2021
Founga ʻOku Tau Tānaki Fakataha ʻAki ʻa ʻIsileli he ʻAho Ní
Tīsema 2021


Founga ʻOku Tau Tānaki Fakataha ʻAki ʻa ʻIsileli he ʻAho Ní

Ko e vahevahe ʻe ha kau pēteliake fakasiteiki ʻe niʻihi ʻenau ngaahi fakakaukau mo e ʻilo makehe kau ki he mahuʻinga ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

ʻĪmisi
Photo of missionaries talking to a couple in a street

ʻI he kuonga muʻá, naʻe fai ʻe he ʻEikí ha fuakava mo ʻĒpalahame ʻe hoko hono hakó ko ha kakai kuo fili (vakai, Sēnesi 12:1–2). ʻI he taimi naʻe angatuʻu ai e hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí, naʻe tauteaʻi kinautolu ʻe he ʻEikí, ʻo ʻave pōpula ʻe ʻĀsilia mo Pāpilone, pea faifai ʻo fakamovetevete ki he puleʻanga kotoa pē (vakai, Levitiko 26:33). Ka naʻe kei finangalo pē ʻa e ʻEikí ke tāpuakiʻi kinautolu.

Kuo kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní ʻe toe tānaki fakataha ʻa ʻIsileli, ko e kakai fuakava ʻa e ʻEikí. ʻOku tau maʻu he ʻahó ni ʻa e fatongia toputapu ke tokoni ki hono ʻomi ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí ki he lotoʻā sipi ʻa e ʻEikí. Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e ngāue mahuʻingá ni ʻo pehē: “[ʻI he] taimi ʻoku tau lea ai kau ki he tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ko ʻetau ʻuhingá ki he ngāue fakafaifekaú, ngāue fakatemipalé, mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku tau toe ʻuhinga foki ai ki he langaki ʻo e tuí mo e fakamoʻoní ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku tau nofo, ngāue, pea mo tokoniʻí.”1

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e faʻahinga ʻo ʻIsilelí, ʻoku foaki mai kiate kitautolu ha ngaahi fatongia mo ha ngaahi tāpuaki pau. ʻOku fakahā mai ʻe he ngaahi tāpuaki fakapēteliaké hotau hako ʻi he fale ʻo ʻIsilelí pea ko hotau fatongia fakataautaha ia ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli. Koeʻuhí ʻoku ueʻi ʻa e kau pēteliaké ke nau fakahā mai ʻa e hako ko iá, naʻa mau kole ai ki ha kau pēteliake tokosiʻi ke vahevahe ʻenau fakakaukau mo e ʻilo makehe ki he mahuʻinga ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

ʻĪmisi
photo of young woman reading patriarchal blessing

Toʻomataʻú: faitaaʻi ʻe Craig Alan Shelley

Ko Hotau Hakó

ʻOku hoko ʻa e kakai kotoa pē—naʻa mo kinautolu ʻoku ʻikai ko e hako ʻo ʻĒpalahamé—ko e konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku ʻi ai hatau niʻihi ko ha hako totonu ʻo ʻĒpalahame; pea toki ohi atu ha niʻihi kehe ki hono fāmilí. ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻEikí. … ʻOku foaki mai ʻe Hono Siasí e tāpuaki fakapēteliaké ke maʻu ai ʻe he taha kotoa pē ha vīsone ki hono kahaʻú pea mo ha fehokotaki ki he kuohilí, pea fakahaaʻi ʻa e hako ʻoku haʻu mei aí.”2

Naʻe pehē ʻe Misa Kifi Siteiletoni, ko ha pēteliake ʻi Siōsiá, USA, “Kuo pau ke ʻuluaki mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí ke fakahoko hotau fatongia ʻi hono tānaki ʻo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi ʻoku fakahā ai e hako ʻo ha taha ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké, ʻoku totonu ke ne ako e ngaahi tāpuaki mo e fatongia ʻo e ngaahi hako ʻo ʻIsilelí.”

ʻOku kau ha tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí he ʻaho ní ʻi he faʻahinga ʻo ʻIfalemí pe ko Manasé. Naʻe fekauʻi e hako ʻo e kau tangata ko ʻení ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí, pe “tekeʻi … ʻa e kakaí fakataha” (Teutalōnome 33:17).

Ka neongo pe ko e hā e faʻahinga ʻoku tau kau ki aí, ʻoku tau takitaha maʻu ha fatongia mahuʻinga ke fakahoko ʻi he tānakí. Naʻe pehē ʻe Misa Pelikoni, ko ha pēteliake ʻi ʻIutā, USA, “ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻoku tau haʻu mei he taha ʻo e ngaahi faʻahinga naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ke ʻalu ʻo tānaki ʻa ʻIsilelí, ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ha taumuʻa.”

ʻI heʻetau ʻiloʻi mo mahino kiate kitautolu hotau hakó, ʻoku tau ʻiloʻi pea mahino kiate kitautolu hotau fatongia faka-fuakava ke tokoni ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Naʻe pehē ʻe Misa Vikesilavi Polotopova, ko ha pēteliake mei Mosikou, Lūsia, “Manatuʻi naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Līhai ke ʻoua naʻá ne ʻalu ki he fonua ʻo e talaʻofá taʻe te ne tomuʻa maʻu ʻa e folofola ʻa ia naʻe lau ai ʻo kau ki heʻene ngaahi kuí. ‘Oku finangalo e ‘Eikí ke ʻilo‘i ʻe Hono kakaí pe ko hai kinautolu.”

Ngaahi Founga Te Tau Lava ai ʻo Tānaki Fakataha ʻa ʻIsilelí

ʻOku lahi ha ngaahi founga ke tau kau ai ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileí, ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni “ko e ngāue mahuʻinga taha ʻi he māmaní.”3 ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke taulōfuʻu e ngāué ni. Ko hono moʻoní, ko ha aʻusia fakaofo ia ke kau ki ai. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Misa Kalikito Mulusi, ko ha pēteliake mei he Potungāue La Pasi, Polīviá, ʻoku tuʻunga ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ʻEne “foaki mai ʻa e faingamālie ke tau hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú koeʻuhí ke lava ʻe Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné kotoa ʻo ʻilo ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, koeʻuhí ke tau maʻu kotoa ha faingamālie ke foki ki Hono ʻaó ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”

Ka ʻoku tau tānaki fakataha fēfē ʻa ʻIsilelí? ʻOku lahi ha ngaahi meʻa te tau takitaha lava ʻo fakahoko ke tau kau ai ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni.

Ngāue Fakafaifekaú

Naʻe pehē ʻe Misa Ueini ʻAlakaia, ko ha pēteliake ʻi Melileni, USA, fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekaú, “ʻOku vēkeveke ʻetau Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi kotoa ʻEne fānaú. ʻOku nau lava ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi heʻenau feinga ke tānaki kinautolu ki Heʻene tākangá.

Naʻe toe pehē ʻe Misa Pēkoni, “ʻOku tau ʻomi ki he kakaí ʻa e faingamālie ki he hakeakiʻi taʻengatá. Ko e taumuʻa kakato ia ʻo e moʻui ʻi he māmaní. … Ko e faingamālie moʻoni ʻeni ki he Tamai Hēvaní ke fakafoki mai ai ha tokolahi ʻo ʻEne fānaú.”

Kuo faʻa poupouʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke fokotuʻu ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha konga “angamaheni mo fakanatula” ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó.4 Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke ongoʻi “halaia ʻi ha tōnounou ʻokú ke pehē ʻokú ke maʻu ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.” Ka te ke lava ʻo “lotu … ʻke tuʻu ko ha [fakamoʻoni] ʻo e ʻOtuá’ [Mōsaia 18:9]” mo “fakahā hoʻomou tui kia Kalaisí.”5

ʻI heʻetau lotua ha ngaahi faingamālie “ke ʻilo kinautolu ʻoku loto fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí,”6 ʻe tataki kitautolu ke tau ʻiloʻi e founga ke vahevahe ai e maama ʻo e ongoongoleleí mo kinautolu ʻoku tau feohí.

ʻĪmisi
photo of Nuku‘alofa Tonga Temple

Tā ʻo e Temipale Nukuʻalofa Tongá, faitaaʻi ʻe James Babcock

Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

‘Oku hoko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. Kuo fakatokangaʻi ʻe Misa ʻAlakaia hono fakavaveʻi e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻo fakafou ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé: “Kuo tau fanongo ki he lea lahi ange ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻo ʻikai ko ha ngāue fakafaifekau pē ka ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. ʻOku tokolahi ange ʻa e kakai ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻi he kakai ʻoku tatali heni ʻi he māmaní ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau mahuʻinga ko ʻení. ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa e kakai ko iá mo e kakai ʻoku nau moʻui ʻi he ʻaho ní ʻa ia ʻoku nau fie maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻui ʻi he māmaní.”

“Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha—ʻi ha tafaʻaki pē ʻo e veilí—ke ne fakahoko mo tauhi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli.”7

Ko Hono Fakamālohia ʻo Saioné

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, makehe mei he ngāue fakafaifekaú, fakatemipalé, mo e hisitōlia fakafāmilí, ʻoku ʻuhinga foki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí “ki he langaki ʻo e tuí mo e fakamoʻoní ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku tau nofo, ngāue, pea mo tokoniʻí.”8

ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo pau ke tau fakatupulaki ʻetau tuí kae pehē ki hono poupouʻi mo fakamālohia e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Misa Laviloka, ko ha pēteliake mei Kuinisilani, ʻAositelēlia, “ʻOku fie maʻu ke tau kau kakato ki he ongoongoleleí. Kapau te tau fai ia, ʻoku tau tokoni ai ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.” ʻI he taimi ʻoku tau kau kakato ai ki he ongoongoleleí, te tau lava ʻo fakamālohia e niʻihi kehé ʻi heʻetau ngāue fakaetauhí, fakahoko hotau ngaahi uiuiʻí, mo poupouʻi hotau ngaahi fāmilí.

Kau ki he Tānaki Fakatahá

Naʻe pehē ʻe Misa ʻAlekaia, “ʻE hoko ʻa e tānaki fakatahá neongo pe te tau tokoni ki ai pe ʻikai. Ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea te Ne fakapapauʻi ʻoku fakahoko ia. ʻE lahi ange e ngaahi tāpuaki ʻe lilingi hifo ki he ʻulu ʻo kinautolu ʻoku faimālohi ange ʻenau ngāué.

ʻI heʻetau feinga ke akoʻi e ongoongoleleí, ʻohake ha ngaahi fāmili anga māʻoniʻoní, fakahoko totonu hotau ngaahi uiuiʻí, mo ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku tau feohí, ʻoku tau tokoni ai ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Naʻe pehē ʻe Misa Pēkoni, “ʻOku ʻi ai ha ongoʻi fakavavevave ʻi he lotolotonga ʻo e palōfitá, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo e niʻihi kehe ʻi he tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí, kuo taimi ke hiki ʻetau ngāué. Kuo taimi ke tau teuteuʻi kitautolu mo teuteuʻi e niʻihi kehé ki he hakeakiʻi taʻengatá.

Naʻe pehē ʻe Misa Laviloka, “ʻI he ngaahi taʻu siʻi ko ʻeni kuo hilí, ko e kakai kei talavou kuo omi ke maʻu honau tāpuaki fakapēteliaké ko ha ngaahi laumālie fakaʻofoʻofa mo mālohi moʻoni kinautolu. ʻOku ʻikai haʻaku veiveiua ʻoku ʻaʻeva ha niʻihi ʻo e fānau mahuʻinga mo fakaʻeiʻeiki taha ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotolotongá he taimí ni, pea ʻoku nau teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo tokoni ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.”

ʻOku lolotonga hoko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, pea naʻe kikiteʻi ʻe he ʻEikí ʻe hoko ia ko ha meʻa nāunauʻia (vakai, Selemaia 16:14–15). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻI heʻetau ʻilo ko e fānau kitautolu ʻo e fuakavá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko hai kitautolu mo e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú. ʻOku tohi ʻEne fonó ʻi hotau lotó. Ko Ia hotau ʻOtuá pea ko Hono kakai kitautolu.”9 ʻI heʻetau hoko ko e hako ʻo e tamai ko ʻĒpalahamé, ʻoku tau fatongia ʻaki hono fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau tānaki fakataha ki he tākangá ʻo fakafou ʻi he ngāue fakafaifekaú, temipalé, mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau mateuteu lelei ange ai ki he moʻui taʻengatá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 92.

  2. Russell M. Nelson, “Ngaahi Fuakavá,” Liahona, Nōvema 2011, 88.

  3. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” 92.

  4. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻI ho Lotó,” Liahona, Mē 2019, 15–18.

  5. NeilL. Andersen, Ko ha Fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá,”, Nōvema 2016, 36–37.

  6. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” 93.

  7. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” 92–93.

  8. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” 92.

  9. Russell M. Nelson, “Ngaahi Fuakavá,” 88.