2021
Hisitōlia Fakafāmilí, Temipalé, mo e Ngāue Fakafaifekaú: Ngaahi Hoa Ngāue Mālohi ʻi Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí
Tīsema 2021


Hisitōlia Fakafāmilí, Temipalé, mo e Ngāue Fakafaifekaú: Ngaahi Hoa Ngāue Mālohi ʻi Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí

ʻOku ʻikai ke nau māvahevahe ka ko ha ngaahi konga kotoa ʻo ha ngāue maʻongoʻonga tatau pē.

ʻĪmisi
composite photo of computer screen, missionary, and temple

Tā ʻo e Temipale London England, naʻe faitaaʻi ʻe Mark Henderson; tā ʻo e faifekau sisitaá, naʻe faitaaʻi ʻe James Whitney Young

Naʻe ongoʻi ʻe ha ongo sisitā ʻi he Misiona Texas Houston, ha ueʻi fakalaumālie ke akoʻi ha lēsoni fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e temipalé. Lolotonga e lēsoní, naʻe pehē ʻe he tangata naʻá na akoʻí kuo mālōlō hono tokouá ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá. ʻI heʻene ʻosi ongoʻi ʻa e Laumālié fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻi heʻene ʻiloʻi te ne lava ʻo fakahoko ha ngaahi ouau fakamoʻui maʻa hono tokouá, naʻá ne tali e fakaafe ʻa e ongo faifekaú ke papitaisó. Kimui ange, ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa foʻoú, naʻe papitaiso ia maʻa hono tokoua kuo pekiá ʻi he Temipale Houston Texas.

ʻI Temipei ʻAlesoná, naʻe ʻeke ai ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ki hono kaungāʻapí pe ʻe fie maʻu tokoni ke faʻu ha fuʻu ʻakau fakafāmili ke fakaʻaliʻali ai ʻene ngaahi kuí. Naʻe tali ʻe he kaungāʻapí. Naʻe tokoni e mēmipá ki he kaungāʻapí ke tānaki e hingoa ʻo ʻene ongomātuʻá mo e ngaahi kuí ki he FamilySearch. Ne na fakafehokotaki ki he ngaahi fakamatala ne ʻosi maʻú, pea ʻikai fuoloa kuo ʻi ai ha saati ī ʻa e kaungāʻapí ʻoku ʻasi ai ha toʻu tangata ʻe nima ʻo hono fāmilí. Naʻe iku ai ki ha fie ʻilo ʻa e tangatá ki he ongoongoleleí pea iku ʻo papitaiso mo ʻave e hingoa ʻo ʻene ngaahi kuí ki he temipalé.

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi talanoa pehení—pea ʻoku laungeau ha ngaahi talanoa pehē—ʻa e founga ʻe lava ke fakatahaʻi ai e hisitōlia fakafāmilí, ngāue fakafaifekaú mo e ngāue fakatemipalé ke ʻomi e kakaí ki he ongoongoleleí.

Ngaahi Konga ʻo e Palani Tatau pē

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku maʻu ʻe he kakaí ha loto holi ʻiate kinautolu pē ke ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo ʻenau ngaahi kuí. ʻOku hoko ia ko ha faingamālie [lelei] ki heʻetau kau faifekaú.”1 Ko e loto holi ko ʻení ʻoku mei he ʻOtuá ia pea ko ha founga mālohi ia ke liliu ai e lotó ki he ngaahi kui ʻoku tatali ke maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé. ʻOku tokoni foki e fakafehokotaki mo e ngaahi kui ko ʻení ke teuteuʻi e loto ʻo e kakai moʻuí ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá—ʻo takiekina ai e kakaí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ki he temipalé.

ʻI he taimi ne hā ai e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ʻi Sepitema 1823, naʻá ne fakamatala kia Siosefa fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná—“ko e meʻangāue ia ʻa e ʻOtuá ki hono fakahoko [ʻo e] tānaki fakatahá”2—peá ne lau ha ngaahi potufolofola lahi. Naʻe fekauʻaki ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko iá mo e foki mai ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá, ʻa ia te ne foaki e ngaahi kī mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea tokoni ʻi ha taimi ʻe liliu ai ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí (vakai, Malakai 4:6; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–43).

ʻOku tau faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea “laumālie ʻo ʻIlaisiaá” ke fakamatalaʻi ʻaki e tokanga mo e ʻofa ʻa e kakaí ki heʻenau ngaahi kuí.3 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni “ko ha hāsino [ʻeni] ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamoʻoni ki he natula fakalangi ʻo e fāmilí.”4

ʻOku fakamatalaʻi heni ʻa e ʻuhinga ʻoku ongoʻi ai ʻe ha kakai tokolahi ha fiemālie lahi ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai ha fakamatala fekauʻaki mo ʻenau ngaahi kuí. Hangē pē ko e ongoʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ko e fāmilí ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí, ʻoku nau ʻiloʻi foki ʻoku kau ʻi he fāmilí ʻa kinautolu kuo nau muʻomuʻa maí. ʻI heʻenau ako lahi ange fekauʻaki mo e kau mēmipa ko ʻeni ʻo e fāmilí kuo pekiá, ʻoku liliu honau lotó ʻi he fiefia ke tali kinautolu. ʻOku ʻikai ko ha tali fakaeloto pē ʻeni ka ʻoku faʻa hoko ia ko ha tali fakalaumālie ʻoku tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku fakaake mo teuteuʻi ʻe he tafoki ki he ngaahi tamaí ha loto ki he fuʻu liliu lahí. Ko ia ai, ʻoku tokoni e laumālie ʻo ʻIlaisiaá ʻi he fakauluí.”5 ʻOku mahino naʻe fakataumuʻa ke fakaʻaongaʻi fakataha ʻa e hisitōlia fakafāmilí, ngāue fakafaifekaú, mo e ngāue fakatemipalé. ʻI he fakamamafa hotau palōfitá ki he hoko ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ko e ngāue mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní he ʻaho ní, ʻoku ʻikai faingataʻa ke tau fakakaukauloto ki he hoko ʻa e hisitōlia fakafāmilí ko ha meʻaʻofa kāfakafa mo fakalangi ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
senior missionary pointing to a computer screen in family history center

Fakatahaʻi Mai Kinautolu

ʻOku fēfē leva hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi founga felāveʻi ko ʻení? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Kāingalotú

Fakaʻaongaʻi e ngaahi talanoa fakafāmilí ke kamataʻi ha fepōtalanoaʻaki mahuʻingamālie fekauʻaki mo e ʻofa ʻoku mou maʻu ʻi homou fāmilí, ʻi he kuohilí mo e lolotongá. ʻOku hanga ʻe hoʻo ʻilo ki ho fāmilí ʻo fakafeʻungaʻi koe ke fakahoko ha ngaahi fepōtalanoaʻaki mo e niʻihi kehé fekauʻaki mo honau fāmilí. ʻE lava ke fakaloloto homou vā fetuʻutakí ʻi hoʻo kole ke tokoniʻi kinautolu ke ako lahi ange fekauʻaki mo honau fāmilí pea ʻe iku ai ʻo taki kinautolu ki ha hala ʻoku taʻengata hono mahuʻingá.

Kimuʻa he Ngāue Fakafaifekaú

Tuku ha taimi ke ke kau ai ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé, neongo ʻokú ke femoʻuekina ʻi hoʻo teuteu ki hoʻo ngāue fakafaifekaú. Faʻu haʻo ʻAkauni ʻi he Siasí—te ke fie maʻu ia ʻi ha ngaahi ʻuhinga lahi ʻi hoʻo hoko ko e faifekaú, kau ai hoʻo lava ʻo hū ki hoʻo hisitōlia fakafāmilí ʻi he FamilySearch.org.

Ako e ngaahi talanoa fekauʻaki mo hoʻo ngaahi kuí pea mateuteu ke vahevahe kinautolu. ʻAve ha ngaahi hingoa fakafāmili ki he temipalé kapau ʻoku ofi atu ha temipale. Kapau ʻoku ʻikai, teuteuʻi ha ngaahi hingoa maʻá e niʻihi kehé ke nau ʻave ki he temipalé. Kamata he taimí ni ke ako fekauʻaki mo e FamilySearch mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé.

Kau Faifekau ʻOku Lolotonga Ngāué

Talanoa mo hoʻo palesiteni fakamisioná ke ʻilo pe ʻe lelei pē hoʻo kau fakataautaha atu ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú. Ko e niʻihi ʻeni ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku tali lelei ʻi he misiona kotoa pē:

  • Talanoa fekauʻaki mo e fāmilí—ko e fie maʻu fakamāmani lahi ki he ongoʻi kau atú mo e fehokotakí ʻokú ne ʻai ia ko ha founga fakanatula ke kamata ʻaki ha fepōtalanoaʻaki.

  • Tokoniʻi e kau fiefanongó ke nau ʻilo ʻa e founga ʻe lava ke fakataha ai honau ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá.

  • Fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé

  • Poupouʻi e kāingalotu toki papi ului foʻoú ke kau ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí pe fakatemipalé.

Kau Faifaleʻi ʻo e Temipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

Fakatokangaʻi te ke lava foki mo koe ʻo fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi he fakauluí mo e pukepuke ʻo e kāingalotu foʻou ʻo e Siasí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Kapau ko ha faifekau au ʻi he ʻahó ni, ko hoku ongo kaumeʻa lelei taha ʻi he uooti pe kolo ʻoku ou ngāue aí ko e taki faifekau fakauōtí mo e faifaleʻi histitōlia fakafāmilí.”6

Tokoni ki he kau faifekaú ʻi hono fakafeʻiloaki e kakaí ki he hisitōlia fakafāmilí mo e taumuʻa ʻo e ngaahi temipalé, ʻo ka fiemaʻu. Fakahaaʻi hoʻo fie tokoni ki he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ke kamataʻi ʻenau ʻakau fakafāmili pē ʻanautolú. Poupouʻi e kau faifekaú ke ʻomi e kakaí ki he senitā hisitōlia fakafāmilí ʻi he taimi ʻe feʻunga ke fakahoko ai iá.

ʻI he teuteu ʻa e kau fiefanongó ki honau papitaisó, ʻe lava ke poupouʻi kinautolu ʻe he kau faifekaú ke teuteu ke papitaiso ʻi he temipalé maʻa ʻenau ngaahi kuí. Tokoniʻi e kāingalotu ne toki papitaiso foʻoú ke hokohoko atu ʻenau fekumi ki honau hisitōlia fakafāmilí. Vahevahe ʻenau fiefiá fekauʻaki mo e ngaahi faingamālie ʻoku nau maʻu he taimí ni ke tāpuekina ha ngaahi toʻu tangata ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Poupouʻi kinautolu ke moʻui taau maʻu pē mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Tokoni ki hono Fakavaveʻí

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:73 naʻe folofola ai e ʻEikí ʻo pehē, “Vakai, te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimí.” Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga mahino taha ʻo e fakavaveʻi ko ʻení ko e:

  • Fakautuutu e lahi ʻo e ngaahi temipalé mo ʻenau ofi ki he kāingalotu ʻo e Siasí.

  • Ngāue fakafaifekaú ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa.

  • Ko e faingofua ange hono maʻu e fakamatala fekauʻaki mo ʻetau ngaahi kuí.

  • Ko e tupulaki ʻi he mālohi ʻo e tekinolosiá ke kumi, fokotuʻutuʻu mo vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻení.

  • Ko ha holi moʻoni mo fakautuutu ke lahi ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ke ʻiloʻi pe ko hai kinautolu pea ke fetuʻutaki mo honau ngaahi fāmilí—ʻi he kuohilí mo e lolotongá—kae pehē foki ki he fonua ʻo ʻenau ngaahi kuí.

Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Nalesoní, “ʻOku faingofua mo fakamātoato ʻetau pōpoaki ki he māmaní: ʻoku tau fakaafeʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá he ongo tafaʻaki ʻo e veilí ke nau haʻu ki honau Fakamoʻuí, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipale māʻoniʻoní, maʻu ha fiefia ʻoku tuʻuloá pea moʻui taau ke maʻu e moʻui taʻengatá.”7

Ko ha faingamālie maʻongoʻonga moʻoni ia ʻoku tau maʻu, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi moʻui ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ke tau hoko ko e kau tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hono tānaki fakataha ʻEne fānaú!

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “Fakaava ʻa e Langí ʻi he Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí,” Liahona, ʻOkatopa 2017, 18.

  2. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná, ko hono Tānaki ʻo ʻIsilelí, mo e Hāʻele ʻAngauá,” Liahona, Siulai 2014, 29.

  3. Vakai, Gordon B. Hinckley, “A Century of Family History Service,” Ensign, Mar. 1995, 62.

  4. Russell M. Nelson, “A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34.

  5. David A. Bednar, “Ngāue Fakafaifekaú, Hisitōlia Fakafāmilí, mo e Ngāue Fakatemipalé,” Liahona, ʻOkatopa 2014, 18.

  6. Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “Fakaava ʻa e Langí,” Liahona, ʻOkatopa 2017, 18.

  7. Russell M. Nelson, “Tuku Ke Tau Vilitaki Atu,” Liahona, Mē 2018, 118–19.