2021
Maʻá e Mātuʻá: Sākalamēnití mo e Mūsiká
Māʻasi 2021


Maʻá e Mātuʻá

Sākalamēnití mo e Mūsiká

ʻĪmisi
Jesus Christ instituting the sacrament among the people in the Americas

The Last Supper (Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí), tā fakatātaaʻi ʻe Carl Heinrich Bloch; ʻīmisi ʻo e finemui ʻoku lotú tā ʻa Angela Suitter; Prayer at Gethsemane (Lotu ʻi Ketisemaní), tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson; ʻOku Mou Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Au, tā fakatātaaʻi ʻe Gary L. Kapp, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Siʻi Ngaahi Mātuʻa,

ʻOku kau ʻi hono faʻu ʻo e ʻū makasini ʻa e Siasí ʻa e fakakaukau kiate koe mo ho fāmilí. ʻI he māhina ní, ʻoku nofotaha ʻa e ʻū makasiní ʻi he ngaahi kaveinga hangē ko e sākalamēnití, ko e mūsika ʻoku ueʻi fakalaumālié, ko e fatongia ʻo e houʻeiki fafiné ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, Toetuʻú, mo e teuteu ki he konifelenisi lahí. Vakai ki lalo ki he ngaahi fakakaukau ki he founga te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi lelei ai ʻa e pulusinga ʻo e māhina ní ke fakamālohia ʻa e tui ʻa hoʻo fāmilí kia Kalaisí kae pehē foki ki hoʻo tui ʻaʻaú.

Fealēleaʻaki ʻi he Ongoongoleleí

Ko e Tupulaki ʻa e Siasí

Lau e fakamatala ʻa ʻEletā De Hoyos ʻi he peesi 36 pea aleaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo kau ki he Siasi ʻo Kalaisí, hangē ko e kau palōfita moʻuí, tokāteline moʻoní, mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ko e Mahuʻinga ʻo e Mūsiká

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e mūsiká ki he ʻEikí? Fanongo ki ai, hivaʻi, pe tā ʻa e fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e foʻi hiva ko e “Naʻá Ne Fekau Hono ʻAló” ʻi he peesi 34; vahevahe leva hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e mūsiká pe fakaleá. Ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e mahuʻinga mo e ngaahi tāpuaki ʻo e mūsiká, lau ʻa e fakamatala ʻi he peesi 30.

Ko e Fatongia ʻo e Houʻeiki Fafiné ʻi Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

 ʻI he peesi 25 laukonga fekauʻaki mo e founga ne maluʻi faivelenga ai ʻe ʻEma Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kuo faitāpuekina fēfē ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e Siasí, pea ʻoku fēfē ʻenau hokohoko atu ke fakahoko iá? Te ke lava foki ʻo lau ʻa e pōpoaki ʻa Palesiteni Pālati ʻi he peesi 8 pea fakahoungaʻi ʻa e kau fafine angatonu ʻi hoʻo moʻuí ʻaki haʻo faitohi pe ko ha ngāue ʻofa.

Fakahoko e Sākalamēnití ke Makehe

Lau e talanoa ʻo ha fāmili ʻi Vietinemi ʻi he peesi 18 pea fakakaukau ki he founga ʻe lava ai ke fakahoko ʻe hoʻo fāmilí ʻa e sākalamēnití ke toe makehe angé. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi fakakaukaú ʻa e fanongo pe hivehiva ha ngaahi himi ʻi hoʻomou fononga ki he lotú, fakamanatu ha ngaahi folofola ʻokú ne fakamatalaʻi e ʻulungaanga ʻo Kalaisí lolotonga hoʻo fakakaukau kiate Ia ʻi he sākalamēnití, pe fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻo e ngaahi lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití.

ʻE lava foki ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e peesi 6 ke akoʻi ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e sākalamenití.

Tokoni ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Vakai ki he peesi 26 ki ha lēsoni fakataumu‘a maʻá e fāmilí, sēini ʻo e folofolá, mo ha ngaahi naunau kehe ke tokoni ki hoʻo ako fakauike ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú.

Fakafiefia e Ako Fakafāmilí

Ngaahi Fakatupu Fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtuá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17–19

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17–19 fekauʻaki mo e founga hono ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa “langi mo māmani, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻiate kinautolú.”

  1. Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke sio ki tuʻa he luvá pe ʻalu ʻo luelue.

  2. Fakamahinoʻi ange ʻa e ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá ʻokú ke sio ki aí.

  3. ʻOku talamai ʻe he veesi 18 naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá “ʻa e tangatá, ko e tangata mo e fefine, naʻá ne fakatupu ʻa kinaua ʻi hono ʻīmisí pea mo hono tataú.” ʻOku tau kau foki mo kitautolu ʻi he ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá! Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke fakahoungaʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku lava ho sinó ʻo fakahokó. Ko e hā ho ngaahi talēnití?

  4. ʻI he veesi 19 ʻoku fekauʻi kitautolu ke tau “ʻofa mo tauhi kiate ia, ko e ʻOtua moʻui mo moʻoni pē tahá.” Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa hoʻo ngaahi talēnití ke tauhi kiate Ia?

Fealēleaʻaki: ʻE founga fēfē haʻatau lava ke moihū ki he ʻOtuá?

Kimuʻá mo e Kimuí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:11, 21–29 (Fepueli)

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20, ʻoku tau lau e founga naʻe ueʻi fakalaumālie ai ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ke fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní. ʻOku talamai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:11 “ʻoku ueʻi hake ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tangatá mo ui ʻa kinautolu ki he heʻene ngāue toputapu ʻi he kuonga mo e toʻu tangata ko ʻení, ʻo hangē pē ko e ngaahi toʻu tangata ʻi muʻá.”

  1. Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Kalaisi.

  2. Vaeua e fāmilí ki ha kulupu “kimuʻa” pea mo ha kulupu “kimui”.

  3. ʻE maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he kulupu takitaha ha ngaahi lea ʻa ha palōfita naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisi kimuʻa pe kimui ʻi Heʻene moʻui ʻi he māmaní.

  4. Taufetongi ʻi hono vahevahe ʻa e meʻa ne mou takitaha ʻiloʻí. ʻE mateʻi ʻe ha niʻihi kehe pe ʻoku kau nai ki he kulupu “kimuʻá” pe kulupu “kimuí.”

  5. Hili e fevahevaheʻakí, ‘e tuʻu e kakai ʻi he kulupu “kimuʻá” ki he tafaʻaki toʻohema ʻo e fakatātā ʻo Kalaisí. ʻE tuʻu e niʻihi “kimuí” ki he tafaʻaki toʻomataʻú.

  6. Fakamatalaʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e ongo kulupú.

Fealēleaʻakí: Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:21–29. ʻOku tokoni fēfē e fakamoʻoni fakaonopooni ko ʻeni ʻo Kalaisí ke tau ongoʻi ofi ange ai kiate Ia? Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni kehe kia Kalaisi ʻi he vahe 20–29 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá?