Konifelenisi Lahi
Ko e Tokāteline ʻo e Kau Maí
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Ko e Tokāteline ʻo e Kau Maí

Ko e tokāteline ʻo e kau maí ʻoku fakaʻosi mai pē kiate kitautolu takitaha: ʻOku ou taha mo Kalaisi ʻi he fuakava ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ou fie lea fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ou ui ko e tokāteline ʻo e kau mai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e tokāteline ko ʻení ʻoku konga tolu: (1) ko e fatongia ʻo e kau mai ki hono tānaki e kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí, (2) ko e mahuʻinga ʻo e ngāue tokoni mo e feilaulau ʻi he kau maí, mo e (3) ko e mahuʻinga ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he kau maí.

ʻI he fuofua kamata ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe kamata ʻaki ia ha konga lahi ʻo e Kāingalotu pālangi mei ʻAmelika Tokelau mo ʻIulope tokelaú pea mo ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau ʻInitia Kulá, kau ʻAfilika ʻAmeliká mo e kakai mei he ʻOtu Motu Pasifikí. Ko ha taʻu ʻeni ʻe valu mei he fakamanatua ʻo e taʻu ʻe 200 ʻo hono fokotuʻu ʻo e Siasí, kuó ne tupu ʻo lahi ʻaupito ʻi he tokolahí mo e matakalí ʻi ʻAmelika Tokelau pea pehē foki ki he toenga ʻo e māmaní.

‘I he hokohoko atu ke tupulaki ‘a hono tānaki ʻo e kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻo hangē ko ia ne kikiteʻi fuoloá, ʻe maʻu ʻe he Siasí ha kāingalotu mei he puleʻanga, faʻahinga, lea mo e kakai kotoa pē.1 ʻOku ʻikai ko ha feohiʻanga ʻeni ne palaniʻi pe fakamālohiʻi ka ko ha aʻusia ia ne hoko fakanatula ʻa ia ne tau ʻamanaki ki ai, ʻo ʻiloʻi ʻoku kātoi ʻi he ongoongoleleí ʻa e puleʻanga kotoa pē mo e kakai kotoa pē.

ʻOku tau monūʻia lahi ke mātā e ʻaho ʻo hono fokotuʻu ʻo Saione ʻi he konitinēniti kotoa pē pea ʻi hotau ngaahi kaungāʻapí. Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kuo hanganaki fiefia mai ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē ki he ʻahó ni, pea “ko e kakai ʻofeina kitautolu naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke tau fakahoko ʻa e nāunauʻia ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”2

Koeʻuhí kuo foaki kiate kitautolu ʻa e faingamālie ko ʻení, he ʻikai lava ai ke tau fakangofua ha faʻahinga laulanu, tāufehiʻa fakamatakali, pe ngaahi ʻā vahevahe kehe ke nofoʻia ʻi he Siasi ʻo Kalaisi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku fekau mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu, “Ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu.”3 ʻOku totonu ke tau faivelenga ʻi hono toʻo fakaʻaufuli ʻa e tāufehiʻá mo e filifilimānakó mei he Siasí, mei hotau ngaahi ʻapí, kae hiliō aí mei hotau lotó. ʻI he fakautuutu ke tokolahi ange ʻa e matakali kehekehe ʻi hotau Siasí, kuo pau ke fakaʻau ke māfana ange ʻetau talitali leleí mo taʻe-fakakounaʻi. ʻOku tau fiemaʻu ʻa e taha kotoa pē.4

ʻI he ʻUluaki Tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó, ʻokú ne talaki ai ko e tokotaha kotoa pē ʻoku papitaiso mai ki he Siasí ʻoku nau hoko ʻo taha ʻi he sino ʻo Kalaisí:

“He ʻoku hangē ʻoku taha pē ʻa e sinó, ka ʻoku lahi hono ngaahi kupú, pea ko e ngaahi kupu kotoa pē ʻo e sinó pe taha ko iá ʻoku lahi, ka ko e sino pē taha: ʻoku pehē pē foki ʻa Kalaisi.

“He kuo tau papitaiso kotoa pē ʻi he Laumālie pē taha ki he sino pē taha, pe ko ha kakai Siu pe ko ha kakai Senitaile, ko ha pōpula pe ha tauʻatāina; pea naʻe fakainu ʻa kitautolu kotoa pē ki he Laumālie pē taha. …

“Koeʻuhí ke ʻoua naʻa [ʻi] ai ha mavahevahe ʻi he sinó; ka koeʻuhí ke maʻu ʻa e fetokangaʻaki pē ʻe he ngaahi kupu kotoa pē.

“Pea kapau ʻe mamahi ʻa e kupu ʻe taha, ʻoku mamahi mo ia ʻa e ngaahi kupu kotoa pē; pea ka fakahīkihikiʻi ʻa e kupu ʻe taha, ʻoku fiefia mo ia ʻa e kupu kotoa pē.”5

ʻOku mahuʻinga ʻa e ongo ʻo e kau maí ki heʻetau moʻui lelei fakatuʻasinó, fakaeʻatamaí mo fakalaumālié. Ka, ʻoku malava pē ke tau takitaha ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau kau mai. ʻI he ngaahi taimi fakalotosiʻí, ʻe lava ke tau ongoʻi ai he ʻikai ke tau teitei taau feʻunga ki he ngaahi tuʻunga moʻui māʻolunga ʻa e ʻEikí pe ko e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé.6 Mahalo te tau fāinoa ʻo ʻamanaki ki ha ngaahi meʻa mei he niʻihi kehé—pe naʻa mo kitautolu—ʻa ia ʻoku ʻikai ko e ngaahi ʻamanaki ia ʻa e ʻEikí. Mahalo te tau fetuʻutaki ʻi ha ngaahi founga fakapoto ko e mahuʻinga ʻo ha laumālie ʻoku makatuʻunga ia ʻi ha ngaahi lavameʻa pe uiuiʻi pau, ka ʻoku ʻikai ko e founga ʻeni ia ʻoku fua ʻaki ʻe he ʻEikí hotau tuʻunga tāú. “ʻOku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó.”7 ʻOkú ne tokanga ki heʻetau ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi holí pea mo e meʻa ʻoku tau hoko ki aí.8

Naʻe tohi ʻa Sisitā Souti Kingi fekauʻaki mo ʻene aʻusia tonu ʻi he ngaahi taʻu kuohilí:

“Naʻe ʻikai ke u teitei ongoʻi ʻoku ou tuenoa ʻi he lotú kae ʻoua kuo kamata ke u fefaʻuhi mo hoku husepāniti ko Kemiloní, mo e ʻikai lava ke maʻu ha fānaú. Ko e fānau mo e ngaahi fāmili ko ia naʻá ku faʻa fiefia ke sio ki ai he lotú, kuo kamata ʻeni ke u ongoʻi loto-mamahi mo mamahi ai.

“Naʻá ku ongoʻi paʻa ʻi he ʻikai ha kiʻi fānau ke u fua pe ha kato taipa ke u toʻotoʻó. …

“Ko e Sāpate faingataʻa tahá ʻa homa ʻuluaki Sāpate ʻi ha uooti foʻou. Koeʻuhí ko e ʻikai haʻama fānaú, ne fehuʻi mai kiate kimaua pe naʻá ma toki mali pē pea ʻokú ma palani ke kamata fakakū ha fāmilí. Kuó u taukei ʻaupito ʻi hono tali e ngaahi fehuʻi pehení ʻo ʻikai tuku ke nau uesia au—he naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻuhinga ia ke fakamamahiʻi au.

Ka ʻi he Sāpate ko ʻení, naʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito ke tali e ngaahi fehuʻi ko iá. Kuó ma toki ʻiloʻi pē, hili ʻema ʻamanaki lelei atú, ʻoku—ʻikai pē—ke u feitama.

“Naʻá ku hū atu ki he houalotu sākalamēnití kuó u ongoʻi mafasia moʻoni, pea ne hoko hono tali e ngaahi fehuʻi ‘fakafeʻiloaki’ angamahení ko ha meʻa faingataʻa kiate au. …

“Ka naʻá ku mātuʻaki loto-mamahi moʻoni ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe vave e hiki ʻa e lēsoní—ʻa ia naʻe fakataumuʻa ki he fatongia fakalangi ʻo e ngaahi faʻeé—ʻo hoko ia ko ha taimi lāunga. Naʻe tō hifo hoku lotó pea mokulu fakalongolongo hifo pē hoku loʻimatá ʻi hoku kouʻahé, ʻi heʻeku fanongo ki he lāunga ʻa e kau fafiné kau ki ha tāpuaki ne u fuʻu fiemaʻu vivili.

“Naʻá ku mavahe fakavavevave leva mei he lotú. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke u toe fie foki ki he lotú. Naʻe ʻikai ke u toe fie aʻusia e ongoʻi tuenoá. Ka ʻi he pō ko iá, hili haʻaku talanoa mo hoku husepānití, naʻá ma ʻiloʻi ʻe kei hokohoko atu pē ʻema ʻalu ki he lotú ʻo ʻikai koeʻuhí kuo kole mai ia ʻe he ʻEikí, ka koeʻuhí he naʻá ma fakatou ʻiloʻi ʻoku mahulu hake e fiefia ʻoku maʻu mei hono fakafoʻou e ngaahi fuakavá mo hono ongoʻi ʻo e Laumālié ʻi he lotú, he mamahi naʻá ma ongoʻi he ʻaho ko iá. …

“ʻI he Siasí, ʻoku ʻi ai ha kāingalotu uitou, vete mali, mo taautaha; ko e niʻihi kuo hē atu ha kau mēmipa honau fāmilí mei he ongoongoleleí; kakai ʻoku feʻao mo ha mahaki tauhi pe palopalema fakapaʻanga; kāingalotu ʻoku nau foua e fetokangaʻaki pē ʻa tangata mo tangata pe fefine mo fefiné; kāingalotu ʻoku nau ngāue ke ikunaʻi e maʻunimaá pe veiveiuá; kau papi ului foʻou; hiki foʻou; mātuʻa kuo lalahi pea mavahe e fānaú; pea hokohoko pehē atu. …

“ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau haʻu kiate Ia—ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tūkungá. ʻOku tau haʻu ki he lotú ke fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá, ke fakatupulaki ʻetau tuí, ke maʻu ha melino, ke fai ʻo hangē ko ia naʻá Ne fakahoko haohaoa ʻi Heʻene moʻuí—ʻo tokoniʻi e niʻihi kehe ʻoku nau ongoʻi hangē ʻoku ʻikai ke nau kau atú.”9

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ko e Siasí mo hono kau ʻōfisá ko ha foaki mai ia ʻe he ʻOtuá ki “hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní, mo e ngāue fakafaifekaú, ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí:

“Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki he tangata haohaoá, ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí.”10

Ko ha heliaki fakamamahi leva ia, ʻa e taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe ha taha ʻoku ʻikai ke ne feʻunga mo e ngaahi tuʻunga angamaheni ʻi he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí, peá ne aofangatuku leva ʻo pehē ʻoku ʻikai ke ne kau mai ki he faʻunga totonu pē ko ia ne faʻu ʻe he ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolu ke tau fakalakalaka ai ki he tuʻunga angamahení.

Tau tuku muʻa ʻa e fai-fakamāú ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí pea mo kinautolu kuó Ne fekauʻí pea tau fiemālie ke tau feʻofaʻaki mo feohi mo e niʻihi kehé ʻi he founga lelei taha te tau lavá. Tau kole kiate Ia ke Ne fakahaaʻi mai ʻa e halá, ʻi he ʻaho kotoa pē, ke “ʻomi … ʻa e masivá, mo e mutú, mo e pipikí, mo e kuí”11—ʻa ia ko e, tokotaha kotoa—ki he kai fakaafe lahi ʻa e ʻEikí.

Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e tokāteline ʻo e kau maí ʻoku fekauʻaki ia mo ʻetau ngaahi tokoní. Neongo ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakakaukau ki ai, ka ko e konga lahi ʻo ʻetau kau maí ʻoku tupu ia mei heʻetau ngāue tokoni mo e ngaahi feilaulau ʻoku tau fai maʻá e niʻihi kehé pea maʻá e ʻEikí. ʻE lava ke hoko ʻa e hulutuʻa e tokanga ki heʻetau ngaahi fiemaʻu fakatāutahá pe ko e fiemālie pē ʻatautolú ke fakafeʻātungiaʻi ai ʻa e ongoʻi kau maí.

ʻOku tau fāifeinga ke muimui he tokāteline ʻa e Fakamoʻuí:

“Ko ia ʻoku loto ke lahi ʻiate kimoutolú, ke hoko ia ko homou tauhi. …

“ʻIo ʻo hangē ko e Foha ʻo e Tangatá, naʻe ʻikai haʻu ia ke tauhi ia, ka ke tauhi, pea ke foaki ʻene moʻuí ko e huhuʻi ʻo e tokolahi.”12

ʻOku ʻikai hoko mai ʻa e ongoʻi kau maí ʻi heʻetau tatali ki aí ka ʻi heʻetau ala atu ʻo fetokoniʻakí.

Meʻapangó, ko e taimi ní ko hono fakatapui ko ia ha taha ki ha ngāue pe ko hono feilaulauʻi ko ia ha meʻa maʻa ha taha kehé ʻoku fepaki ia mo e tuʻunga ʻulungaanga angamahení. ʻI ha fakamatala maʻá e Deseret Magazine he taʻu kuo ʻosí, naʻe fakamanatu ai ʻe Lote Teleihā ha fetalanoaʻaki mo ha faʻē kei talavou ʻi Putapesi:

“ʻOku ou heka ʻi ha lēlue Putapesi mo ha … kaungāmeʻa ʻoku taʻu tolungofulu tupu—tau ui pē ia ko Kilisitina—ko ʻema fononga ke fakaʻekeʻeke ha fefine [Kalisitiane] matuʻotuʻa ange, ʻa ia naʻá ne matuʻuaki mo hono husepāniti kuo pekiá ha fakatanga naʻe fai ʻe he vahefonua kominiusí. ʻI heʻema fononga atu he loto koló, ʻoku talanoa ʻa Kilisitina fekauʻaki mo e founga ʻoku faingataʻa ai ke faitotonu ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻi hono toʻú fekauʻaki mo e ngaahi fefaʻuhi ʻokú ne fehangahangai mo ia ko ha uaifi mo e faʻē ki ha fānau kei īkí.

“ʻOku angamaheni ʻaupito pē ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻo Kilisitiná ko ha fefine kei talavou ʻokú ne ako e founga ke hoko ai ko ha faʻē mo ha uaifí—ka ko e ʻulungaanga ʻiloa ʻi hono toʻu tangatá ko e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ko ha meʻa fakatuʻutāmaki ia ki he moʻui lelei ʻa ha taha pea ʻoku totonu ke fakasītuʻaʻi ia. ʻOkú ne kē nai mo hono husepānití ʻi ha ngaahi taimi? Tā ʻoku totonu leva ke ne liʻaki [hono husepānití], ko ʻenau laú ia. ʻOku fakatupuʻita nai ʻene fānaú kiate ia? Tā ʻoku totonu leva ke ne ʻave kinautolu ki he tauhiʻanga ʻo e fānau īkí.

“ʻOku hohaʻa ʻa Kilisitina telia naʻa ʻoku ʻikai mahino ki hono ngaahi kaungāmeʻá ko e ngaahi ʻahiʻahí, pea naʻa mo e faingataʻá, ko ha konga angamaheni ia ʻo e moʻuí—pea mahalo ko e konga ia ʻo ha moʻui ʻoku lelei, ʻo kapau ʻoku akoʻi mai ʻe he faingataʻa ko iá ʻa e founga ke tau faʻa kātaki, angaʻofa mo ʻofa aí. …

“… Naʻe ʻilo ʻe Kalisitiane Sāmita ko e sōsiolosia ʻi he tui fakalotú ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Note Tamé, ʻi heʻene ako ki he kakai lalahi [taʻu] 18–23 ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ʻoku nau tui ko e sōsaietí ko ha tānakiʻanga ia ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku tauʻatāina pē maʻanautolu pea ko ʻenau taumuʻá pē ke fiefia ʻi he moʻuí.’”13

ʻI he fakakaukau ko ʻení, ʻilonga ha meʻa ʻoku faingataʻaʻia ai ha taha “ko ha founga fakamālohi ia.”14

ʻI hono fehangahangaí, naʻe maʻu ʻe heʻetau ngaahi kui paioniá ha ongoʻi loloto ʻo e kau maí, uouangatahá mo e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí ʻi he ngaahi feilaulau naʻa nau fai ke ngāue fakafaifekaú, langa ha ʻū temipalé, liʻaki e ngaahi ʻapi fiemālié koeʻuhí ko hono fakamālohiʻí pea toe kamata foʻoú, pea ʻi ha ngaahi founga lahi kehekehe ne nau fakatapui kinautolu mo ʻenau koloá koeʻuhí ko Saione. Ne nau loto-fiemālie ke feilaulau ʻo aʻu ki heʻenau moʻuí ʻo ka fiemaʻu. Pea ʻoku tau taʻimālie kotoa ʻi heʻenau faʻa kātakí. Ko e meʻa tatau pē ʻoku moʻoni ki he niʻihi tokolahi he ʻahó ni ʻe ala mole meiate kinautolu honau fāmilí mo e kaungāmeʻá, mole e ngaahi faingamālie maʻuʻanga moʻuí, pe ʻoku nau fefaʻuhi mo e tāufehiʻá pe ngaohikoviá ko ha nunuʻa ʻo hono papitaiso kinautolú. Ka neongo iá, ko honau palé ko ha ongoʻi mālohi ʻo e kau mai mo e kakai ʻo e fuakavá. ʻOku tokoni ha faʻahinga feilaulau pē ʻoku tau fai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ke fakapapauʻi hotau tuʻungá mo Ia naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ko ha huhuʻi maʻá e tokolahi.

Ko e konga fakaʻosi mo mahuʻinga taha ʻo e tokāteline ʻo e kau maí ko e tefitoʻi fatongia ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke tau kau ki he Siasí koeʻuhí ke feohi ʻataʻatā pē, neongo ʻoku mahuʻinga ia. ʻOku tau kaú koeʻuhí ko e huhuʻi ʻoku fakafou ʻi he ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau kaú ke fakapapauʻi e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí maʻatautolu mo kinautolu ʻoku tau ʻofa ai ʻi he tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. ʻOku tau kaú ke kau ʻi ha ngāue maʻongoʻonga ke fokotuʻu ʻa Saione ko e teuteu ki he liuaki mai ʻa e ʻEikí.

Ko e Siasí ʻa e tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻo e fakamoʻui mo e hakeakiʻi ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.15 ʻOku fakafou ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ko ʻení ʻa ʻetau maʻu ʻa e ongo māʻolunga taha mo loloto taha ʻo e kau maí. Naʻe tohi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuí ni mai:

“ʻI he taimi pē kuó ta fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku toe vāofi ange ai hota vā fetuʻutaki mo Iá ʻo laka ange ia ʻi he taimi kimuʻa peá ta fakahoko e fuakavá. Kuo haʻi fakataha ʻeni kitautolu. Koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ikunaʻi ʻEne faʻa kātaki ʻaloʻofa kiate kitautolú. ʻOku tau takitaha maʻu ha potu makehe ʻi he loto ʻo e ʻOtuá. …

“… Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha ʻokú ne maluʻi ʻa e ngaahi fuakava ko iá (vakai, Hepelū 7:22; 8:6).”16

Kapau te tau manatuʻi ʻeni, ʻe hoko e ʻamanaki lelei mai ʻa e ʻEikí maʻatautolú ko ha meʻa ke ne fakalotoa kitautolu kae ʻikai fakalotosiʻi.

Te tau lava ke ongoʻi ʻa e fiefiá ʻi heʻetau tulifua, fakafoʻituitui mo fakataha, “ki he fuofua ‘o hono lahi ‘o e fonu ‘o Kalaisí.”17 Neongo e siva e ʻamanakí mo e ngaahi fakafeʻātungia ʻi he halá, ka ko ha fononga fakaʻeiʻeiki ia. ʻOku tau fetokoniʻaki mo fepoupouaki ʻi hono tulifua e hala ʻoku fakatau ki ʻolungá, ʻi heʻetau ʻiloʻi neongo e faingataʻá pea neongo e toloi e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí, ka te tau lava ʻo “loto-toʻa; kuo ikuʻi [ʻe Kalaisi] ʻa māmani,”18 pea ʻoku tau kau fakataha mo Ia. ʻOku ʻikai ha tālaʻa ko e hoko ko ia ʻo taha mo e Tamaí, ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taupotu taha ia ʻo e kau maí.19

Ko ia, ko e tokāteline ʻo e kau maí ʻoku makatuʻunga ia ʻi heni—te tau lava kotoa ʻo fakapapauʻi: naʻe pekia ʻa Sīsū Kalaisi maʻaku; naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku ou taau mo Hono taʻataʻá. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate au pea ʻokú Ne lava ʻo fai ha liliu mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí. ʻI heʻeku fakatomalá; ʻe liliu au ʻe Heʻene ʻaloʻofá. ʻOku ou taha mo Ia ʻi he fuakava ʻo e ongoongoleleí; ʻoku ou kau ki Hono Siasí mo e puleʻangá; pea ʻoku ou kau ki Heʻene ngāue ke ʻomi e huhuʻí ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻokú ke kau mai, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Fakahā 5:9; vakai foki, 1 Nīfai 19:17; Mōsaia 15:28; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:51; 77:8, 11.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 213.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27.

  4. Naʻe pehē ʻe ha taha mohu fakakaukau:

    “Ko e tui fakalotu ʻoku hoko ko ha meʻa fakafoʻituitui peé kuo taʻe-ʻiloa ia, ʻo aʻu mai ki hotau kuongá, ʻi he ʻū tohi fakahisitōlia kuo lekōtí—pea ʻi ha ʻuhinga lelei. ʻOku vave ʻa e hōloa hifo ʻa e faʻahinga tui fakalotu ko iá ʻo hoko ko ha meʻa ke fakahoko fakafoʻituitui peé, ko ha faʻahinga meʻa ʻoku manako ki ai ha toko taha pe tokolahi ange, ʻo hangē ko hono lau ha tohi pe sio he televīsoné. Ko ia, ʻoku fakaofo ʻa e hoko ʻa e fekumi ki he meʻa fakalaumālié ko ha ākenga ʻiloá. Ko e meʻa ia ʻoku fekumi vilitaki ki ai ha niʻihi fakafoʻituitui ke fetongi ʻaki ha siasi kuo nau mavahe mei aí.

    “ʻOku hoko moʻoni ʻa e tuʻunga fakalaumālié ko ha konga mahuʻinga ʻo e tui fakalotu kotoa pē—ka ko ha konga siʻisiʻi ia, pea he ʻikai lava ke ne fetongi ʻe ia ʻa e toengá kotoa. Ko e tui fakalotú ʻoku ʻikai ko ha faʻahinga ngāue fakaʻatamai ia ke ne ʻomi ha aʻusia taʻe-hano-tatau he taimi pē ʻe niʻihi. ʻOkú ne liliu e moʻui ʻa ha taha—ʻa e tapa kotoa ʻo e moʻui ʻa e taha ko iá—pe ʻoku puli ia, kae tuku mai ha laumālie ʻoku tailiili mo ngeʻesi ʻa ia he ʻikai teitei lava ʻe ha faitoʻo fakaeʻatamai ke fakaleleiʻi. Pea ko e founga ke liliu ai ʻe he tui fakalotú ʻa e moʻui ʻa ha taha, ʻe fiemaʻu ia ke fakahoko fakatokolahi pea fakahoko fakataha; ʻe fiemaʻu ia ke fakafehokotaki ki he ngaahi kuí pea mo e hakó” (Irving Kristol, “The Welfare State’s Spiritual Crisis,” Wall Street Journal, Feb. 3, 1997, A14).

  5. 1 Kolinitō 12:12–13, 25–26.

  6. Vakai, Russell M. Nelson, “Perfection Pending,” Ensign, Nov. 1995, 86–88; mo e Jeffrey R. Holland, “Ko Ia Ke Haohaoa ʻA Kimoutolu,” Liahona, Nōvema 2017, 40–42.

  7. 1 Samuela 16:7.

  8. Hangē ko ia ne fakahaaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlaní, “ʻOku folofola mai kiate kitautolu ha Tamai ʻofa ʻo pehē, ‘Haʻu ʻi ho tuʻunga lolotongá,’ ʻo Ne toe tānaki mai, ʻKuo pau pē ke ke liliu.ʼ ʻOku tau malimali mo manatuʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau aʻusia ha meʻa lahi ange he tuʻunga ʻoku tau fakakaukau ki aí” (“Ngaahi Hiva [Kuo] Hivaʻi mo [Teʻeki] Hivaʻí,” Liahona, Mē 2017, 51).

  9. Jodi King, “Ko e Ongoʻi Kau Atu ʻi he Siasí mei he Vakai ʻa e ʻIkai Maʻu Fānaú,” Liahona, Māʻasi 2020, 46, 48–49.

  10. ʻEfesō 4:12–13

  11. Luke 14:21.

  12. Maʻake 10:43, 45; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  13. Rod Dreher, “A Christian Survival Guide for a Secular Age,” Deseret Magazine, Apr. 2021, 68.

  14. Dreher, “A Christian Survival Guide for a Secular Age,” 68.

  15. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–22.

  16. Russell M. Nelson, “Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 6, 10.

  17. ʻEfesō 4:13.

  18. Sione 16:33.

  19. Vakai, Sione 17:20–23. “Pea ko ʻeni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou fekumi ki he Sīsū ko ia ʻa ia kuo tohi ki ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, koeʻuhi ke ʻiate kimoutolu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni kiate kinaua mo nofoʻia ʻiate kimoutolu ʻo taʻengatá” (ʻEta 12:41).