2021
Ko e Ngaahi Founga ʻe 4 ke Manatuʻi Ai Ho Mahuʻinga Fakalangí
Tīsema 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Ngaahi Founga ʻe 4 ke Manatuʻi Ai Ho Mahuʻinga Fakalangí

ʻOku faingofua ke fakangaloʻi pe ko hai moʻoni kitautolu—ko e fānau ʻa ha ongomātuʻa fakalangi ʻoku ʻi ai honau mahuʻinga kuo ʻiate kinautolu pē fakalangi. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ha ngaahi founga ke manatuʻi ʻaki.

ʻĪmisi
ko ha tangata kei talavou ʻoku lau folofola

ʻE lava ke ʻomi ʻe he mahino hotau tuʻunga fakalangí ha mālohi, loto-falala, mo ha taumuʻa kiate kitautolu. Ka ʻoku faʻa fonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻi he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi meʻa ke tohoakiʻi ʻetau tokangá ʻo lava ke faingofua ai ke mōlia hotau tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá mo hotau mahuʻinga taʻengatá mo taʻe-fakangatangata e meʻa te tau malavá.

Ko e mālié, kuo ʻomi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha faleʻi ke tokoniʻi kitautolu ke tau manatuʻi hotau mahuʻinga fakalangí.

1. Ako ke Fakatokongaʻi e Laumālié

“ʻOku ʻuhinga ʻa e mahuʻinga fakalaumālié ki heʻetau fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻi he founga ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní kitautolú, kae ʻikai ko e founga ʻa e māmaní. Naʻe fakapapauʻi hotau mahuʻingá kimuʻa pea tau toki haʻu ki he māmaní. ʻKo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku taʻe-fakangatangata pea ʻe tuʻuloa ʻo lauikuonga.’ …

“… Ko e taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e Laumālié, … ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e meʻa ʻoku tau ongoʻí ʻoku haʻu ia mei heʻetau Tamai Hevaní. …

“Fakakaukauloto ʻokú ke lau ʻa e folofolá ʻi ha pongipongi ʻe taha pea ʻoku vanavanaiki atu e fanafana ʻa e Laumālié ʻoku moʻoni e meʻa ʻokú ke laú. Te ke lava nai ʻo ʻiloʻi ʻa e Laumālié pea fiefia ʻi hoʻo ongoʻi ʻEne ʻofá mo hoʻo taau ke maʻu iá?

“… ʻOku tātātaha ke tau maʻu ha fakahā fakalaumālie lalahi ʻi heʻetau moʻuí; ka te tau lava ʻo fiefia ʻi he ngaahi fanafana fakafiemālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo Ne fakamoʻoniʻi mai ʻoku moʻoni hotau mahuʻinga fakalaumālié.”1

—Sisitā Joy D. Jones, Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Palaimelí

2. Nofo Maʻu ʻi he Hala ʻo e Tuʻunga Fakaākongá

“Mahalo ko e talangofuá ia ʻoku ʻikai ko e founga hono tuki mo oʻi mo tenge hotau laumālié ki ha meʻa ʻoku ʻikai ko ʻetau moʻuí ia. Ka, ko e founga ia ʻoku tau ʻiloʻi ai hotau tuʻunga moʻoní mo hotau anga totonú.

“Kuo fakatupu kitautolu ʻe he ʻOtua Māfimafí. Ko Ia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko ʻEne fānau fakalaumālie moʻoni kitautolu. ʻOku ngaohi kitautolu ʻaki ha ngaahi meʻa fakalangi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga mo pelepelengesi fau, pea ʻoku ʻiate kitautolu ha ʻulungaanga fakalangi.

“… ʻOku fakameleʻi hotau laumālié ʻe he efu mo e ʻuli ʻo e māmaní, ʻo faingataʻa ai ke fakatokangaʻi mo manatuʻi hotau ʻinasi tukufakaholó mo ʻetau taumuʻa fakalangí.

Ka he ʻikai lava ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻo liliu hotau tuʻunga totonú. ʻOku kei tuʻu pē mahuʻinga fakalangi hotau natulá. Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke fakaongo hotau lotó ki hotau Fakamoʻui ʻofeiná pea tuʻu ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻoku hoko ai ha faʻahinga meʻa fakaofo. ʻOku fakafonu hotau lotó ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku fakafonu ʻe he maama ʻo e moʻoní ʻetau fakakaukaú, ʻoku kamata leva ke mole ʻiate kitautolu ʻa e holi ke faiangahalá, pea ʻoku ʻikai ke tau toe fie ʻaʻeva lōloa ange ʻi he fakapoʻulí.

“ʻOku ʻikai leva ke tau toe lau ʻa e talangofuá ko ha tautea ka ko ha hala vetekina ki hotau ikuʻanga fakalangí. Pea ʻoku kamata ke mole māmālie atu leva ʻa e ʻulí, efú, mo e ngaahi fakangatangata ʻo e māmani ko ʻení. Pea iku leva ke ʻasi mai meiate kitautolu ʻa e laumālie pelepelengesi mo taʻengata ʻo e fakalangí, pea tau natula ʻaki e anga ʻoku leleí.”2

Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

3. Fekumi ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi Hoʻo Moʻuí

“Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ke fekumi ki ai ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ha ngaahi meʻa mana ʻa e ʻOtuá te ne fakamanatu atu ʻokú Ne ofi atu, ʻo [folofola] atu, ‘ʻOku ou ʻi heni pē’? Fakakaukau fakaʻaho ki he ngaahi taimi ko ia naʻe ngāue ai ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí—mo hokohoko ʻEne fakahoko peheé. …

“… ʻOku tau takitaha maʻu ha konga fakalangi ʻiate kitautolu. ʻI heʻetau sio tonu ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú, fakatauange te tau lotolahi, pea houngaʻia ʻi he tataki ko iá. ʻI he taimi naʻe folofola ai ʻetau Tamai Hēvaní, “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá’ [Mōsese 1:39], Naʻá Ne folofola fekauʻaki mo ʻEne fānaú hono kotoa—tautefito kiate koe.”3

—ʻEletā Ronald A. Rasband ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

4. ʻOua Naʻa Ngalo Ho Tuʻunga Fakalangí

“ʻOku ʻi ai ha tuʻunga mahuʻinga ʻoku tau ʻi ai he taimí ni pea taʻe ngata, ko ha meʻa ʻoku ʻikai totonu ke teitei ngalo ʻiate kitautolu. … ʻOkú ke hoko pea te ke hoko maʻu pē ko ha fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá. …

“Ko e moʻoniʻi meʻa ʻoku makatuʻunga ai ʻa e mātuʻa fakalangí ʻoku ʻikai ko ʻeku moʻoní pē pe ko hoʻo moʻoní. Ko e moʻoni taʻengata ia. ʻOku tohi mata lalahi, mataʻāʻā, mo e ngaahi mataʻitohi lalahi. Ko e mahino ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení—ʻa e mahino moʻoni mo tali iá—ko ha liliu moʻui ia. ʻOkú ne ʻoatu ha tuʻunga makehe he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo toʻo meiate koe. Kae mahulu hake aí, ʻoku totonu ke ne ʻoatu kiate koe ha ongoʻi mahuʻinga lahi mo ha ongoʻi ho mahuʻinga taʻe-fakangatangatá. Ko hono fakaʻosí, ʻokú ne ʻoatu kiate koe ha taumuʻa fakalangi, fakaʻeiʻeiki, mo taau ʻi he moʻuí. …

“… ʻOku ou kōlenga atu kiate kimoutolu kotoa ke mou kātaki ʻo tauhi homou tuʻunga fakalangí ʻi he uho ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku mou faí.”4

—Palesiteni M. Lāsolo Pālati, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joy D. Jones, “Mahuʻinga Taʻe-Hano-Tatau,” Liahona, Nōvema 2017, 14.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Te Ne Hili Koe ki Hono Umá ʻo Fua Koe ki ʻApi,” Liahona, Mē 2016, 103–4

  3. Ronald A. Rasband, “ʻI ha Palani Fakalangi,” Liahona, Nōvema 2017, 56, 57.

  4. M. Russell Ballard, “Children of Heavenly Father” (Brigham Young University devotional, Mar. 3, 2020), 4, speeches.byu.edu.