Seminare
Lesona 16: Mataupu Faavae ma Feagaiga 8


Lesona 16

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8

Folasaga

Ia Aperila 1829, na amata ai e Oliva Kaotui ona fesoasoani i le Perofeta o Iosefa Samita i le faaliliuga o papatusi auro e ala i le avea ma tusiupu. Talu ai ona sa ofoina mai e le Alii ia Oliva le meaalofa o le faaliliu pe afai e manao i ai (tagai i le MF&F 6:25), sa “oo ina popole tele Oliva i le faaeeina atu i ona luga o le mana e faaliliu ai” (Joseph Smith, in History of the Church, 1:36). I le tali mai, na fetalai mai ai le Alii o le a Ia tuuina mai ia Oliva le tomai e faaliliu ai, e tusa ai ma le faatuatua o Oliva.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:1–5

Ua folafola mai e le Alii ia Oliva Kaotui le meaalofa o faaaliga

A o lei amataina le vasega, tusi fesili nei i luga o le laupapa. Tuu se avanoa i lalo o fesili taitasi e tusi ai mataupu faavae o le a faailoa mai e tagata o le vasega i le aluga o le lesona.

O le a se mea e mafai ona tatou faia ia atili anoa ai a tatou tatalo?

E mafai faapefea ona tatou iloa pe a fetalai mai le Atua ia i tatou?

Toe faatepa tagata o le vasega i fesili o loo i luga o le laupapa.

  • Aisea e te manatu e taua ai le malamalama i tali i nei fesili?

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8 o loo i ai se faaaliga na tuuina mai e le Alii ia Oliva Kaotui e ala mai ia Iosefa Samita. I le faaaliga lenei e mafai ona tatou maua ai faatonuga mai le Alii e fesoasoani e tali ai fesili o loo i luga o le laupapa.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:1, ma vaavaai mo auala na faatonuina ai e le Alii ia Oliva e tatalo.

  • O a faatonuga na tuuina mai e le Alii ia Oliva e uiga i le ala e tatalo ai?

  • O le a sou manatu i le uiga o le “ole mai i le faatuatua, ma le loto faamaoni”?

I lalo o le fesili muamua o loo i luga o le laupapa, tusi ai le faamatalaga lenei: Afai tatou te tatalo , e mafai ona tatou maua .

E faavae i luga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:1, e faapefea ona e faaumaina le fuaiupu lenei? (E ui lava e ono ese le faamatalaina mai e tagata o le vasega, ae o a latou tali e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae e faapea, afai tatou te tatalo ma le faatuatua ma se loto faamaoni, e mafai ona tatou maua le malamalama mai le Atua. O le faaaogaina o a latou upu, faauma le fuaiupu o loo i luga o le laupapa.)

  • Aisea e te manatu ai, o lo tatou faatuatua ma le faamaoni e aafia ai lo tatou gafatia ona maua le malamalama mai le Atua?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i se taimi na latou maua ai faamanuiaga a o latou tatalo ma le faatuatua ma se loto faamaoni.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia maua le malamalamaaga i le fesili lona lua o loo i luga o le laupapa, valaaulia se tagata o le vasega e faamatala faapuupuu le tala ia Mose na taitaia le fanauga a Isaraelu i fafo mai le nofo pologa, a’o tuliloa mai e le autau a Aikupito (tagai i le Esoto 14).

Ata
Mose o loo Vaeluaina le Sami Ulaula

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3 . Uunai le vasega e vaavaai pe na faapefea ona faaali mai e le Atua ia Mose e tatau ona ia aumaia le fanauga a Isaraelu e ala mai i le Sami Ulaula.

  • Na faapefea ona musuia e le Atua ia Mose e vaelua le Sami Ulaula? (E ala i le agaga o faaaliga.)

  • O a upumoni ua tatou aoaoina mai i nei fuaiupu e uiga i le auala e fetalai mai ai le Alii ia i tatou? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega e talanoa mai le Alii i o tatou mafaufau ma loto e ala i le mana o le Agaga Paia. Tusi le upumoni lenei i lalo o le fesili lona lua o loo i luga o le laupapa.)

Ata
ata o le mafaufau ma le loto

Tusi le ata o loo faaalia atu ai i luga o le laupapa. Faaopoopo i ai aū e faasino atu i le mafaufau ma le loto.

  • O a ni auala e fetalai mai ai le Alii i o tatou mafaufau? O a ni auala e fetalai mai ai o Ia i o tatou loto?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i le auala e lagonaina ai le uunaiga a le Agaga Paia, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K Packer

“E mafai ona e aoao i le taimi nei, i lou talavou, ina ia taitaiina e le Agaga Paia.

“O le avea ai ma se Aposetolo, o loo o’u faalogo i le taimi lenei i le musumusuga lava lea e tasi, e sau mai i le punavai lava lea e tasi, i le ala lava lea e tasi, na ou faalogo i ai a’o ou tamaitiiti. Ua sili atu le manino o le faailo i le taimi nei” (“Prayers and Answers,” Ensign, Nov. 1979, 21).

Ona fai atu lea i se isi tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“O se lagona e sau i le mafaufau e ese le maoti.

“E mafai ona faalogoina pe lagonaina pe tusia ni upu auiliili, e pei lava na faamalau mai ni faatonuga.

“O se fesootaiga i le loto o se uunaiga ua sili ona masani ai. E masani ona amata e le Alii i le tuuina mai o lagona. Soo se mea e i ai se faailoaga o lo latou taua ma usitaia ai, e faapea ona maua ai e se tagata le avanoa sili atu e maua ai ni faatonuga sili atu ona manino i le mafaufau. O se lagona i le loto, pe a mulimuli ai, e faamalosia e ala i faatonuga e sili atu ona maoti i le mafaufau” (“Helping Others to Be Spiritually Led” [saunoaga i faiaoga o mataupu faalelotu o le OAE, Aok. 11, 1998], 3–4, LDS.org).

Atonu e te manao e faamalamalama atu, mo nisi, o ni uunaiga i le loto e tai tutusa lava le maoti ma uunaiga i le mafaufau.

  • Aisea e taua ai le malamalama ma iloa auala e fesootai mai ai le Alii ia i tatou taitoatasi?

Valaaulia tagata o le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e uiga (1) i se taimi na talanoa atu ai le Tama Faalelagi i o latou mafaufau ma loto e ala i le Agaga Paia po o (2) se taimi na latou lagonaina ai le uunaiga a le Agaga Paia. Atonu e te mafaufau e fai atu i ni nai tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou tusia pe afai latou te lagonaina le to’alelei e fai ai. Atonu foi e te manao e faasoa atu se aafiaga na e iloaina ai sa fetalai atu le Alii ia te oe.

Faamalamalama atu o le tomai e saili ma maua faaaliga faaletagata lava ia, e avanoa mo fanau uma a le Atua.

Tata’i mai mafaufau o tagata o le vasega i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:4. Faitau leotele le vaega lenei o le fuaiupu i le vasega: “O lea o lau meaalofa lea; toaga i ai, ma amuia oe.” Faamalamalama atu, o le fuaiupu lenei, o le upu meaalofa e faatatau i le agavaa o Oliva e maua faaaliga.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “toaga i ai” i le agaga o faaaliga? (Ia saili le taitaiga a le Agaga Paia.)

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i auala e mafai ona lelei atu ai lo latou toaaga i le agaga o faaaliga i o latou olaga. Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te toaaga i le agaga o faaaliga, .

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:4–5 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na folafola mai e le Alii ia Oliva pe afai o le a ia “toaga i ai” i le meaalofa o faaaliga. A uma ona tali mai tagata o le vasega, ia fautua atu, o le tasi o auala e ono faauma ai le fuaiupu o le: Afai tatou te maelega i le agaga o faaaliga, e mafai ona laveaiina i tatou mai mea leaga ma mea e afaina ai. Faauma le faamatalaga o loo i luga o le laupapa.

  • O faapefea ona faaaogaina e le Alii le mana o faaaliga e puipuia ai oe po o se tasi e te iloaina mai mea leaga po o mea e afaina ai?

Valaaulia tagata o le vasega e lisi i luga o le laupapa nisi o auala e mafai ona lelei ai lo tatou “toaga i ai” i le meaalofa o faaaliga ina ia maua ai le puipuiga mai mea leaga. Fesili atu i ai pe mafai faapefea e a latou fautuaga ona faateleina lo tatou gafatia e maua ma iloa faaaliga. Uunaia i latou e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se sini e mulimuli ai i se tasi o nei fautuaga.

Atonu e te manao e faasoa atu lau molimau i le taua o le taumafai mo le agaga o faaaliga ma ta‘u atu i tagata o le vasega le faamanuiaina o lou olaga ona o le faia o lea mea.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:6-9

Ua maua e Oliva Kaotui le “meaalofa a Arona”

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:6–9 i le tauina atu i tagata o le vasega ua faamanuiaina e le Alii ia Oliva Kaotui i meaalofa o le a faapea ona fesoasoani ia te ia e faataunuu ai lana matafaioi i le Toefuataiga o le talalelei. Faatasi ai ma nei meaalofa ia le “meaalofa a Arona,” lea sa ta’u mai e le Alii ia Oliva, o le a ia faia “galuega ofoofogia.” Tatou te le iloa tonu po o a mea e aafia i le “meaalofa a Arona.” Faamanatu atu i tagata o le vasega, o Arona o le uso o Mose i le Feagaiga Tuai, ma sa fesoasoani o ia ia Mose e faataunuu ana matafaioi faaperofeta.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:7-8, ma vaavaai mo le mana e i tua atu o meaalofa faaleagaga uma. Faamalamalama atu, soo se taimi e valaauina ai pe poloaiina ai i tatou e le Alii e fai se galuega patino, o le a Ia faamanuiaina i tatou i meaalofa ma tomai e faataunuu ai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:10–12

Ua folafola mai e le Alii ia Oliva Kaotui le meaalofa e faaliliu ai pe afai na te faaaogaina le faatuatua

Ia tata’i atu mafaufau o tagata o le vasega i le mataupu faavae o loo tusia i luga o le laupapa: “Afai tatou te tatalo ma le faatuatua ma se loto faamaoni, e mafai ona tatou maua le malamalama mai le Atua.” Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:10–12 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo malamalamaaga faaopoopo e uiga i le tatalo. Pe a uma ona lipoti mai e tagata o le vasega mea na latou mauaina, ona fai atu lea o le fesili lenei. Fautua atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i le fesili mo se taimi ae latou te le’i tali mai:

  • Afai e te oo i le tulaga o Oliva, e te manatu e faapefea ona fesoasoani lenei fautuaga ia te oe?

Valaaulia tagata o le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ni nai fesili o loo latou sailia faatauanau ni tali. Atonu latou te mananao foi e tusi ni suiga patino latou te mananao e fai i le ala latou te tatalo ai mo na tali.

Molimau atu i le alofa o le Atua mo tagata o le vasega ma Lona naunau e tali mai a latou tatalo ma tuu mai ia i latou ni faaaliga. Uunaia i latou e fai atu i le Tama Faalelagi a latou fesili ma le faatuatua ma se faamoemoega faamaoni e usitai i tali latou te maua.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:1. “Ole atu i le faatuatua”

Na saunoa mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“E aupito sili ona anoa le tatalo pe a tatou taumafai e ola mama ma usiusitai, faatasi ai ma faamoemoega tauaogaina, ma o loo tatou naunautai e faia mea ua Ia poloai mai ai. O le tatalo faamaualalo, faatuatuaina e aumaia ai le taitaiga ma le toafilemu” (“Faaaogaina o le Meaalofa Faalelagi o le Tatalo,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 8).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2. “O le a Ou tau atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto, e ala i le Agaga Paia”

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“E mafai ona manuia se tagata i le matauina lea o uluai faailoga o le agaga o faaaliga; mo se faataitaiga, a e lagonaina le malamalama mama o loo ulufale mai ia te oe, e mafai ai ona faafuasei ona oo mai ia te oe manatu … ; ma o lea o le aoaoina o le Agaga o le Atua ma malamalama i ai, o le a outou ola ai i le mataupu faavae o faaaliga, seia oo ina faaatoatoaina oe ia Keriso Iesu” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 139-40).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2. O faaaliga e faasolosolo malie ona oo mai i le aluga o taimi

Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o savali mai le Atua e masani ona oo mai i ni auala laiti, e auauai mai. Sa ia fautuaina i tatou e aua le lotovaivai pe a tatou le mauaina soo ni aafiaga maoae o ni tali i tatalo:

Ata
Elder David A. Bednar

“O se malamalama e ki i se potu pogisa e faapei o le mauaina vave i le taimi e tasi o se feau atoa mai le Atua. E toatele i tatou ua silafia lenei mamanu o faaaliga a o tuuina mai ia i tatou ia tali i tatalo ma le loto faamaoni, po o le tuuina mai foi o faatonuga ma le puipuiga tatou te manaomia, e tusa ai ma le finagalo ma le taimi a le Atua. O faamatalaga o faaaliga e vave ona maua ma malolosi o loo maua i tusitusiga paia, o loo toe faamatalaina i le talafaasolopito o le Ekalesia, ma molimauina i o tatou lava olaga. E moni, e tutupu nei vavega ofoofogia. Peitai, o lenei mamanu o faaaliga e foliga mai e tau le maua ma e le taatele.

“O le faateleina faifai malie o le susulu o le malamalama mai le oso a’e o le la, e pei lava o le mauaina o se feau mai le Atua i lea ‘upu ma lea upu, o le fuaiupu ma le fuaiupu’ (2 Nifae 28:30). O le tele lava o taimi, e oo mai faaaliga i nai faaopoopoga laiti mo sina taimi, ma e tuuina mai e tusa ai ma o tatou manaoga, agavaa, ma tapenapenaga. O na fesootaiga mai le Tama Faalelagi e faasolosolo malie mai ma le le gaoiā ma ‘toto ifo [i o tatou agaga] e pei o le sau mai le lagi’ (MF&F 121:45). O lenei mamanu o faaaliga e foliga mai e taatele nai lo le seāseā tupu, ma o loo molimauina i aafiaga o Nifae a o ia taumafaia ni faiga eseese a o lei faamanuiaina o ia i le aumaia o papatusi apamemea mai ia Lapana (tagai i le 1 Nifae 3-4). O le iuga lava, na taitaia o ia e le Agaga i Ierusalema ‘[na] te lei muai iloa mea [na] te faia’ (1 Nifae 4:6). Ma na te lei aoaoina pe faapefea ona fau se vaa mata’ina i se taimi e tasi; ae na faaalia ia Nifae e le Atua ‘i lea aso ma lea aso le ala [na] te fai ai laau o le vaa’ (1 Nifae18:1). …

“O i tatou o tagata o le Ekalesia e foliga e faamamafaina tele faaaliga faaleagaga ofoofogia ma le matautia, tatou te ono le patipatia ai ma oo ai lava ina le amanaiaina le mamanu masani e faataunuuina ai e le Agaga Paia Lana galuega. O le ‘faatauvaa o le ala’ (1 Nifae17:41) o le mauaina o uunaiga laiti auauai, lea a mavae se taimi ma i lona aotelega e maua ai se tali sa mananao ai po o le taitaiga tatou te manaomia, e ono afua ai ona tatou vaavaai i ona ‘tala atu o le faailoga’ (Iakopo 4:14).

“Ua ou talanoa i le toatele o tagata o ē o loo fesiligia le malosi o a latou molimau patino, ma ua vaai maualalo i lo latou mana faaleagaga aua latou te le o mauaina faalausosoo ni uunaiga malolosi, faavavega. Atonu a tatou mafaufau i aafiaga o Iosefa i le Vao Paia, Paulo i le ala i Tamaseko, ma Alema le Itiiti, ona tatou talitonu lea e i ai se mea o sese pe o faaletonu i o tatou olaga tatou te le o maua ai nei faataitaiga lauiloa faaleagaga ma le ofoofogia. Afai na faapena ni ou mafaufauga po o ni masalosaloga, faamolemole ia e silafia o lena e te lelei. Tau lava ina e fetaomi atu i luma ma le usiusitai ma le faatuatua i le Faaola. A e faia, ‘e le mafai ona e fesēa’i’ (MF&F 80:3)” (”O Le Agaga o Faaaliga,“ Ensign po o le Liahona, Me 2011, 88–89).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:1–4. Ua taitaiina e le Agaga

Na saunoa mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“Ia onosai a o e faaatoatoaina ou tomai e taitaiina atu ai e le Agaga. O le faataitai i ai ma le faaeteete, e ala i le faaaogaina o mataupu faavae sa‘o, ma e ala i le nofouta i lagona e oo mai, o le a e maua ai le taitaiga faaleagaga. Ou te molimau atu, e mafai ona tautala mai le Alii, e ala i le Agaga Paia, i lou mafaufau ma le loto. O nisi taimi o uunaiga ua na o ni lagona masani. O nisi taimi e matuai manino ma e le sese lava le oo mai o le taitaiga, lea e mafai ona tusia i lalo e pei lava o faalau mai ni faatonuga faaleagaga.

“Ou te tuuina atu lau molimau paia, a e tatalo ma le naunautaiga uma o lou loto ma le lotomaualalo ma le lotofaafetai, e mafai ona e aoao ina ia taitaiina e le aunoa e le Agaga Paia i mea uma o lou olaga. Ua ou faamautuina le moni o lena mataupu faavae e ala i faigata ma luitau o lo’u lava olaga. Ou te molimau atu, e mafai ona e aoaoina e oe lava ia ma e atamai i mataupu faavae o le taialaina e le Agaga. O le auala lena, o le a mafai ai e le Faaola ona taialaina oe ma foia luitau o le olaga ma olioli i le filemu tele ma le fiafia” (“Ia Maua le Taitaiga Faleagaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 9).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:3. Na taitaiina Mose e le agaga o faaaliga

Na faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le mafuaaga atonu na faaaogaina ai e le Alii le faataitaiga o le sopoia o le Sami Ulaula e fai ma se faataitaiga o le agaga o faaaliga:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Fesili: Aisea o le a faaaoga ai e le Alii le faataitaiga o le sopoia o le Sami Ulaula e avea ma faataitaiga masani o le ‘agaga o faaaliga’? Aisea na Ia le faaaogaina ai le Uluai Faaaliga? … Po o le faaaliga o le uso o Iareto? Ia, na mafai lava ona Ia faaaogaina soo se tasi o faataitaiga nei, ae Na te le’i faaaogaina. Sa mafaufau o Ia i se isi faamoemoega.

“Muamua lava, o faaaliga e toetoe lava o taimi uma e oo mai ai o se tali i se fesili, e masani lava o se fesili faanatinati—e le o taimi uma, ae e masani lava. O le luitau a Mose o le, pe faapefea ona o ese mai o ia lava ma le fanauga a Isaraelu mai lenei faalavelave matautia sa latou i ai. Sa i ai kariota i o latou tua, o faupuega oneone i itu uma, ma vai e tele na vave ona oo atu i ai. E sa’o sa ia manaomia ni faamatalaga—o le mea e fai—ae sa le o se mea masani lea na ia ole atu ai. I lenei tulaga, o le mea moni o se mea e tau i le ola ma le oti.

“O le a e manaomia foi ni faamatalaga, ae i tulaga e ogaoga ni taunuuga, atonu e le oo mai seiiloga e te manao i ai faafuasei, ma le faatuatua, ma le lotomaualalo. Ua ta’ua e Moronae o le sailia ‘ma le manatu tonu i ai’ (Moronae 10:4). Afai e mafai ona e saili i le ala lena, ma tumau ai i lena faiga, o le a le tele se mea e mafai ona fai e le fili, e faaseseina ai oe mai se ala amiotonu.

“O le a vaeluaina le Sami Ulaula i le tagata e saili faamaoni i faaaliga. E i ai le mana o le fili e punitia ai le auala, e tuufaatasi ai autau a Farao, ma faasalaveia la tatou solaaga seia tau atu lava i augutu o le vai, ae e le mafai ona manumalo o ia pe afai tatou te le faatagaina o ia. O le lesona numera tasi lena e faatatau i le sopoia o le Sami Ulaula, ou Sami Ulaula, e ala i le agaga o faaaliga” (“Remember How You Felt,” New Era, Aug. 2004, 7).