2021
Ko e Meʻaʻofa Taʻe-hano-tatau ʻo e ʻAlo Fakalangi ʻo e ʻOtuá
Tīsema 2021


Ko e Meʻaʻofa Taʻe Mafakatataua ʻo e ʻAlo Fakalangi ʻo e ʻOtuá

Naʻe foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻaʻofa ʻo Hono ʻAló, ʻa ia kuo ʻomi ʻe Heʻene moʻuí mo e misioná ha ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga lahi kehe kiate kitautolu.

ʻĪmisi
painting of Nativity

Ko e ʻAloʻí, tā fakatātaaʻi ʻe N. C. Wyeth

ʻI he taimi naʻe fakaleleiʻi ai e Tāpanekale Sōlekí, naʻe toe fakatapui ia lolotonga e fakataha ʻo e hoʻatā Tokonaki ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2007. Lolotonga e fakataha ko iá, ne u maʻu ha aʻusia naʻá ne tokoniʻi au ke mahino, ʻi ha kiʻi founga siʻi, ʻa e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe ngāue ʻa Satomi, ko homa ʻofefine fika uá, ʻi he Misiona Salt Lake Temple Square. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe ʻi he Tāpanekalé ʻa e kau faifekau ʻoku ngāue ʻi he Temipale Sikueá ki he fakataha ʻo e hoʻataá, ʻo nau tangutu ʻi he fungavaka ʻuluakí. Naʻá ku tangutu ʻi he fungavaka ki ʻolungá ʻi he fakatahaʻanga ko iá, pea naʻá ku fakaʻamu ke u sio ki hoku ʻofefiné.

Kimuʻa pea kamata e fakatahá, ne fakaava mai ha matapā pea hū mai ha kau faifekau. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ʻi he kulupú ʻa hoku ʻofefiné mo hono hoá. Naʻe tataki atu kinautolu ki honau nofoʻangá. Naʻe sio hake leva ʻa Satomi ki he ngaahi nofoʻanga fakafungavaká. Naʻá ne sio mai kiate au peá ne talamai ha meʻa. Naʻá ku lava ʻo sio ki he loʻimatá ʻi hono fofongá. Naʻe hili ʻe hono hoá hono nimá ʻi he uma ʻo Satomi mo fakafiemālieʻi ia.

Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fanongo ki he lea ʻa hoku ʻofefiné, ka naʻe mahino kiate au ʻa e foʻi lea ko e: “Tamai.” Naʻa hanga ʻe he foʻi lea ko iá ʻo ʻai ke u fakakaukau ki he kei siʻi ʻa Satomí mo ʻene kei akó. Naʻá ne fakamanatu mai kiate au ʻene holi ke tauhi ki he ʻOtuá, ke fai Hono finangaló, ke ngāue Maʻana ko ha faifekaú. Ne ʻikai fuoloa kuó u tangi mo au. Ko hoku ʻofefiné ʻeni, pea naʻá ku fiefia lahi ʻiate ia.

Ko e ʻOfa ʻa e Tamaí ki he ʻAló

ʻI he momeniti tatau pē, naʻá ku fakakaukau ki he ongo ʻa ʻetau Tamaí ki Hono ʻAló ʻi he mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Ketisemaní. Mahalo naʻe tutulu e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fanongo ki he tautapa ʻa Hono ʻAló: “ʻApā, Tamai, ʻoku faʻa fai ʻe koe ʻa e meʻa kotoa pē; ke ke ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻá ku faʻiteliha au, ka ko koe pē” (Maʻake 14:36).

“Pea naʻe fakahā mai ʻa e ʻāngelo mei he langí kiate ia, ʻo ne fakamālohi ia.

“Pea moʻua ia ʻi he mamahi lahi, pea ʻāsili ai ʻene lotu fakamātoató: pea ko ʻene tautaʻá ko e taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekelé” (Luke 22:43–44).

Naʻe fakakakato ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa ʻEne Fakaleleí ʻaki ʻEne mamahi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, pekia ʻi he kolosí, pea toetuʻu. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e ʻofa lahi ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí mo kitautolú, naʻá Ne fakahoko ai e finangalo ʻo e Tamaí.

Ngaahi Meʻaʻofa Kuo Tau Maʻú

ʻOku tau maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení ke fakakaukau ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko e hā ha ngaahi meʻaʻofa kuo tau maʻu koeʻuhí ko Ia? Ko e hā ha ngaahi meʻafoaki te tau maʻu? Te tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi talí ʻi he folofolá, ʻi he fakamatala “Ko e Kalaisi Moʻuí,” pea mei he fakahā fakataautahá.

ʻĪmisi
painting of Christ in Gethsemane

Ko e ʻEikí Tonu ko ha meʻaʻofa ia mei heʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu. “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16).

ʻOku fakamoʻoni ʻa Sīsū, “Ko au ko e tauhi leleí: ʻoku foaki ʻe he tauhi leleí ʻene moʻuí koeʻuhí ko e fanga sipí” (Sione 10:11). Naʻá ne toe folofola ʻo pehē, “Naʻe ʻikai haʻu ʻa e [Foha ʻo e Tangatá] ke tauhi ia, ka ke tauhi pea ke foaki ʻene moʻuí ko e huhuʻi ʻo e tokolahi” (Maʻake 10:45; vakai foki, Mātiu 20:28).

“Ne Ne foaki ʻEne moʻuí ko ha fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ne hoko ia ko ha meʻaʻofa -maʻongoʻonga ko e fakafofonga ʻo e kakai kotoa pē ʻe faifaiangé pea moʻui ʻi he funga māmaní.”1

ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi Heʻene moʻuí mo ʻEne Fakaleleí.

Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻamanaki leleí. ʻI he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, he ʻikai ngata pē ʻi heʻetau lava ʻo ikunaʻi ʻa e mate fakaesinó mo e mate fakalaumālié, ka ʻoku fakamaʻa, fakamāʻoniʻoniʻi, fakamolemoleʻi, mo fakamālohia foki kitautolu. ʻOku ʻomi ʻe Heʻene moʻuí ʻa e toetuʻú (vakai, ʻAlamā 11:42–43; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–12), māmá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24), mo e ʻaloʻofá mo e moʻoní (vakai Sione 1:17) pea lava ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá mo e fakamoʻuí (vakai Sione 3:16, 17; 6:35, 51; 10:9; 14:6; ʻEta 3:14). ʻI heʻetau tui kiate Iá, fakatomala, fakahoko ha ngaahi fuakava toputapu, mo feinga ke tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻokú Ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e māmá mo e ʻamanaki leleí (vakai, Luke 2:25–32; Sione 8:12; 1 Kolinitō 15:19–23; Molonai 7:41; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24; 84:44–46; 93:7–10).

ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e fakafiemālié, ngaahi fekaú, mo e mālohi fakalaumālié. ʻIkai ngata aí, kuo foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ha fakafiemālie, tokoni, ʻEne ngaahi akonakí, ʻEne sīpingá (vakai, 1 Pita 2:21), ko e māmaní (vakai, Mōsaia 3:8), mālohí, fiefiá, iví, melinó, nekeneká, ngaahi fakahaá, mo e ngaahi fekaú (vakai, Sione 13:34; 15:12).

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Naʻe foaki ʻe he [ʻAlo ʻo e ʻOtuá] ko Sīsū Kalaisí, ʻEne moʻuí maʻatautolu. Naʻe hoko kotoa ʻeni ke tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi fakaʻotuá—ʻa e mālohi feʻunga ke mafeia e ngaahi kavenga mafasiá, meʻa fakatutá, mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo hotau kuongá.”2

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni te tau lava ʻo tohoakiʻi mai e mālohi ʻo e ʻEikí ki heʻetau moʻuí ʻaki ʻetau:

  • Ako fekauʻaki mo Ia.

  • Fili ke tui kiate Ia mo muimui ʻiate Ia.

  • Fakahoko totonu e ngaahi fuakava toputapú mo tauhi totonu kinautolu.

  • Kakapa hake kiate Ia ʻi he tui.3

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo Fakalangi ʻo e ʻOtuá

ʻOku lava fēfē ʻe Sīsū Kalaisi ʻo foaki mai ha ngaahi meʻaʻofa lahi pehē kiate kitautolu? Pea hangē ko e folofola ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, hangē ko e folofola tonu ʻa Sīsū Kalaisí, hangē ko e lea ʻa e kau palōfitá, pea hangē ko e lea ʻa e kau ʻāngeló, ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo fakalangi ʻo e ʻOtuá.

ʻI he ʻaho 29 ʻo ʻEpeleli 2019, naʻe papitaiso ai ʻeku tamai ʻi he fonó, ʻa ia naʻe taʻu 95. Ko ha mana moʻoni ia ki heʻene fānaú, makapuná, mo e makapuna uá. Kuo fuoloa ʻemau tatali ki hono papitaisó. He toki meʻaʻofa lelei ia maʻa homau fāmilí!

Ko e hā e meʻa naʻá ne liliu iá? Ko e hā naʻá ne loto ai ke papitaisó?

ʻI ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea papitaisó, naʻe pākalava ai pea tokoto falemahaki. Naʻe foki mai hoku uaifi ko Tasukó ki ʻapi ke sio kiate ia. Naʻá ne fuʻu fiefia ke sio ki hoku uaifí. Naʻá ne manavasiʻi naʻa ʻikai ke sio ki ai kimuʻa peá ne mālōloó. Naʻe kamata ke ne talaange ki ai ha ngaahi meʻa lahi naʻá ne hohaʻa ki ai. Naʻá ne fakakaukau fekauʻaki mo hono meʻafakaʻeikí.

Ka naʻe talaange ʻe Tasuko, “ʻE Tamai, kapau te ke falala ki he ʻOtuá pea tuku ʻa e meʻa kotoa pē kiate Ia, ʻe fiemālie ho ʻatamaí pea te ke ongoʻi nonga.” Naʻá ne fakamatala ange fekauʻaki mo e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní mo e meʻa kuo fai ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí maʻatautolú. Naʻá na talanoa kau ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻa ia kuo ʻosi ʻi ai e uaifi ʻo ʻeku tamai ʻi he fonó, ko hono foha lahi tahá, mo ʻene ongomātuʻá. Naʻe pehēange ʻe hoku uaifí, “ʻE fakaofo e maama ka hokó.”

Naʻá ne talaange foki ʻoku lelei ange ke te ʻalu ki ai taʻe ʻi ai ha angahala. Naʻá ne talaange, fakamālō koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e papitaisó, te ne malava ai ke haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne kiʻi fakakaukau peá ne pehē ange, “ʻOku ou fie papitaiso.”

Peá ne pehē ange leva, “Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ke mamata ki hono fokotuʻu ʻe hoʻo fānaú ʻenau tuí pea hokohoko atu e ʻalu ki he lotú, tauhi e ngaahi fekaú, mo falala ki he ʻOtuá. ʻOku ou ofo ʻaupito ʻiate kinautolu.” Naʻá ne pehēange ʻi he leʻosiʻi mo e loto-mamalu, “ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e fāmilí! ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e lava ke taha hotau fāmilí.”

Ko e Ngaahi Meʻafoaki ʻo e Filí mo e Liliú

Hili ʻene kau ki he Siasí, naʻá ku fehuʻi ange ki heʻeku tamai ʻi he fonó pe ko e hā naʻe faifai peá ne tukupā ai ke papitaisó. Naʻá ne tali mai ʻo ʻikai toe momou, “Naʻá ku fili ʻa e totonú.”

ʻOku fakatātaaʻi ʻe heʻeku tamai ʻi-he-fonó ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní: “ʻOku fakafonu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki Hono mālohí, ʻa ia ʻoku ʻatā ia ki he ʻofefine pe foha ʻo e ʻOtuá ʻoku fekumi faivelengá.”4

“Kuo teʻeki ke ʻi ai ha taha kuo ʻi ai hano mālohi pehē [ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí] kia kinautolu kotoa kuo moʻui, pe ʻe moʻui he funga ʻo māmaní.”5 ʻOku taʻefakangatangata ʻa e ivi tākiekina ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí. ʻOkú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e mālohi ke filí, pea ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e mālohi ke liliú.

Ko ʻene ongoongoleleí ko ha pōpoaki ia ʻo e melino mo e ʻaloʻofa. Naʻá Ne kōlenga ʻa e taha kotoa ke muimui ange ʻi Heʻene sīpingá.6

ʻOku ou ʻilo ʻoku fakafou ʻi Heʻene kau ākongá mo e kau tamaioʻeikí, ʻa ʻEne kei ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻi he māmaní, fakamoʻui ʻa e mahakí, fakaʻā ʻa e kuí, mo fokotuʻu ʻa e maté. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fakafou ʻi he kāingalotu faivelenga tokolahi, kau faiako, kau faifekau, kau tangata ngāue fakaetauhi, mo e kau fefine ngāue fakaetauhí, ʻa ʻEne kei akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo ʻitānití, ʻa e moʻoni ʻo ʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié, taumuʻa ʻo ʻetau moʻui ʻi he māmaní, pea mo e meʻa ʻe malava ʻe he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui ka hoko maí.

Ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke ngāue mo Ia. Pea ʻoku tali ʻe ha kakai tokolahi ʻa ʻEne fakaafé. ʻOku ou fakamoʻoni ko ha meʻaʻofa taʻe-mafakatataua Ia pea kuó Ne foaki mai ha ngaahi meʻaʻofa lahi ʻo fakafou ʻi Heʻene moʻuí mo Hono misioná.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” ChurchofJesusChrist.org.

  2. Russell M. Nelson, “Ko Hono Tohoakiʻi Mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2017, 39.

  3. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko Hono Tohoakiʻi Mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” 39–42.

  4. Russell M. Nelson, “Ko Hono Tohoakiʻi Mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” 42.

  5. “Ko e Kalaisi Moʻuí,” ChurchofJesusChrist.org.

  6. Vakai, “Ko e Kalaisi Moʻuí,” ChurchofJesusChrist.org.