faingamālie foʻou mo e fakalakalaka maʻá e houʻeiki fafiné ʻi ha ngaahi founga kuo teʻeki ai ke tau mātā kimuʻa. ʻE lava ke faingataʻa ʻa hono fakapalanisi ʻo e meʻa kotoa pē ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi meʻa kotoa ke fili mei aí. ʻI he ngataʻangá, ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo pau ke tau fili mei ha ngaahi fili ʻoku faingataʻa.

Ko e moʻoni ʻoku tau maʻu ha sīpinga fakalangi ke muimui ki ai hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní,” ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku malava ke faingataʻa ʻa e moʻui fakamatelié. ʻOku tokolahi ha houʻeiki fafine ʻoku nau nofo ʻikai mali ʻi ha ngaahi taimi lōloa. Ko ha kau fafine ʻe niʻihi ʻoku nau ʻosi mali. Ko ha niʻihi ʻoku nau nofo taautaha ʻi ha mate honau hoá pe vete mali. Pea ko ha houʻeiki fafine ʻe niʻihi he ʻikai pē te nau toe mali kinautolu.

Ka neongo ia, kapau te tau faivelenga mo kātaki ki he ngataʻangá, he ʻikai fakasītuʻaʻi ha holi māʻoniʻoni, pea ko e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻe maʻu ia ʻi he ikuʻangá. Kuo pau ke mou takitaha maʻu ha ʻilo ki he meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí maʻaú, koeʻuhí ko e ngaahi fili te ke faí.

ʻI hoʻo ʻiloʻi pē ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí, te ke lava ʻo laka atu ki muʻa ʻi he tui ke fakahoko hoʻo taumuʻa fakafoʻituituí.

Ko e Ngaahi Tāpuaki Kuo Teuteú

Kapau ʻoku mateuteu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau moihū ʻi he temipalé, te nau ʻiloʻi kuo tokonaki ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻa ʻEne ngaahi ʻofefine mo e foha faivelenga ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.

Pea ko e hā leva e ngaahi tāpuaki ko iá? ʻOku fakamatalaʻi kinautolu ʻe he tefitoʻi fakakaukau ko ʻeni meia Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Ko e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié mo e misiona ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke teuteuʻi ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ki honau ikuʻangá—ke nau hoko ʻo hangē ko ʻetau mātuʻa fakalangí.”3

Ko e talanoa ʻo e ongoongoleleí ko ha talanoa ia ʻo e fāmilí—ʻikai ke toe kehe mei ai. ʻOku kamata ʻaki ha ongomātuʻa fakalangi, pea ʻoku fakaʻosi ʻaki ʻa hono foua ʻe he fānaú ha ngaahi pole ʻo e moʻuí ʻoku faʻa fakafiefia mo fakamafasia he taimi ʻe niʻihi ʻo foki ai ki honau ʻapi fakalangí kuo nau maʻu kotoa e ngaahi ouau mahuʻinga ʻo e hakeakiʻi taʻengatá.

Ko e tala ia ʻo ʻetau moʻuí. Kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e fokotuʻutuʻú, ka ʻokú Ne tuku kiate kitautolu ke tau fakapapauʻi hono ngaahi fakaikiikí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi filí mo e faivelengá. ʻOku ʻi ai ha ikuʻanga fiefia makehe ʻoku teuteuʻi maʻanautolu kotoa pē ʻoku nau fiemaʻu iá. Ka kimuʻa pea lava ke tau maʻu iá, kuo pau ke tau fakalaka hake ʻi he hoko pē ko ʻEne fānaú—kuo pau ke tau hoko ko ʻEne kau ākonga.

Ko e Houʻeiki Fafiné ʻi Heʻenau Hoko ko e Kau Ākonga ʻa Kalaisí

ʻOku fonu ʻa e mo‘uí ʻi ha ngaahi meʻa te nau malava ke taki mamaʻo kitautolu mei he ngaahi akonaki tefito ʻo e Siasí—tautautefito ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻá Ne pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha tānaki atu pē ki ai.”4

Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e uho ia ʻo ʻetau pōpoakí! Ko e meʻa ia ʻoku tau mahuʻingaʻia taha aí. Ko e ʻelito ia ʻo ʻetau tokāteliné. Ko e mafu mo e laumālie ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Kapau ʻoku teʻeki ke ke ongoʻi e moʻoni mo e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke toe tokanga ange ki he tefitoʻi pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—ko ha pōpoaki ʻokú ne fakahā te tau lava ʻo “fakahaohaoaʻi ʻia Sīsū ko e fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻa e fakalelei haohaoa ko ʻení ʻi he lilingi hono taʻataʻa ʻoʻoná” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:69).

Ngaahi tuofāfine, kātaki ʻo fakahoko ha meʻa pē ʻe fie maʻu ke ke tokanga taha ai ki he pōpoaki faingofua mo mahuʻinga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongooongoleleí. Tali ia ʻAi ke mahino ia. Pīkitai ki ai. ʻOfa ai Vahevahe ia. Maluʻi ia

Houʻeiki Fafine ʻo e Mālohi ʻo e Fuakavá

ʻĪmisi
woman in wheelchair teaching a class

Te u kole atu heni ke mou fakahoko ʻa e me‘a tatau naʻe kole ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he kau fafine ʻi he Fineʻofá ke nau fakahokó. Naʻá ne pehē, “Ko e Kautaha Fineʻofá … ʻoku ʻikai maʻá e fakafiemālieʻi pē ʻo e paeá, ka ke fakamoʻui mo e laumālié”.5

“Ko e fefine kotoa pē ʻi he Siasí ni kuó ne fai ha fuakava mo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai haʻane ngāue fakalangi ke tokoni ʻi hono fakahaofi ʻo e ngaahi laumālié, ke taki ʻa e houʻeiki fafine ʻo e māmaní, ke fakamālohia ʻa e ngaahi ʻapi ʻo Saioné, pea mo langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”6 Kātaki ʻo tokoni mai ke tauhi e tupulaki ʻa e Siasí ki muʻá ʻaki hoʻomou tokoni ke fakatupulaki ha tui ʻoku lahi angé ʻi he moʻui ʻa ʻetau kau mēmipa fakafoʻituituí.

Kuo fakahoko maʻu pē ʻe he houʻeiki fafine angatonu mo faivelengá ha fatongia mahuʻinga ʻi hono fakahaofi ʻa e ngaahi laumālié mo maluʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ka neongo ia, ʻoku maʻu ʻe kimoutolu houʻeiki fafine ʻo e kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni ha tufakanga makehe pea mo ha ngaahi fatongia mahuʻinga ke fakahoko. Ko ha houʻeiki fafine kimoutolu ʻo e moʻui liʻoá, tuí, mateakí mo e ngāué.

Hangē ko e kau fafine faivelenga ʻi he kuohilí, ʻoku fie maʻu ke mou ako ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia kuo fakakoloa ʻaki ʻa kimoutolú ke maʻu ʻa e tāpuaki taʻengata kotoa pē ʻa ia ʻoku ʻamoutolú.

Naʻá ku kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne tāpuakiʻi kimoutolu ke mou maʻu ha fakapapau ʻo e nonga ko e meʻa ko ia ʻoku mou faí ʻoku mahuʻinga ia ki he tupulaki mo e mateuteu ʻa e māmani ko ʻení ki he ʻaho ʻe folofola ai ʻa e ʻEiki ko e Fakamoʻuí, “Kuo feʻunga,” pea ʻe hāʻele mai ke pule mo angi.

ʻE teka atu ia ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ka he ʻikai ke ne aʻusia ʻa hono ikuʻanga totonú kapau he ʻikai ke ne ngāue fengāueʻaki fakataha mo kimoutolu ko e houʻeiki fafine faivelenga mo fakaofo ʻo e Siasí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Wallace Stegner, The Gathering of Zion: The Story of the Mormon Trail (1964), 13.

  2. Siosefa Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia Mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá 2017), 14–15.

  3. Tāleni H. Oakesi, “Same-Gender Attraction,” Ensign Oct. 1995, 7.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 57

  5. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita,, 525.

  6. M. Russell Ballard, “Women of Righteousness,” Liahona, Dec. 2002, 39.