2023
Sauniatu: Ko ha Feituʻu Toputapu ke Ako pea ʻAlu Atu
Sepitema 2023


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUA

Sauniatu: Ko ha Feituʻu Toputapu ke Ako pea ʻAlu Atu

ʻI ha meimei taʻu ʻe 120, ko e ʻeka ʻe 800 ʻi he teleʻa fakaʻofoʻofa ʻo Sauniatu ʻi Haʻamoá, kuo lau ia ʻoku māʻoniʻoni pea vaheʻi ia ko ha feituʻu ʻo e hūfangaʻanga mo e maluʻanga.

Naʻe fakahoko ha konifelenisi ʻaho tolu ʻa e toʻu tupú ki Sauniatu ʻi ʻEpeleli, ne hoko ʻa e fakataha mai ʻa e kakai kei talavou ʻe toko uangeau ko ʻení ke hokohoko atu ai ʻa e hisitōlia lelei ko ia ʻo e fakatahataha mai ke ako ʻi he feituʻu toputapu ko iá.

Naʻe maʻu ʻe ʻAlema Tamala, ko e palesiteni ʻo e Siteiki ʻUpolu Haʻamoa Nuʻumaú ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Ki Mui Ní ha ongo mālohi ke fokotuʻutuʻu ʻa e konifelenisí ni. Ko ʻene taumuʻá ke tokanga taha ʻa e loto ʻo e toʻu tupu ʻi hono siteikí kia Sīsū Kalaisi.

Naʻe fakamatalaʻi lahi ange ʻe Palesiteni Tamala ʻa e taumuʻa ʻo e polokalamá ni: “ʻOku mau fakaʻamu ke ʻilo [ʻe he toʻu tupú] ʻe malava ke nau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi. ʻOku mau fakaʻamu ke nau tokanga taha kia Kalaisi. . . . ʻOku mau fakaʻamu ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻi ai honau tofiʻa ʻo e tuí pea ʻoku fiemaʻu ke nau teuteuʻi kinautolu ke ngāue fakafaifekau maʻá e ʻEikí. Naʻa mau fakamamafaʻi ʻaupito ʻa e ako ke moʻui fakafalala pē kiate kitá . . . mo e malava ke tokoni ki honau ngaahi fāmilí, tukui koló, mo e siasí.”

Naʻe fakamālohia ange ʻenau pōpoakí ʻi he taimi ne fakahoko ai ʻa e konifelenisí ki Sauniatú.

Ko e tokolahi ʻo e fuofua kāingalotu ʻi Haʻaamoá naʻe kapusi, fakatangaʻi, pea aʻu pē ʻo fakapoongi koeʻuhí ko ʻenau tui fakalotú. ʻI he 1904, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻa e palōfita mo e palesiteni ʻo e Siasí, Siosefa F. Sāmita (1838–1918), ke fakatau mai ha kelekele moʻui ʻeka ʻe 800 ʻi he feituʻu moʻunga maʻuiʻui ʻi he tukuʻuta ʻo ʻUpolú. ʻE hoko ʻa e kelekelé ni ko ha maluʻanga ia maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí.

Naʻe fakafetaʻi ʻa e kakaí ki he ʻEikí koeʻuhi ko ʻEne angaʻofá pea nau tāpuakiʻi ai ʻa e ʻeka ʻe 800 ʻaki ha lotu koeʻuhí ke “hoko ia ko ha konga kelekele kuo fili pea feʻunga maʻá e kāingalotú ke nau fakatahataha mai ʻo nau hoko ai ko e kakai fili ʻa e ʻEikí.” Naʻá nau fili leva ke fakahingoa ʻa e feituʻú ni ko: “Sauniatu,” ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “teuteu ke laka atu.”

Naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e kamata foʻou ʻa e kakai ʻo e koló ni ʻi he kuonga muʻá, ka naʻa nau laka atu ʻi he tui, tō ha ngaahi ʻakau foha, langa ha ngaahi ʻapi mo ha ngaahi falelotu, pea fokotuʻu ai ha ʻapiako maʻa ʻenau fānaú.

ʻI Mē 1921, ne ʻaʻahi ai ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970), ʻi heʻene kei ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki Sauniatu. Naʻe ʻofaʻi ai ia ʻe he kakaí ʻo nau iku loto-mamahi lahi ʻaupito ʻi heʻene fokí, naʻa nau tangi mo ʻuma ki hono nimá lolotonga ʻenau hiva fakamāvae kiate ia. Naʻe ongo moʻoni ʻa e meʻá ni ki he loto ʻo ʻEletā Makeí, naʻá ne hifo ai mei heʻene hōsí, tautau ʻene fakamalú ki he vaʻa ʻo ha fuʻu ʻakau, peá ne hiki hono ongo nimá ki ʻolunga ke tuku ha tāpuaki fakaʻaposetolo ki he fonuá pea mo e kakai ʻo Sauniatú.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku tuʻu ha maka fakamanatu ʻi he feituʻu naʻe tuku ai ʻa e tāpuakí ni. ʻOku ʻasi ha konga ʻo e tāpuaki fakaʻaposetoló ʻi he maka fakamanatú. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Palesiteni Makei ʻa e kakaí ke lava ʻe honau nimá ʻo fakatupu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga mo fakafiemālie ki he moʻuí. Naʻá ne lotua ke mahu ʻa e fua ʻo ʻenau ngaahi ngoué pea ke maʻu ʻe honau kau takí ha ʻilo. Naʻá ne kolea ha tāpuaki makehe maʻá e ngaahi faʻeé, ngaahi tamaí, kau talavoú mo e kau finemuí, pea tautautefito ki he fānau īkí. Kae hiliō aí, naʻá ne lotua ke nau maʻu ha ʻmahino lelei ʻo e moʻoní’ pea ke vave ʻa ʻenau fakalakalaka ʻi hono maʻu ha ʻilo ki honau ʻOtuá mo ʻEne ngāué. ʻKe nofoʻia Hoʻo melinó ʻi he kolo ko ʻeni ko Sauniatú.’

Naʻe ongoʻi ʻe he kulupu toʻu tupu mei Nuʻumaú ʻa e mahuʻinga ʻo Sauniatú. Naʻe tui ʻa e taha ʻo honau kau takí, ko Pīsope Falanisisi Liunga Uō, naʻa nau maʻu ha houngaʻia ki he ngaahi faingataʻa naʻe feʻao mo ʻenau ngaahi kuí pea mo e ngaahi feilaulau naʻa nau fakahokó. “Ko e tokolahi ʻo e fānaú . . . naʻa nau houngaʻia ʻi heʻenau ʻi he feituʻu toputapú ni.”

Naʻe ongo foki ki he loto ʻo e toʻu tupú ha lēsoni mahuʻinga mei he konifelenisí fekauʻaki mo e moʻui fakafalala pe kiate kitá. Naʻe pehē ʻe Pīsope Liunga Uō, “Naʻá ku ʻoange ki he toʻu tupú ha ngāue ke fai ʻi ha laʻipepa peá u fakatokangaʻi ʻoku nau tatali ke ʻoange mo ha ʻū peni. Naʻá ku talaange naʻe totonu ke nau omi mateuteu mo haʻanau peni—ko e konga ia ʻo e moʻui fakapotopotó. ʻOku fiemaʻu ke nau ako ke takitaha tokangaʻi pē ʻene fiemaʻu.”

Ko Faleapuna Leota, taʻu hongofulu mā nima, naʻe mateuteu ia mo ʻene pení ka naʻá ne fakatokangaʻi he ʻikai ke ne lava ʻo fakakakato ʻene ngāué pea toe vahevahe ʻene pení mo ha niʻihi kehe he taimi pē taha. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku haʻu mo ha peni he ʻahó ni, ka naʻe ʻikai feʻunga ia. Naʻá ku ako ʻoku fiemaʻu ke u haʻu mo ʻeku pení pea mo ha ʻū peni kehe ke u vahevahe mo e niʻihi kehé.”

Naʻe ongoʻi ʻe Pelenitā Fangaote, taʻu 17, ʻa e ongo fakakaumeʻá mo e ʻofá lolotonga ʻa e konifelenisí. “Naʻá ku saiʻia ke feohi mo ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou kae pehē foki ke feohi mo ʻemau kau takí.”

Naʻá ne toe pehē, “Naʻá ku manako ʻaupito ʻi he ngaahi vahevahe fekauʻaki mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻOku ou fakaʻamu . . . ke u ngāue fakafaifekau pea naʻá ku ako ai kuo pau ke u ʻilo e founga ke tokangaʻi aú koeʻuhí ke u lava ʻo tokangaʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ku ako foki ai te u lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi. ʻOku ou lotua ʻEne tokoní he ʻaho kotoa pē.”

Ko e niʻihi ʻoku ʻaʻahi ki he feituʻu fakaʻofoʻofa ko Sauniatú te nau fakatokangaʻi ha fakamatala ʻoku tohi mata lalahi ʻi ha fanga foʻi maka hinehina ʻi he tafaʻaki moʻunga maʻuiʻuí. ʻOku tohi ai ʻo pehē: “Hū ke Ako, Laka Atu ke Tokoni.”

ʻOku pehē ʻe Pīsope Liunga Uō, “Ko e feituʻu ʻeni ʻo e ako ki ha taha pē ʻe haʻu ki ai. ʻOku fakatuʻamelie te te tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he taimi te te mavahe aí, ke langa hake ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻosi mahino ia ki heʻemau fānaú.”

Ko e taʻu ʻeni ʻe teau uofulu, ʻoku kei hoko pē ʻa Sauniatu ko ha feituʻu ke “teuteu ke laka atu.”