2021
Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Mūsiká ʻi he Moihuú
Māʻasi 2021


Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Mūsiká ʻi he Moihuú

Kuo hoko maʻu pē ʻa e mūsiká—pea ʻe hoko maʻu pē—ko e uho ʻo e moihuú, ʻi he lotú pea mo ʻapi.

ʻĪmisi
family gathered around piano

Hili ha ngaahi uike siʻi mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí kia ʻEma Sāmita ke “fili ha ngaahi himi toputapu … ʻa ia ʻoku fakafiemālie kiate aú, ke maʻu ia ʻi hoku siasí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:11). Naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotú ha ngaahi founga ke ako ai e ngaahi moʻoni foʻou ʻo e ongoongoleleí ne toki fakahā maí, pea ke faaitaha ai ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá. Pea ʻe fakaʻaongaʻi e ngaahi himí ʻi heʻenau moihuú mo e akó.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻi he taimi naʻe kau ai hoku fāmilí ki he Siasí, naʻe poupouʻi kimautolu ʻe heʻemau ongomātuʻá ke ako e mūsika ʻo ʻemau tui fakalotu foʻoú. ʻOku ou kei manatu pē ki he taimi ko iá:

  • Ko hono ako maʻuloto ʻo e “ʻEiki Ke Ke Tali Muʻa” (Ngaahi Himí, fika 75) mo hoku fāmilí.

  • Ko e fanongo ki he “ʻE Tamai ʻi Hēvani ē” (Ngaahi Himi, Fika 185) mo ʻeku ako ʻoku ou maʻu ha Tamai mo ha Faʻē Fakalangi ʻa ia te u lava ʻo toe mamata ki ai ha ʻaho.

  • Ko hono ongoʻi e ʻofa ʻa e Otuá lolotonga hono hivaʻi ʻo e “ʻOku ʻOfa ʻeku Tamai Hēvaní ʻIate Au” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 16)—neongo ne u nofo ʻi ha feituʻu toafa pea ne teʻeki ke u sio ʻi ha fuʻu ʻakau laileki!

Hiki fakalaka mei ai ki ha houalotu sākalamēniti ʻi he konga kimui ʻo Fepueli 2020. Naʻe feʻao ha kau mēmipa tokolahi homau uōtí mo e kanisaá pea naʻá ku ongoʻi moʻoni hoku fakafiemālieʻí ʻi he taimi naʻe hivaʻi ai ʻe he kuaea ʻa e uōtí ʻa e “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻungá” (Ngaahi Himi, Fika 37). Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe hoko ha ngaahi meʻa fakalotosiʻi: nofo kolonitiní, kaniseli ʻo e lotú, mo ha ngaahi mofuike mo ha ngaahi ngalulululu. Pea naʻe kamata ke toe ongona ʻa e himi ko iá ʻi heʻeku fakakaukaú:

ʻOua naʻa vaivai pe manavahē,

Heʻikai te tau tuʻu taha pē,

ʻE fakamālohi mo tokoni mai,

ʻA hotau ʻOtuá, pea tau mafaí.

Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku hangē ʻoku fakautuutú ʻa e ngaahi faingataʻa fakaemamani lahí mo e fakatāutahá he ʻaho kotoa pē. ʻOku tau fie maʻu lahi ange ʻa e tokoni fakalaumālie ʻa e ngaahi himí, ngaahi hiva Palaimelí, mo e ngaahi mūsika toputapu kehé.

ʻIkai ha Liliu ʻi he Taumuʻá pe Mahuʻingá

Ka neongo ia, ʻi heʻetau liliu ki he taimi-tēpile houa ua ʻa e ngaahi houalotu ʻa e Siasí, ʻoku fifili ha niʻihi pe kuo fakasiʻisiʻi nai ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e mūsiká ʻi heʻetau moihuú. Ko e talí ko e ʻikai.

  1. ʻOku kei hoko pē ʻa e ngaahi himi toputapú ko ha konga ʻo e houalotu sākalamēniti kotoa pē, kau ai ʻa e tokoni ke teuteuʻi hotau lotó ki he ouau ʻo e sākalamēnití. ʻE kei lava pē ke palaniʻi e hiva fakataha ʻa e kāingalotú mo e kuaeá pea mo e ngaahi mūsika toputapú ke toe ʻuhingamālie ange e fakatahá ʻo hangē ko ia ne hoko kimuʻá. Lolotonga e mahaki fakaʻauha COVID-19, naʻe kei hoko pē ʻa e ngaahi himi toputapú ko ha konga mahuʻinga ʻo e houalotu sākalamēniti kuo fakanounoú, naʻa mo e taimi ne tā meʻalea ʻataʻatā peé.

  2. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe heʻetau fānaú he taimí ni ha vaeua ʻo ʻenau taimi ʻi he Palaimelí ki hono ako e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he mūsiká.

  3. ʻI he houa hono uá, ʻoku ʻikai ha fua hiva pe hiva tuku ki he ngaahi kalasi ʻa e kakai lalahí mo e toʻu tupú. Ka ʻoku kei lava pē ke ngāue ʻaki e mūsiká ʻi he ngaahi kalasí ke akoʻi mo ueʻi fakalaumālie.

  4. ʻOku toe faingofua ange ke fanongoa e ngaahi mūsika toputapú ʻi he ʻū meʻangāue fakaʻilekitulōniká, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama Sacred Music ʻa e Siasí.

Siʻisiʻi Ange Fakakounaʻí, Lahilahi Ange ʻa e Loto ʻAkí

Ka, ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi taʻefemahinoʻaki. ʻI ha Sapate Toetuʻu ʻe taha, naʻe kole fakamolemole ai ha faiako ki heʻene kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu ke tau hiva he Lautohi Faka-Sāpaté, ka ʻoku ou fakaʻamu ke tau hivaʻi fakataha ʻa e ‘ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí’.” Mahalo ʻoku ʻikai ko e faiako pē ko iá ʻoku taʻefemahinoʻaki ʻi he meʻá ni.

Ko hono moʻoní, ʻoku kei mahuʻinga tatau pē ʻa e mūsiká ʻi heʻetau moihuú ʻo hangē pē ko ia kimuʻá. Fakatokangaʻi ange ʻa e fakaleleiʻi mahuʻinga ʻoku lolotonga fakahoko ki heʻetau himí mo e ngaahi hiva ʻa e fānaú. ʻOku kau ʻi he ngāue ko iá ha ngaahi himi, hiva mo e ngaahi fakalea foʻou ʻe 16,000 kuo fakahū mai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí fakaemāmani lahi.

Ka koeʻuhí ʻoku siʻisiʻi ange ʻa e taimi ki he hivá ʻi ha ngaahi fakataha ʻe niʻihi he Sāpaté, ʻoku fie maʻu ke tau faʻa fakakaukau mo loto ʻaki ʻahono palaniʻi mo fakaʻaongaʻi ʻo e mūsiká.

ʻĪmisi
group of children singing

ʻOku ua ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ke kei fakaʻaongaʻi ai pē ʻa e mūsiká ʻi heʻetau moihuú:

1. Matuʻaki Mahuʻinga ki he Akoʻí

Mahalo ʻoku tau fakakaukau ki he ngaahi leá mo e fealēleaʻakí ko ha tefitoʻi founga ia ki hono tufaki ʻo e ngaahi pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapi pea mo e lotú. Pea mahalo te tau fakaʻaongaʻi ha konga lahi taha ʻo hotau taimí ʻi he ngaahi meʻa ko iá. Ka ko e mūsiká ʻoku ʻikai ko ha foʻi teuteu fakangalingali pē. ʻOku mahuʻinga fau ia ki he faiako ʻaki ʻa e mālohí mo e Laumālié.

Hangē ko e akonakiʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e fuofua Kāingalotú, “Ke nofoʻia ʻo lahi ʻaupito ʻa kimoutolu ʻe he folofola ʻa Kalaisí ʻi he poto kotoa pē; pea mou feakonakiʻaki mo fetokoniʻaki ʻi he ngaahi saame, mo e lea mālie, mo e ngaahi hiva fakalaumālie, ʻo hiva mo e ʻofa ʻi homou lotó ki he ʻEikí” Kolose 3:16).

ʻE lava ke ʻomi ʻe he mūsiká ʻa e Laumālié ki ha lēsoni pe fakataha ʻi he taimi pē ko iá. Ko hono filifili ha mūsika ke hiva lolotonga ha kalasi ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté pe ko ha fealeaʻaki ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻoku fie maʻu ia ke fakakaukauʻi mo lotua ʻo hangē ko e ngaahi folofola ʻoku tau fili ke lau pe ko e konga ʻo e lēsoní ʻoku tau fili ke vahevahé. ʻE lava ke ueʻi ʻe he mūsika ʻoku filifili ʻi he faʻa lotú ha ngaahi loto, ʻo ne fakatupu ha ngaahi ongo fakalaumālie ʻe lava ke tuʻuloa.

2. “Ko e Lotu ia Kiate Au”

Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te tau aʻusia kotoa ai ha tuʻunga ʻoku tau ongoʻi kuo siva ʻetau ʻamanakí, ngaahi taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ai pe ko e hā ʻatautolu ke faí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻoku tau toutou lotua pē ha fiemaʻu vivili tatau ki he langí, ka ʻoku ʻikai pē ha tali pe ha ola. ʻI he ngaahi taimi peheé, mahalo te tau fakakaukau ʻoku ʻikai tokanga mai ʻa e ʻOtuá pe ʻoku ʻikai ke tau taau mo ʻEne tokaimaʻanangá. Mahalo te tau ongoʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ke tuku ā ʻetau lotú.

ʻI he ngaahi taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ha fetuʻutaki fakalaumālie mo e langí, ko ha foʻi moʻoni fakafiemālie ʻeni: ʻE lava ke hoko ʻa e mūsika toputapú ko ha lotu. Naʻe fakamatalaʻi tonu ʻeni ʻe he ʻEikí he taimi naʻá Ne vahe ai kia ʻEma ke ne fokotuʻutuʻu ʻa ʻetau ʻuluaki tohi himí: “ʻHe ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:12; tanaki atu hono fakamamafaʻi).

Pea ko e taimi ʻoku tau hiva moʻoni ʻaki ai hotau lotó kiate Iá, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne tali maʻu pē ʻaki ʻa e tāpuaki: “Pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú. Ko ia, hiki hake ho lotó ʻo fiefia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:12–13)).

ʻI ha taimi faingataʻa ʻo ʻeku moʻuí, naʻe ʻikai ai ke u lava ʻo ʻilo ʻa e tali ki heʻeku ngaahi lotu fakamātoató ʻi ha vahaʻataimi lōloa. Naʻe foua ʻe haku kaungāmeʻa mamae ha ngaahi taimi faingataʻa. Ka ʻi heʻema tā mo hiva fakataha ha ʻū himi mo e ngaahi hiva ʻa e ongoongoleleí, ne faʻa lomekina kimaua ʻaki ha ongoʻi fakafiemālie mo e fakamoʻoni. Kuó u ʻiloʻi ʻeni naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne talaʻofá. Naʻá Ne tali ʻa e ngaahi hiva ʻo hoku lotó ʻo tā tuʻo lahi. Pea naʻe tokoni moʻoni ia ke hiki hake hoku lotó mo tuiaki pē.

ʻĪmisi
young woman visiting a cemetery

Photograph by Robert Casey

ʻI ha Faʻahinga Sāpate Pē

ʻE lava ke tau pehē, ko e Sāpate kotoa pē, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻi hotau haʻofangá, ʻi heʻetau ngaahi kalasí pea mo ha niʻihi ʻi hotau ngaahi fāmilí ʻoku nau tofanga ʻi ha ngaahi faingataʻaʻia fakafoʻituitui. Ko ha niʻihi te nau ʻi ha tūkunga fiemālie pē koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻoku nau tofuhia aí. Ka ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau kei ako pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e mūsiká ki hono feituʻu totonu ko e uho ʻo ʻetau moihuú, ʻe lava ke tau tokoniʻi e tokotaha kotoa pē ke nau maʻu ha ngaahi faingamālie ke ongoʻi ʻa e Laumālié, ke ako e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea ke nau fakafetaʻi ki he ʻEikí koeʻuhí ko ʻEne leleí. Pea te tau lava ai ke tokoniʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau maʻu e tali ki he ngaahi hiva moʻoni honau lotó ʻi ha ngaahi founga ko ʻetau Tamai ʻofa mo taʻengatá pē te Ne māfeiá.