Seminare
Lesona 51: Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1-15


Lesona 51

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1-15

Folasaga

Ia Mati 1831, na faaauau pea ona tuputupu a’e le Ekalesia i Katelani. Sa faapea foi ona faaauau ai ma le tetee i le Ekalesia. Na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita: “E tele lipoti sese, pepelo, ma faamatalaga faavalevalea, na lolomiina i nusipepa, ma feaveai i itu uma, ina ia taofi ai tagata mai le suesueina o le galuega, po o le taliaina o le faatuatuaga.” I lenei taimi o le tuputupu ae ma le tetee, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga lea na mulimuli ane fai mai na oo mai “i le olioli o le Au Paia o e na tauivi faasaga i mea uma na mafai ona faia e le faailoga tagata ma le amioleaga” (i le History of the Church, 1:158). O lenei faaaliga, ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45, na amataina i folafolaga mai le Faaola e uiga i Ona matafaioi i lo tatou faaolataga. O le lesona nei, o le vaega muamua lea o vaega e tolu e taulai atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1-5

Ua faamamafa mai e Iesu Keriso Ana matafaioi o le Foafoa ma le Puluvaga

Fai atu i tagata o le vasega e vaai faalemafaufau o loo latou sailia le taitaiga e uiga i se mea e taua ia i latou, ma e i ai ni nai tagata eseese o loo mananao e tuu atu ia i latou se fautuaga.

  • O a ni uiga o le a manaomia ona i ai i se tagata ona faatoa e manao lea e faalogo atu i lana fautuaga? (E mafai ona faasoa mai e tagata o le vasega ni tali eseese i lenei fesili. (Pe a manaomia, atonu e te manao e fautua atu faapea, atonu o le a latou faalogo atu i se tasi e alofa ia i latou lava, ma o se tasi na faamanuiaina i le mataupu o loo latou ofoina mai ai le fautuaga.)

Faamalamalama atu o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45 na oo mai i se taimi na faalogo ma faitau ai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma isi foi i savali feteenai e uiga i le Ekalesia. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le faatomuaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo tulaga na feagai ma le Au Paia.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le upu muamua i le faaaliga a le Alii.

Faamanatu i tagata o le vasega o le faalogo o lona uiga o le faalogo ma le totoa ma usiusitai. Pe a tatou faalogo moni lava i le Alii, o le a tatou mulimuli i Ana fautuaga ma poloaiga. Faamalamalama atu faapea, i le amataga o lenei faaaliga, sa faia ai e le Alii ni folafolaga e uiga i nisi o Ana matafaioi ma e uiga i Ana taumafaiga e fesoasoani ia i tatou. A o tatou faitau i nei folafolaga, e mafai ona tatou maua ai mafuaaga e faalogo atu ai i Ana afioga. Uunaia tagata o le vasega e vaavaai mo le upu faalogo maia ma le faalogo i fuaiupu na latou suesueina i le aso.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1, ma vaavaai mo le mea na fetalai mai ai Iesu Keriso e uiga ia te Ia lava. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina. A o latou tali mai, tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: O Iesu Keriso na faia le lagi ma le lalolagi.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo pogai e faalogo ai i le Faaola.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, aisea e tatau ai ona tatou faalogo atu i le Faaola? (Atonu e manaomia lou faamalamalama atu o le fuaitau “i se itula tou te lē manatunatu ai o le a mavae atu ai le taumafanafana” e faatatau i le manatu e faapea, o le taumafanafana e mafai ona avea ma se taimi e galulue ma sauniuni ai mo le seleselega i le faaiuga o le vaitau. Ua aoao mai lenei fuaiupu e faapea, e tatau ona tatou faalogo atu i le Faaola i le taimi lenei ma salamo i a tatou agasala, a’o tatou maua pea le taimi e galulue ai mo le faaolataga o o tatou agaga.)

Faamalamalama atu faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:3 o loo i ai le upu fautua. O se fautua, o se tasi e augani atu mo le faamoemoe o se isi tagata. O nisi taimi e tupu ai lenei mea i se faamasinoga faaletulafono, lea e tuu atu ai e se puluvaga se faamaoniga i se faamasino e fai ma sui o se tasi ua tausalaina.

A o lei amataina le vasega ia saunia ni faailoga se tolu faapenei:

Ata
faamasino, fautua, tagata solitulafono

Saunia pito i tua o faailoga faapenei:

Ata
Tama faalelagi, Iesu Keriso, tatou

Valaaulia ni tagata se toatolu o le vasega e o mai i luma o le potuaoga. Tuu atu ia tofu tagata e toatolu ma se faailoga e tasi. Fai atu ia te i latou e uu faailoga, ma faaali atu upu faamasino, fautua, ma le tagata solitulafono. Fai atu i le tagata o le vasega o loo uuina le faailoga ua faaigoaina fautua e tu i le ogatotonu o isi tagata e toalua o le vasega.

Fai atu i le vasega e vaai faalemafaufau faapea, o loo latou i ai i totonu o se potu faamasino o loo i ai se faamasino, se fautua, ma se tagata solitulafono o le na tuuaia i se solitulafono.

  • O le a le matafaioi a le faamasino?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani se fautua i lē ua tuuaia?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:3. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le Faaola.

  • I lenei fuaiupu, o ai le faamasino? (A o tali mai tagata o le vasega i lenei fesili, fai atu i le tagata o le vasega o loo uuina le faailoga o loo tusia ai le faamasino e liliu le faailoga.) O ai le tagata solitulafono? (Fai atu i le tagata o le vasega o loo uuina le faailoga ua faaigoaina o le tagata solitulafono e liliu le faailoga.) O ai le fautua? (Fai atu i le tagata o le vasega o loo uuina le faailoga ua faaigoaina o le fautua e liliu le faailoga. Ona tusi lea o le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: O Iesu Keriso o lo tatou Fautua i le Tama Faalelagi.)

  • Aisea tatou te manaomia ai se fautua i le Tama Faalelagi? (Ua tausalaina i tatou i le agasala. E tusa ai ma le faamasinotonu o le Atua, e leai se mea eleelea e mafai ona nofo i Lona afioaga. O le mea lea, tatou te manaomia ai se fautua e aioi mo lo tatou faamoemoe i luma o le Tama, ma fesasoani ina ia tatou faalelei ma Ia.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:4–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala e aioi atu ai Iesu Keriso mo lo tatou faamoemoe i luma o le Tama.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 4, o le a le mea e talosaga atu ai Iesu Keriso i le Tama Faalelagi e silasila i ai? (E ta’u atu e le Faaola e uiga i Lona soifuaga e aunoa ma se agasala, ma Ona puapuaga ma le maliu.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 5, o le a le isi mea e talosaga atu le Faaola i le Tama e silasila i ai? (O lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso.)

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i auala latou te manaomia ai Iesu Keriso e avea ma o latou Fautua i o latou olaga i aso uma. Tuu atu ia te i latou se taimi e tusi ai i a latou api mo le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, o latou lagona e uiga i le avea o le Faaola ma o latou Fautua. Ia valaaulia foi i latou e tusi ai o latou lagona i le mea e finagalo o Ia latou te faia e faaali atu ai latou te talitonu i Lona suafa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:6-10

Na tautino mai le Faaola o Ia o le malamalama ma le ola o le lalolagi ma ua Ia auina mai Lana feagaiga tumau-faavavau i le lalolagi

Vaevae tagata o le vasega i ni paga, ma fai atu i paga e faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:6–10. A ua lava se taimi na faitau ai tagata o le vasega, ona fai atu lea o fesili nei:

  • E tusa ai ma fuaiupu 6–7, o a mafuaaga na tuuina mai e le Faaola mo i tatou e faalogo atu ai ia te Ia? O le a le uiga ia te outou o le, o Ia o le “amataga ma le gataaga”? O a ni auala o loo Ia aumaia ai le malamalama ma ola i le lalolagi?

Tusi faamatalaga nei e uiga i le Faaola i luga o le laupapa:

O Iesu Keriso o le amataga ma le gataaga.

O Iesu Keriso o le malamalama ma le ola o le lalolagi.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 8, o le a le folafolaga a le Faaola ia i latou e maua o Ia?

Faailoa atu faapea i le fuaiupu e 9, tatou te faitau ai ua auina mai e Iesu Keriso ia Lana “feagaiga e faavavau i le lalolagi … e avea o se malamalama i le lalolagi, ma avea o se tagavai mo [Lona] nuu.” I se isi faaaliga, sa Ia fetalai mai ai o Lana feagaiga faavavau o “le atoatoa lea o [Lana] talalelei” (MF&F 66:2).

  • O le a sou manatu i le uiga o le “saili atu i” le talalelei?

  • O a ni auala ua e vaaia ai le talalelei o avea ma malamalama i le lalolagi? O a ni auala ua avea ai le talalelei ma tagavai mo i tatou o e ua osi feagaiga ma le Alii?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:11-15

Na tautino mai e le Faaola o Ia o le Atua o Enoka

Faaali atu le ata o le Aai o Siona Ua Aveina A‘e (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 6; tagai foi i le LDS.org). Faamalamalama atu o se vaaiga lenei a se tusiata ia Enoka ma lona nuu. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:11. Faailoa atu i lenei fuaiupu, o loo fetalai mai ai le Alii, o nisi tagata e ta’ua o Ia “o le Atua o Enoka.”

Ata
Aai o Siona Ua Aveina A‘e

Valaaulia tagata o le vasega e faamatala atu i le vasega mea latou te iloa e uiga i le perofeta o Enoka. Pe a manaomia, tuu atu i ai le faamatalaga lenei: Sa ola Enoka i luma atu o le taimi o Noa. Sa lilofia le lalolagi i aso o Enoka i le amioleaga, ae sa ia taitaia se faapotopotoga o tagata amiotonu o e sa ola i se nuu na ta’ua o Siona. O tagata sa nonofo i Siona, sa iu ina “vavae ese mai le lalolagi” (MF&F 45:12)—na aveina a’e i le lagi ona o lo latou amiotonu (tagai i le Mose 7:69).

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:12–14 i le faamatala atu, na talia e le Alii ia tagata o le nuu o Siona ia te Ia lava, ma o le a Ia faasaoina i latou “seia oo mai se aso o le amiotonu.” O le taimi lena, o le a toe foi mai ai Enoka ma lona nuu i le lalolagi e feiloai ma tagata faamaoni o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le aai o Ierusalema Fou, lea foi o le a ta’ua o Siona (tagai i le Mose 7:62–64). Ua tulimatai atu perofeta uma i lena aso. Ona o le amioleaga o tagata i le lalolagi, ua le’i oo mai ai lena aso, ae o i latou o e ua tulimatai atu i ai o le a vaai i ai i se aso.

Valaaulia tagata o le vasega e iloilo faamatalaga ua e tusia i luga o le laupapa e faamatala ai nisi o matafaioi ma uiga o Iesu Keriso. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i nei faamatalaga ma filifili se uiga auaumama se tasi e faapitoa ona anoa ia i latou. A maea le taimi, valaaulia ni nai tagata o le vasega e lipoti mai e uiga i le matafaioi po o le uiga auaumama ua latou filifilia, ma ia faamalamalama le mafuaaga e anoa ai ia i latou. A uma ona faamatala mai e tagata o le vasega o latou manatu, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: A o tatou aoao e uiga i le matafaioi ma uiga auaumama a Iesu Keriso, e faateleina lo tatou naunau e mulimuli ia te Ia.

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola i le aso, ua fesoasoani e te manao ai e faalogo atu ia te Ia?

Atonu e te manao e faasoa atu ou manatu e uiga i se tasi o matafaioi po o uiga auaumama o le Faaola, ma e uiga i le auala e fesoasoani ai lou malamalama i lena matafaioi po o le uiga auaumama e te naunau ai e mulimuli ia te Ia. Mafaufau e faaiu i le molimau atu e uiga i faamanuiaga o le faalogo atu ia Iesu Keriso ma le usiusitai i Ana fautuaga ma poloaiga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:3–5. O Iesu Keriso o lo tatou Fautua

Sa faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le matafaioi a le Faaola i le avea ai ma se fautua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O i tatou uma taitoatasi o loo ola i se ituaiga o aitalafu faaleagaga. E i ai le aso o le a tapuni ai api, ma poloaiina ai se totogi. Ae ui i lea, atonu o loo tatou faaleano lava i ai i le taimi nei, ae a oo mai lena aso, ma faamalumalu mai le taumafaiga ia maua mai le paleni o loo totoe o le aitalafu, o le a tatou fetilotilofa’i solo ma le le mapu o le oi mo se tasi, soo se tasi, e fesoasoani mai ia i tatou.

“Ma, e tusa ai ma le tulafono e faavavau, e le mafai ona faasafua atu le alofa tunoa seiiloga e i ai se tasi e naunau ma mafai ona talia la tatou aitalafu ma totogi le tau ma fai tuutuuga mo lo tatou togiolaina.

“Vagana ua i ai se puluvaga, sei vagana e i ai sa tatou uo, o le mamafa atoa o le faamasinoga e le faaitiitia, e le alofa, e tatau lava ona pau tonu i o tatou luga. Ae ui i lea, o le taui atoa mo soligatulafono uma, e tusa lava pe o le a le itiiti pe o le a foi le tele, o le a aveesea mai ia i tatou tupe uma lava.

“Peitai e tatau ona iloa le mea lenei: Ua folafola mai le mea moni, le upumoni mamalu, o loo i ai se Puluvaga.

“’Aua e toatasi le Atua, e toatasi foi le puluvaga i le Atua ma tagata, o le tagata o Keriso Iesu lea.’ (1 Timoteo 2:5.) ” (“The Mediator,” Ensign, Me 1977, 55–56).

Na faamamafa mai e Peresitene Packer, o loo fai le Alii ma o tatou Fautua i le Tama i o tatou olaga i aso taitasi:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“Mo se mafuaaga, tatou te mafaufau ai o le Togiola a Keriso e faatatau na o le faaiuga o le olaga faaletino seia oo i le togiolaina mai le Pau, mai le oti faaleagaga. E sili atu nai lo lena. O se mana lea e i ai pea lava pea e valaau atu i ai i aso uma o le olaga. Pe a tatou tigaina pe atuatuvale, pe puapuagatia ona o le tausalaina, po o le mafatia i le tiga, e mafai ona Ia faamaloloina i tatou. E ui tatou te le malamalama atoa i le faatinoga o le Togiola a Keriso, e mafai na tatou maua le ‘filemu o le Atua lea e le oo i ai lo tatou iloa.’ [Filipi 4:7.]” (“The Touch of the Master’s Hand,” Ensign, Me 2001, 23).

Na faamatalaina e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ona lagona e uiga i le ala na augani ai le Faaola i lona faamoemoe, ma faapea ona maua ai le avanoa i le Tama Faalelagi:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“E taua tele lena mea ia te au, i le mafai e au i soo se taimi ma i soo se tulaga, ona faalatalata atu i le nofoalii o le alofa tunoa e ala i le tatalo, ma o le a faafofoga mai lo’u Tama Faalelagi i la’u olega, ma o lo’u Fautua, o lē ua aunoa ma se agasala, o le na faamasaaina lona toto, o le a Ia aioi atu mo au. (Tagai i le MF&F 45:3–5.) Ou te faalagolago tele i lena ala atu i le Atua, lea na te tuuina mai i ana fanau uma, aua o le mea moni, e le faailoga tagata o ia, ma o le ole atu e maua e ia” (“I Know in Whom I Have Trusted,” Ensign, Me 1993, 83).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:11-12. “O Enoka … na vavae ese mai le lalolagi”

Na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“O lenei Enoka sa faasaoina e le Atua ia te Ia lava, ina ia le oti o ia i lena taimi, ma tofia ia te ia se galuega i tino terasitila, lea ua itiiti se mea ua faaalia mai e uiga i ai” (i le History of the Church, 4:209).

I se tasi tulaga na faaopoopo mai ai le Perofeta:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“Na Ia [le Alii] filifilia Enoka, o le na Ia faatonuina, ma tuuina i ai Lana tulafono, faapea ma i le nuu sa faatasi ma ia; ma pe a le usitai le lalolagi atoa i poloai a le Atua, i le mavae ai ona savavali faatasi ma le Atua, sa ia aveolaina Enoka ma lana ekalesia, ma sa aveesea le Perisitua po o le malo o le lagi” (i le History of the Church, 5:64).