2022
ʻAʻeva mo e ʻOtuá ʻi he Hala ʻo e Fuakavá
Siulai 2022


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

ʻAʻeva mo e ʻOtuá ʻi he Hala ʻo e Fuakavá

ʻI he konga kimuʻa ange ʻo e taʻú, ne u mahuʻingaʻia ʻi heʻetau ngaahi ako ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻa ia ne tukutaha ai ʻetau tokangá ʻi he kupuʻi lea ʻʻAʻeva mo e ʻOtuáʼ.

ʻI heʻetau ngaahi moʻui femoʻuekiná, te tau lava pē ʻo fakafekauʻaki ki he ongo naʻe maʻu ʻe ʻĪnoke ʻi he taimi ne ui ai ia ʻe he ʻEikí ke kalanga fakatomala ki Heʻene fānaú1. Naʻe pehē ʻe ʻĪnoke, “Ko e hā kuó u ʻilo ai ʻa e ʻofa ʻi ho ʻaó, ka ko ha tamasiʻi pē au, pea ʻoku fehiʻa ʻa e kakai kotoa pē ʻiate au; he ʻoku tōʻohi ʻeku leá; ko ia ko hoʻo tamaioʻeiki koā au?”2

Kapau kuo tau ongoʻi pehē, ʻoku ʻikai ko kitautolu pē. Ko e meʻamālié, ʻoku fie maʻu ke ʻoua naʻa siva ʻetau ʻamanakí, he naʻe anga peheni ʻa e tali ʻa e ʻEikí ki he fehuʻi ʻa ʻĪnoké:

“ʻAlu atu ʻo fai ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koé, pea ʻe ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo fakalaveaʻi koe. Fakaava ho ngutú, pea ʻe fakafonu ia, pea te u foaki kiate koe ʻa ia te ke lea ʻakí, he ʻoku ʻi hoku nimá ʻa e kakano kotoa pē, pea te u fai ʻo fakatatau mo e meʻa ʻe hā ngali lelei kiate aú. . . .

“pea te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe; ko ia ke ke ʻaʻeva mo au.”3

Mei he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ki he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí, ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻe 100 tupu ki he kupuʻi lea, ʻAʻeva mo e ʻOtuá. Naʻe ʻaʻeva ʻa ʻĀtama mo e ʻOtuá ʻi he ngoue ko ʻĪtení4; naʻe ʻaʻeva ʻa ʻĪnoke mo e ʻOtuá5; naʻe ʻaʻeva ʻa Noa mo e ʻOtuá6; naʻe ʻaʻeva ʻa ʻĒpalahame mo ʻAisake mo e ʻOtuá7.

Ko hono moʻoní, ʻoku kei tuʻu pē ʻi he ʻahó ni ʻa e fakaafe ke ʻaʻeva mo e ʻOtuá, “ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ke nau haʻu kiate Ia ʻo maʻu ʻi Heʻene angaleleí,”8 pe ʻi hono toe fakalea ʻe tahá, ʻaʻeva mo Ia.

Ke ʻaʻeva fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻalo ko Sīsū Kalaisí ʻoku fie maʻu ke tau ʻuluaki ʻiloʻi pe ko hai Kinaua. ʻOku tau hoko ʻo ʻiloʻi Kinaua ʻi heʻetau tauhi kiate Kinaua9 mo tauhi ʻEna ngaahi fekaú.

ʻOku tau ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí10 pea mo ngāue fakaetauhi ʻi he ngaahi founga ʻmāʻolunga mo māʻoniʻoni angé.ʼ ʻOku tau ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai Hono tataú ʻi hotau fofongá pea tau aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó11. ʻOku tau ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau tuʻu ai ko ha fakamoʻoni kiate Ia, fetokoniʻaki, tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku masivá mo vakai ke ʻoua naʻa ʻi ai ha niʻihi ʻe masiva ʻiate kitautolu12.

ʻI he ngaahi taʻu kimui ní, ne fakamatalaʻi lelei taha ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e founga ʻo e ʻʻAʻeva mo e ʻOtuáʼ ʻi heʻene pehē:

“ʻOku ou fie lea atu ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻE hanga ʻe hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí, ʻaki hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻo fakaava ʻa e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fafine moe fānau he feituʻu kotoa pē.

“ʻI heʻemau hoko ko e Kau Palesitenisī foʻoú, ʻoku mau fie kamata ʻaki hono fakakaukauʻi e ikuʻangá. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mau lea atu ai he ʻahó ni mei he temipalé. Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha faifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fakahokó, ko e kī ia ki hono fakamālohia hoʻo moʻuí, hoʻo nofo-malí mo e fāmilí, pea mo hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE hanga ʻe hoʻo moihū ʻi he temipalé mo hoʻo tokoni ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo faitāpuekina koe ʻaki ha fakahā fakafoʻituitui mo ha melino ʻoku lahi angé, pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

“Ka ʻo kapau kuó ke hē mei he halá, tuku muʻa ke u fakaafeʻi atu koe ʻaki e ʻamanaki lelei kotoa ʻo hoku lotó, ke ke kātaki ʻo foki mai muʻa. Neongo pe ko e hā hoʻo ngaahi hohaʻá, neongo pe koe hā ho ngaahi faingataʻá, ʻoku ʻi ai ha feituʻu heni moʻou ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻE hanga ʻe hoʻomou ngāue he taimí ni ke mou foki ki he hala ʻo e fuakavá, ʻo tāpuekina kimoutolu mo e ngaahi toʻu tangata ʻoku teʻeki ai fāʻeleʻi maí. ʻOku mahuʻingaʻia ʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú pea ʻokú Ne finangalo ke tau toe foki ange ki ʻapi kiate Ia. Ko ha taumuʻa fakaʻeiʻeiki ʻeni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ke tokoniʻi e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ke tau foki ki ʻapi.”13

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní tuku muʻa ke tau fakahoko ʻi he mālohi taha te tau lavá ke muimui ʻi he ngaahi sīpinga ʻa hotau kau palōfita maʻongoʻongá ʻaki ʻetau ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻi he hala ʻo e fuakavá koeʻuhí ke ui kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí ko Saione pea maʻu hake kitautolu kiate Ia14.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

  1. Mōsese 6:27.

  2. Mōsese 6:31.

  3. Mōsese 6:32, 34.

  4. Sēnesi 3:8; Mōsese 4:14.

  5. Sēnesi 5:24; Mōsese 7:69.

  6. Sēnesi 6:9; Mōsese 8:27.

  7. Sēnesi 48:15.

  8. 2 Nīfai 26:33.

  9. Mōsaia 5:13.

  10. Mātiu 22:36–39.

  11. ʻAlamā 5:14.

  12. Mōsaia 18:8–10; Mose 7:18.

  13. Russell M. Nelson, “ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Liahona, ʻEpeleli 2018, 7.

  14. Mōsese 7:18, 69.