2023
Ko Hono Maʻu ha Fakapapau ki Hoku Uiuiʻi ke Ngāué
Sepitema 2023


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Ko Hono Maʻu ha Fakapapau ki Hoku Uiuiʻi ke Ngāué

Ko ha kamataʻanga foʻou ʻeni moʻoku he ko e lava eni ha taʻu ‘e 30 ‘eku ngāue maʻá e Siasí, kuó u mālōlō mei he ngāué, peá u fakatokangaʻi ‘oku lahi hoku taimi ʻataá. Ne hoko ‘eku ngāue maʻá e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ko ha tāpuaki moʻoni pea naʻe makatuʻunga mei ai hoku tuʻunga lolotongá pea mo e meʻa ne u palani ke fai ʻi he taimi te u mālōlō ai mei he ngāué.

Ko ‘eku fuofua fili ‘i he‘eku mālōlō mei he ngāué ke u ‘aʻahi ki hoku ngaahi foha ‘e tolú pea mo honau ngaahi fāmilí ‘i ‘Iutā ‘i ha māhina ‘e ono. ‘E toki kau mai hoku hoá ‘amui ange koeʻuhí naʻá ne kei ngāue pē. ‘I ‘Okatopa 2019, lolotonga ‘eku ‘i ‘Iutaá, naʻá ku fuofua ‘alu ai ki he konifelenisi lahí. Ko ha toki aʻusia fakalaumālie fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni ‘o kehe mei ha toe fakataha ‘a e Siasí kuó u kau atu ki ai. Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻá ku mamata, fanongo mo ongoʻi ‘i he fale fakatahaʻanga konifelenisí naʻá ne ‘omi kiate au ha houngaʻia mo ha ‘ofa ki he ongoongoleleí pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u ako ‘i he Siasí talu hoku papitaisó ‘i he 1977.

Naʻá ku tangi ‘i he‘eku hiva fakataha mo e kāingalotú ‘a e ngaahi himí. Naʻá ku ofo ‘i heʻeku mamata ki ha kau palōfita mo ha kau ‘aposetolo moʻui ‘e toko 15 naʻa nau meʻa fakataha mai ‘i he lotolotonga ‘o e kau taki māʻolungá mo e kau hiva mālie ‘a e Kuaea Tāpanekale ‘i he Temipale Sikueá. Naʻe hangē ne ʻohake ki langi ʻa e leʻo ‘o e kāingalotú, pea naʻá ku fakaʻamua ke ongo mo hoku leʻó ‘i he lotolotonga ʻo e toko 23,000 ne nau kau mai ki he fakatahá ni. Ko ha aʻusia maʻongoʻonga moʻoni ʻeni.

Hili ʻa e kau fakataha mai hoku uaifí mo au ‘i ‘Iutaá, naʻá ma ‘alu ai ki Kalefōnia ‘o ‘aʻahi ki hono fāmilí pea ‘i he lolotonga ‘ema ‘i aí naʻe maʻu ai ha telefoni fakatuʻupakē meia Palesiteni ʻIeni ʻĀteni, ko e Palesiteni Fakaʻēlia ‘o e Pasifikí. Naʻá ne ‘eke mai pe te u foki fakakū ki Fisí peá ne talamai ‘oku fiemaʻu ke ma fakataha fakavavevave. Naʻá ku talaange te u foki ki ‘Iutā ‘i he uike hono hokó, naʻe talamai leva ‘e Palesiteni ʻĀteni ‘e toki fetuʻutaki mai.

Naʻe ‘ikai ke u lava ‘o maʻu ha mohe lelei hili ‘a e telefoni ko iá. Naʻe hohaʻa ‘eku fakakaukaú. Ne liliu ‘eku tōʻonga moʻuí ‘i he toenga ʻo e ngaahi ‘aho ‘o ‘eku ʻeveʻevá.

Ko e fetuʻutaki hoko maí ko ʻEletā Kali B Kuki ‘o e Palesitenisī ‘o e Kau Fitungofulú, naʻá ku fakaʻuli leva mo hoku uaifí ki he hetikuota ‘o e Siasí ke mau fakataha pea mo ia. Naʻe hoko ‘a e aʻusiá ni ke u loto-maʻulalo ‘i hono ui au ke u hoko ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá. Kuo teʻeki ai ke u fakafisingaʻi ha uiuiʻi ‘i he taʻu ʻe 42 ‘o ‘eku kau ki he Siasí, ka naʻe makehe ʻeni. Ne taulōfuʻu mai kiate au ha ngaahi ongo ‘o ‘eku taʻefeʻungá; naʻá ku ongoʻi naʻe ‘ikai ke u mateuteu. ‘I he ‘ikai ke u toe lava ‘o fakamaʻumaʻú, naʻá ku tangi kae sio pē hoku uaifí pea mo ‘Eletā Kuki. Naʻe hoko moʻoni nai ‘eni?

‘I he kotoa ‘o ‘eku moʻuí naʻá ku tanganeʻia ʻi he Kau Taki Māʻolungá pea mo e kau ‘ōfisa māʻolunga ‘o e Siasí—ne fili kinautolu ‘e he ‘Otuá pea ne fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ‘e he kotoa ‘o e Siasí. Ko hoku ngaahi uiuiʻí ‘o aʻu ki he taimi ko ʻení naʻe fakalotofonua pē ia. Naʻe ‘ikai ke u teitei lavelave‘ilo ‘e ‘i ai ha ‘aho te u maʻu ai ha uiuiʻi Fakaʻēlia ‘i he Siasí.

Naʻe faingataʻa kiate au ke u tali ‘a e meʻá ni, ka naʻe kamata ke mole atu ‘eku ongoʻi veiveiua ‘i hoku ivi malava ke fua ‘a e fatongiá, peá u maʻu ha loto-houngaʻia ‘i hoku Fakamoʻuí, ko ‘Ene ‘ofá mo ‘Ene ngaahi ‘aloʻofa ongongofuá. Ko ha faingamālie ‘eni maʻaku ke u fakahā ai ‘eku ‘ofa kiate Iá pea mo Hono Siasí. Ne ongo mālohi mai ha veesi folofola ki heʻeku fakakaukaú ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:3, “He ko ia ‘oku foaki ki ai ‘a e meʻa lahí ‘oku ‘ekeʻi ‘a e meʻa lahi meiate ia.”

Naʻe hikinimaʻi au lolotonga ‘a e Konifelenisi Lahi ‘o ‘Epeleli 2020, ‘a ia ko e fuofua konifelenisi ʻeni ʻa e Siasí ne fakamafola pē ʻi he ʻinitanetí. Naʻe fakahoko foki mo hono fakataukeiʻi au ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia foʻoú ʻi he ʻinitanetí, lolotonga ʻeni ‘a e taimi naʻe māʻolunga ‘aupito ai ‘a e niʻihi ne fokoutua ‘i he mahaki fakaʻauha COVID. Ko hoku fuofua taʻu ʻi hoku fatongiá, naʻá ku mamata ai ki ha ngaahi meʻa fakaofo; ne faitokonia moʻoni au ‘e he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá, ko hoku kaungā Fitungofulu Fakaʻēliá, pea mo e kau Taki Māʻolunga ne nau ‘aʻahi maí. Naʻá ku fiefia ‘aupito ‘i he taimi ko iá ke u fononga atu ki he ngaahi konifelenisi fakasiteikí pea mo kau atu ki he ngaahi konifelenisi lahí, ko ha ngaahi faingamālie ia ke u ako pea mo fakalakalaka ai ki muʻa.

Ka neongo ia, naʻá ku kei faingataʻaʻia pē, kae tautautefito ki he taimi naʻá ku fakalaulauloto fakataautaha aí. Naʻá ku kei ongoʻi taʻefeʻunga mo taʻetaau ‘i heʻeku fua hoku fatongia ko e Fitungofulu Fakaʻēliá.

Naʻe faifai peá u toki maʻu ‘a e fakamoʻoni fakalaumālie naʻá ku fekumi ki ai talu hono uiuiʻi aú, ʻi he lolotonga ‘o e fakataha fakaʻosi ‘o e Ako Fakatakimuʻa maʻá e Kau Taki Māʻolungá, Fitungofulu Fakaʻēliá, mo e Kau ʻŌfisa Māʻolungá naʻe fakahoko ʻi he lolotonga ‘o e konifelenisi lahi ‘o ‘Epeleli 2021. He ‘ikai teitei ngalo ʻiate au ‘a e momeniti ko iá.

Ko e ‘asenita ‘o e fakatahá naʻe fakataumuʻa ia maʻá e kotoa ‘o e kau ‘Aposetolo mo e kau Palōfita ‘e toko 15, ke nau fakahoko ‘enau ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻOku nāunauʻia ‘a e molumalu mo e toputapu ‘o e fakatahaʻangá ni. Naʻe hoko ‘a e fakamoʻoni ‘a ‘Eletā Niila L. ʻEnitasení ke ne liliu ‘eku fakakaukaú pea ‘omi kiate au ʻa e fakalotolahi naʻá ku fekumi ki aí.

Naʻe fakamatala ‘a ‘Eletā ʻEnitaseni ‘o fekauʻaki mo e ongo naʻá ne maʻu ‘i he taimi naʻe ui ai ia ki he Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne pehē ‘i he taimi naʻá ne fuofua tangutu hifo ai ki he nofoʻanga ‘oku tangutu ai ‘a ‘Eletā Soālesi ‘i he taimi ní, peá ne mamata atu ki he ‘otu seá naʻe ‘i ai ‘a e kau ‘Aposetolo kehe ‘e toko 11 pea mo e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, naʻe taulōfuʻu mai ‘a ‘ene ongoʻi taʻefeʻunga fakatāutahá. ‘I heʻeku fanongo ki he ngaahi meʻá ni meia ‘Eletā ʻEnitasení, naʻá ku tangutu hangatonu hake ‘i hoku nofoʻangá koeʻuhi naʻá ku ‘iloʻi ko e ngaahi meʻa naʻá ne toki lea ‘akí—pea mo e meʻa te ne lea mai ‘akí—ʻe fakapatonu ia kiate au.

Naʻe pehē ‘e ‘Eletā ʻEnitaseni naʻá ne fefaʻuhi mo e faingataʻá ni ‘i ha ngaahi taimi ka naʻe faifai pea ongo mai kiate ia: Naʻá ne ongoʻi ‘a e leʻo ‘o e ‘Eikí ʻoku folofola mai, “Niila, naʻe ‘ikai ke ke fili ke ke maʻu ‘a e fatongiá ni. Ko Au ia, he koeʻuhí ‘oku Ou ‘ofa ‘iate koe, pea ‘oku Ou ‘iloʻi te ke lava ‘o liliu, pea ‘oku Ou ‘iloʻi te ke lava ‘o tokoni ki Heʻeku ngāué.”

‘I he taimi ko ia naʻe vahevahe ai ‘e ‘Eletā ʻEnitaseni ‘a e aʻusia toputapu ko iá, ne hoko foki ia ‘o toputapu kiate au. Ko e fakapapau ia naʻá ku fiemaʻú.

‘Oku ou ‘iloʻi naʻe ‘ikai ke ui au ‘e he Tamai Hēvaní pea mo Hono ‘Aló ki he fatongiá ni koeʻuhi ko haʻaku aʻusia naʻe fakafeʻungaʻi ai au ki he fatongiá, ka koeʻuhí ‘okú Na ‘ofa ‘iate au. ‘Okú Na ‘afioʻi te u lava ‘o liliu, pea ‘okú Na ‘afioʻi te u lava ‘o tokonia ‘Ena ngāue nāunauʻiá: ke fakahoko ‘a e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ‘a e kotoa ʻo ‘Ena fānaú. (Vakai Mōsese 1:39.)