Laipelí
Lotú


ʻĪmisi
fāmili ʻoku lotu

Ako ʻo e Tokāteliné

Lotú

Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻofa mo ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú, pea ʻokú Ne finangalo ke tau fetuʻutaki mo Ia ʻo fakafou ʻi he lotú. ʻOku totonu ke tau lotu kiate Ia kae ʻikai ki ha toe taha kehe. ʻI heʻetau ʻulungaanga ʻaki ʻa e fetuʻutaki ki he ʻOtuá ʻi he lotú, te tau ʻiloʻi ai Ia pea te tau ʻunu ʻo ofi ange kiate Ia pea te tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne finangalo ke foaki mai ʻi he taimi te tau kole aí.

Vakai Fakalūkufuá

Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻofa mo ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú, pea ʻokú Ne finangalo ke tau fetuʻutaki mo Ia ʻo fakafou ʻi he lotú. ʻOku totonu ke tau lotu kiate Ia kae ʻikai ki ha toe taha kehe. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, “Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá” (3 Nīfai 18:19). ʻI heʻetau ʻulungaanga ʻaki ʻa e fetuʻutaki ki he ʻOtuá ʻi he lotú, te tau ʻiloʻi ai Ia pea te tau ʻunu ʻo ofi ange kiate Ia. ʻE fenāpasi ai ʻetau ngaahi fakaʻamú mo Hono finangaló. Te tau lava ʻo maʻu maʻatautolu mo e niʻihi kehé, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne mateuteu ke foaki mai kapau te tau kole ʻi he tuí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Lotú

ʻOku mateuteu maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní ke fanongoa mo tali ʻetau ngaahi lotú. ʻOku makatuʻunga ʻa e mālohi ʻo ʻetau ngaahi lotú ʻiate kitautolu. ʻI heʻetau fāifeinga ke ngaohi ʻa e lotú ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa e faleʻi ko ʻení:

ʻAi ke ʻuhingamālie ʻetau ngaahi lotú. Naʻe fakatokanga mai ʻa e palōfita ko Molomoná kapau ʻe ai ha taha ʻe “lotu kae ʻikai ʻi he loto-moʻoni … ʻoku taʻeʻaonga ia kiate ia, he ʻoku ʻikai tali ʻe he ʻOtuá ha taha pehē” (Molonai 7:9). Ke ngaohi ke ʻuhingamālie ʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke tau lotu ʻi he loto-moʻoni mo “ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó” (Molonai 7:48). Kuo pau ke tau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei he “launoá” ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí (vakai ki he Mātiu 6:7).

Fakaʻaongaʻi ʻa e lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofá, fakaʻapaʻapá, ʻapasiá, pea mo e vāofí. ʻE kehekehe ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo fakatatau mo e ngaahi lea fakafonua kehekehe. Hangē ko ʻení, kapau te tau lotu ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻoku totonu ke tau ngāue ʻaki ʻa e ngaahi fetongi nauna ʻo e folofolá ʻi he taimi ʻoku tau lea ai kau ki he ʻOtuá—ngāue ʻaki ʻa e ʻAfiona, Hoʻo ʻAfió, Feituʻuna kae ʻikai ko e ngaahi fetongi nauna angamaheni ko e koe, hoʻo mo e ʻaʻau. Neongo pe ko e hā ʻa e lea fakafonuá, ka ʻoku kei tatau pē ʻa e tefitoʻi moʻoní: ʻI he taimi ʻoku tau lotu aí, ʻoku totonu ke tau ngāue ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻokú ne fakahaaʻi lelei mai ha vā fetuʻutaki ʻo e ʻofa mo e moihū ki he ʻOtuá.

Fakafetaʻi maʻu pē ki he Tamai Hēvaní. ʻOku totonu ke tau “nofo ʻi he fakafetaʻi fakaʻaho koeʻuhi ko e ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki lahi kuó ne foaki kiate [kitautolú]” (ʻAlamā 34:38). ʻI heʻetau tuku taimi ke manatuʻi ʻetau ngaahi tāpuakí, te tau fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo e meʻa kuo fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻOku totonu ke tau fakahaaʻi ʻetau fakamālō kiate Ia.

Fekumi ki he fakahinohino mo e mālohi ʻo e Tamai Hēvaní ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí. Naʻe akonaki ʻe ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní: “Tangi ki he ʻOtuá ke maʻu ho tauhi kotoa pē; ʻio, fai hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē ki he ʻEikí, pea ʻilonga ha potu te ke ʻalu ki ai ke fai ia ʻi he ʻEikí; ʻio, tuku ke hanga atu hoʻo ngaahi fakakaukau kotoa pē ki he ʻEikí; ʻio, tuku ke fai ki he ʻEikí ʻa e ʻofa ʻa ho lotó ʻo taʻengata. Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke fai, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí; ʻio, ʻo ka ke ka tokoto hifo ʻi he poʻulí tokoto hifo ki he ʻEikí, koeʻuhi ke ne tokangaʻi koe ʻi hoʻo mohé; pea ʻo ka ke ka tuʻu hake ʻi he pongipongí tuku ke fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá; pea kapau te ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hiki hake koe ʻi he ʻaho fakaʻosí” (ʻAlamā 37:36–37; vakai foki, ʻAlamā 34:17–26).

Manatuʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu e niʻihi kehé ʻi heʻetau lotú. ʻOku totonu ke tau lotua ʻetau “leleí, pea mo e lelei foki ʻanautolu ʻoku ʻiate [kitautolú]” (ʻAlamā 34:27). ʻOku totonu ke tau kole ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tāpuekina mo fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhi ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú. ʻE lava ke akoʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau lotu pea tataki kitautolu ʻi he ngaahi meʻa te tau lea ʻakí (vakai, Loma 8:26; 2 Nīfai 32:8; 3 Nīfai 19:9, 24). Te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau lotu “ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:30).

ʻI he taimi ʻoku tau fakahoko ai ha kole ʻi he lotú, kuo pau ke tau fakahoko ʻa e meʻa kotoa te tau lavá ke tokoni ʻi hono foaki maí. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fakahoko ha meʻa lahi ange mei he kole ʻataʻatā pē kiate Ia ha ngaahi tāpuakí. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻatau fili mahuʻinga ke faí, ʻokú Ne faʻa finangalo ke tau “fakakaukauʻi ia ʻi [hotau] ʻatamaí” kimuʻa peá Ne toki foaki mai ha talí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–8). ʻE ʻaonga ʻetau lotua ha fakahinohinó ʻo fakatatau mo ʻetau feinga ke tali ʻa e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE taʻeʻaonga ʻetau lotua ʻetau leleí mo e lelei ʻa e niʻihi kehé ʻo kapau te tau “tekeʻi ʻa e masivá, mo e telefuá, ʻo ʻikai ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá, pea foaki mei hoʻomou koloá, ʻo kapau ʻoku maʻu, kiate kinautolu ʻoku masivá” (ʻAlamā 34:28).

Kapau ʻoku hanganaki mai ha ngāue faingataʻa kiate kitautolu, ʻoku hoifua ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau tūʻulutui ai ʻo kolea ha tokoní pea tau tuʻu leva ʻo fakahoko e ngāué. Te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi feinga angatonu kotoa pē, ka ʻe tātātaha ke Ne fakahoko ha meʻa maʻatautolu ʻa ia ʻe lava ke tau fakahoko ʻiate kitautolu pē.

Lotu Fakataautaha

ʻI he Malanga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Moʻungá, naʻá Ne akonaki mai: “Hū ki hoʻo potu liló, pea kuo tāpuni ho matapaá, lotu ki hoʻo Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he lilo; pea ko hoʻo Tamai ʻa ia ʻoku ʻafioʻi ʻi he lilo, ʻe totongi fakahā ʻe ia kiate koe” (Mātiu 6:6). Ko e lotu fakafoʻituitui ʻi he liló ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau tupulaki fakalaumālié.

ʻOku totonu ke tau kumi ha feituʻu ʻi he pongipongi mo e pō kotoa pē, ʻa ia ʻoku ʻatā mei ha ngaahi fakahohaʻá, pea tūʻulutui ʻi he loto-fakatōkilalo ʻo fakataufolofola mo ʻetau Tamai Hēvaní. Neongo ko e ngaahi taimi ʻe niʻihi te tau ala fiemaʻu ai ke lotu fakalongolongo, ka ʻoku totonu ke tau feinga mālohi ange ʻi ha ngaahi taimi ke lotu leʻo lahi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:28; 20:51).

Ko e lotú ko ha founga fetuʻutaki tafaʻaki ua ia. ʻI heʻetau fakaʻosi ʻetau lotú, ʻoku totonu ke tau tuku taimi ke kiʻi tatali mo fakafanongo. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe faleʻi, fakahinohinoʻi, pe fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní lolotonga ʻetau tūʻulutuí.

ʻOku ʻikai totonu ke tau teitei moʻulaloa ki he fakakaukau ko ia ʻoku ʻikai ke tau taau ke lotú. ʻOku haʻu ʻa e fakakaukau ko ʻení meia Sētane, ʻa ia ʻokú ne fie maʻu ke fakalotoʻi kitautolu ʻoku ʻikai totonu ke tau lotu (vakai, 2 Nīfai 32:8). Kapau ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi fie lotu, ʻoku totonu ke tau lotu kae ʻoua leva kuo tau ongoʻi fie lotu.

Kuo fekau mai ʻe he ʻEikí, “Lotu maʻu ai pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo ikuna; ʻio, ke ke lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane, pea ke ke lava ʻo hao mei he nima ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa Sētané ʻa ia ʻoku nau poupouʻi hake ʻa ʻene ngāué” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5). Neongo he ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo tūʻulutui ke fakahoko ha lotu fakafoʻituitui ʻi he liló, ka te tau lava ʻo ʻai ke “fonu [hotau] lotó, ʻo ʻunuʻunu atu maʻu ai pē [ki he ʻOtuá] ʻi he lotu” (ʻAlamā 34:27; vakai foki, 3 Nīfai 20:1). Te tau lava ʻo tauhi ʻi he ʻaho takitaha, ha ongoʻi ʻofa maʻu pē ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Te tau lava ʻo fakahaaʻi fakalongolongo ʻetau houngaʻia ʻi he Tamai Hēvaní pea kole kiate Ia ke fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi fatongiá. ʻI he taimi ʻo e ʻahiʻahí pe fakatuʻutāmaki fakatuʻasinó, te tau lava ʻo kolea fakalongolongo ʻa ʻEne tokoní.

Lotu Fakafāmilí

Makehe mei hono fekauʻi kitautolu ke tau lotu ʻi he liló, kuo ekinaki mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau lotu fakataha mo hotau ngaahi fāmilí. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Mou lotu ʻi homou ngaahi fāmilí ki he Tamaí, maʻu ai pē ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke tāpuakiʻi ʻa homou uaifí mo hoʻomou fānaú” (3 Nīfai 18:21).

ʻOku totonu ke tau ʻai ʻa e lotu fakafāmilí ko ha konga angamaheni ʻo e moʻui ʻa hotau fāmilí. ʻOku totonu ke tau tūʻulutui fakataha ʻi he pongipongi mo e efiafi kotoa pē, ʻi he loto-fakatōkilalo, pea ʻoange ʻa e faingamālie ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ke fakahoko ʻa e lotú pea uouangataha ʻi he loto-houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki kuo ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻOku totonu ke tau uouangataha ʻi he tui, ke kolea ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau fie maʻu pea mo lotua ʻa e niʻihi kehé.

ʻE ʻunuʻunu ʻo ofi ange ʻa e kau mēmipa hotau fāmilí ki he ʻOtuá pea ʻiate kinautolu, ʻo fakafou ʻi he lotu fakafāmili maʻu peé. ʻE ako ʻe heʻetau fānaú ke fetuʻutaki mo ʻenau Tamai ʻi Hēvaní. Te tau mateuteu lelei ange kotoa ke tokoniʻi e niʻihi kehé pea matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahí. ʻE hoko hotau ngaahi ʻapí ko ha ngaahi feituʻu ʻo e mālohi fakalaumālie, ko ha hūfangaʻanga mei he ngaahi ivi tākiekina kovi ʻo e māmaní.

Lotu ʻi he Tokolahí

Mahalo ʻe kole mai ʻi ha ngaahi taimi ke tau fakahoko ha lotu ʻi he tokolahí, mahalo ʻi ha fakatahaʻanga ʻa e Siasí pe kalasi. ʻI heʻetau maʻu ʻa e faingamālie ko ʻení, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku tau fefolofolai mo e Tamai Hēvaní, kae ʻikai ko haʻatau malanga ki he kakaí. ʻOku ʻikai totonu ke tau hohaʻa ki he meʻa ʻe ala fakakaukau ki ai e niʻihi kehé fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau lea ʻakí. Ka ʻoku totonu ke tau fakahoko ha lotu faingofua mo fakamātoato.

Ko Hono Maʻu ha Ngaahi Tali ki he Lotú

Naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí, “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu: he ko ia kotoa pē ʻoku kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí, ʻokú ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia” (Mātiu 7:7–8). Naʻá Ne folofola ki he kau Nīfaí, “Pea ʻilonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, ʻa ia ʻoku totonu, ʻo tui te mou maʻú, vakai ʻe foaki ia kiate kimoutolu” (3 Nīfai 18:20).

ʻOku ʻAfioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú. Mahalo he ʻikai ke Ne tali maʻu pē ʻo fakatatau mo ia ʻoku tau ʻamanaki ki aí, ka ʻokú Ne tali—ʻi he taimi pē ʻOʻona pea fakatatau ki Hono finangaló. Koeʻuhí ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku lelei taha maʻatautolú, ʻe lava ke Ne tali ʻikai ʻi ha taimi, naʻa mo e taimi ʻoku fakamātoato ai ʻetau kolé.

ʻOku maʻu ʻa e ngaahi tali ki he lotú ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOku nau faʻa hoko mai ʻi he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, “Fakahā”). Mahalo ʻe haʻu ʻi ha ngaahi tūkunga ʻo ʻetau moʻuí pe ʻi he ngaahi tōʻonga angaʻofa ʻo kinautolu ʻoku tau feohí. ʻI heʻetau hokohoko atu ke ʻunu ʻo ofi ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lotú, ʻe vave ange ʻetau fakatokangaʻi ʻa ʻEne ngaahi tali ʻaloʻofa mo fakapotopoto ki heʻetau ngaahi kolé. Te tau ʻiloʻi ko Ia ʻa hotau “hūfanga mo e mālohi, ko e tokoni lahi pea ofi he mamahí” (Saame 46:1).

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

  •  

  •  

  • Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kolé,” “Lotú

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Angé

Ngaahi Vitioó

“Lotú”

 

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

A Child’s Prayer (Ko Ha Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi)

Did You Think to Pray? (Fai Haʻo Lotu)

I Need Thee Every Hour (ʻOku ou Fie Maʻu Koe)

Oh, May My Soul Commune with Thee

Sweet Hour of Prayer (Ko e Houa ke Lotu)

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

ʻŪ Makasini ʻa e Siasí

Cesar H. Bonito Duarte, “Ko e Mana ʻi he Momeniti Fakaʻosí,” Liahona, Māʻasi 2017

Jessica Larsen, “Pule Liungá,” Liahona, Fepueli 2017

Sēmisi 1:5–6,” Liahona, Sānuali 2017

Carlisa Cramer, “Talaʻofa ʻe Nima ʻo e Lotú,” Liahona, Sānuali 2017

Margaret Willden, “Fehuʻi ʻe Nima ke Fai ʻi Hoʻo Ongoʻi Hangē ʻOku ʻIkai Tali mai Hoʻo Lotú,” Liahona, Sānuali 2017

 

 

 

 

   

Marcos A. Walker, “Ko e Mālohi Fakafoʻou ʻo e Lotú,” Liahona, Sānuali 2011

Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke u lotu ʻiate au pē lolotonga iá kuó u ʻosi lotu fakataha mo hoku fāmilí?Liahona, Sānuali 2019

Janet Thomas, “Kamata ʻaki ha Lotu,” Liahona, ʻOkatopa 2009

Virgínia Augusta de Pádua Lima Pereira, “Ko e Lotu ʻa ʻEku Fānaú,” Liahona, Sune 2008

Daniel Openshaw, “United by Prayer,” Liahona, ʻAokosi 2007

R. Val Johnson, “Ricardo Knows,” Liahona, Sepitema 2006

Marged A. Kirkpatrick, “I Didn’t Want to Die,” Liahona, ʻAokosi 2004

Francisco Javier Loaiza Vergara, “Prayer Helps,” Liahona, Sepitema 2001

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Talanoá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Fokotuʻutuʻu Ki Hono Akoʻí

 

 

 

 

Mītiá

Hivá