Seminare
Lesona 76: Mataupu Faavae ma Feagaiga 72–74


Lesona 76

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72–74

Folasaga

O le faalauteleina atu o le Ekalesia i Misuri ma le siitia atu o Epikopo Eteuati Paterika iina, na aliae ai se manaomia mo se isi epikopo e valaauina i Ohaio. I le aso 4 o Tesema, 1831, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita ni faaaliga se tolu, lea ua tuufaatasia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72. O nei faaaliga na faailoa mai ai le valaauga o Newel K. Whitney e avea ma epikopo fou i Ohaio, na faaali mai ai nisi o tiute o Epikopo Whitney, ma tuuina mai ai ni faatonuga e faatatau i le faapotopoto atu i Siona. O le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73, na tuuina mai ia Ianuari 1832, o loo i ai faatonuga a le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e toe amata le la galuega o le faaliliuga o le Tusi Paia. O le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74 na maua mai i le 1830, a o lei toefuataiina le Ekalesia. O loo i ai le faamalamalamaga a le Alii o le 1 Korinito 7:14, o se mau sa faaaoga e nisi o tagata e tauamiotonu ai le papatisoga o tamaiti laiti.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:1–8

Ua valaau e le Alii ia Newel K. Whitney e avea ma epikopo i Ohaio

Fai atu i tagata o le vasega po o le fea o valaauga a le Ekalesia latou te manatu e sili ona faigata.

  • Pe na e mauaina se valaauga pe na talosagaina oe e fai se mea faigata i le Ekalesia ma lagona ai le lofituina po o le le mafai ona faia o lea mea? Afai o le ioe, aisea?

Fai atu i tagata o le vasega e suesue ma le filemu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:1–2 ma faailoa mai le valaauga na manaomia ona faia i le Ekalesia. (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu e faapea, o le fuaitau “i lenei vaega o le tovine o le Alii” e faatatau ia Ohaio.)

  • O le a le valaauga na manaomia ona faia i Ohaio?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama pe aisea na manaomia ai se epikopo fou i Ohaio, fai atu ia te i latou e mafaufau po o ai na valaauina e avea ma uluai epikopo i le Ekalesia (o Eteuati Paterika; tagai i le MF&F 41:9). Faamalamalama atu e faapea, o le faalauteleina atu o le Ekalesia i Misuri ma le siitia atu o Epikopo Paterika i Initipene, Misuri (e toeitiiti atoa le 1,000 maila mai Katelani), na fetalai mai ai le Alii, sa manaomia ona i ai se epikopo fou i Ohaio. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:3–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo fasifuaitau o loo ta’u mai ai le mafuaaga na manaomia ai e le Au Paia i Ohaio se epikopo.

  • E tusa ai ma fuaiupu e 3 ma le 5, aisea na manaomia ai e le Au Paia i Ohaio se epikopo? (Ina ia mafai ona latou tali atu i le epikopo mo a latou matafaioi.)

  • E faapefea ona tutusa lenei mea ma lo tatou tali atu i se epikopo po o le peresitene o le paranesi i aso nei?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:7–8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai po o ai na valaauina e avea ma epikopo fou i Ohaio ma po o ai na filifilia o ia i lenei valaauga.

  • O ai sa valaauina e avea ma epikopo fou i Ohaio?

  • O ai na filifilia Newel K. Whitney e avea ma epikopo fou?

  • O le a le aoaoga faavae e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu e 8 e faatatau i valaauga e auauna atu i le Ekalesia a le Alii? (O tali a tagata o le vasega e mafai ona atagia mai ai le aoaoga faavae lenei: O valaauga e auauna atu i le Ekalesia a Iesu Keriso e sau mai i le Faaola.)

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau pe faapei ni o latou lagona pe ana faapea e valaauina i latou i se valaauga faigata a le Ekalesia. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le tala lenei, lea na faamatalaina mai e le atalii o le atalii o Newel K. Whitney o Elder Orson F. Whitney o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo po o a lagona o Uso Whitney na i ai ina ua valaauina o ia o se epikopo, ma le mea sa ia aoaoina e uiga i le mea na sau mai ai lona valaauga.

Ata
Elder Orson F. Whitney

“Sa toetoe lava a sili atu le mamafa o le mafaufau atu i le tauaveina o lenei tiutetauave taua (o le tofi o le epikopo), nai lo o le mea na mafai ona tauaveina e [Newel K. Whitney]. … Sa ia … masalosalo i ona tomai, ma [lagonaina] le le mafai ona faataunuu le faatuatuaga maualuga ma paia. I lona fememeai sa ia talosaga atu ai i le Perofeta:

“’E le mafai ona ou vaaia se epikopo ia te a’u lava, uso Iosefa; ae afai e te saunoa mai o le finagalo lea o le Alii, o le a ou taumafai.’

“’E le tatau ona e talitonuina i na’o la’u upu;’ na tali mai ai le Perofeta ma le agalelei, ‘Alu oe e fesili i le Tama mo oe lava.’

“Sa naunau Newel … e faia e pei ona sa fautuaina ai e [le Perofeta]. … Sa tali mai lana tatalo faamaualalo, ma mai le loto. I le taaligoligoa o le po ma le tuua ai na o ia i lona potu, sa ia faalogoina ai se leo mai le lagi: ‘O lou malosi ua ia te au lea.’ O nei upu sa itiiti ma faatauvaa, ae na tele sona taua. Sa aveesea ona masalosaloga e pei o le sau a o lei oo i le tafaoata. O le taimi lava lea na ia saili atu ai i le Perofeta, ta‘u atu ia te ia ua faamalieina o ia, ma sa naunau e talia le tofi lea na valaauina i ai o ia” (“The Aaronic Priesthood,” Contributor, Ian. 1885, 126).

  • O le a le mea na fesoasoani ia Newel K. Whitney e talia ai ma le naunautai lona valaauga e avea ma se epikopo?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i lona aafiaga, e mafai ona fesoasoani ia i tatou pe afai tatou te lagonaina le lofituina i se valaauga po o se tofiga i le Ekalesia?

  • E mafai faapefea e le malamalama o valaauga e auauna atu i le Ekalesia e sau mai le Faaola, ona fesoasoani e te talia ma taumafai ai ma le filiga e faataunuu ou valaauga?

Mafaufau e faasoa atu se aafiaga ua faamalosia ai lau molimau o valaauga e auauna atu i le Ekalesia a le Alii e mai ia te Ia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:9-26

Ua faamalamalama mai e le Alii tiute o se epikopo

Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O epikopo ma peresitene o paranesi e puleaina mataupu faaletino ma faaleagaga o le Ekalesia i a latou uarota ma paranesi. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le faaletino e faatatau i mea e faatatau i le olaga faaletino. Mo se faataitaiga, o epikopo ma peresitene o paranesi e puleaina ia meatotino a le Ekalesia, o tupe a le Ekalesia, ma le faaaogaina o aitema i faleteuoloa o epikopo.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:9–26 i le faamatala atu, o nei fuaiupu o loo faamatala mai ai nisi o tiute o Epikopo Whitney. Faamalamalama atu, o tiute o se epikopo na faamatalaina mai e le Alii i le faaaliga lenei, e faatatau tonu lava i le tiute o le epikopo i lalo o le tulafono o le faapaiaga. I le vaitaimi lea, sa le’i vaevaeina le Ekalesia i uarota ma ni epikopo e pulefaamalumalu i uarota taitasi e pei ona i ai i le taimi nei. I le taimi lena sa na o le toalua epikopo: O Epikopo Whitney sa avea ma epikopo mo le Au Paia i Ohaio, ma Epikopo Paterika sa avea ma epikopo mo i latou i Misuri.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 73

Ua faatonuina e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e faaauau le faaliliuga o le Tusi Paia

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73:1–2 i le faamatala atu, na faatonuina e le Alii ia toeaina o e sa talai atu, ina ia faaauau pea ona faia o lena mea seia oo i le konafesi na sosoo ai, lea sa toe lua vaiaso ona faia lea. Sa fesoasoani le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone e talai atu ina ia fesoasoani e aveese ai faamatalaga sese e uiga i le Ekalesia lea na mafua mai i le lomiga o tusi a Ezra Booth. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73:3-4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na poloaiina e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e taulai atu i ai ina ua maea le konafesi.

  • O le a le mea na talosaga e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e taulai atu i ai a laua taumafaiga? O le a le “galuega o le faaliliuga” lea na faatatau atu i ai le fetalaiga a le Alii? (O le faafouga o le Tusi Paia.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 74

Ua faamalamalama mai e le Alii le uiga o le 1 Korinito 7:14

Valaaulia tagata o le vasega e vaai faalemafaufau e faapea, o loo latou auauna atu o ni faifeautalai faamisiona mo le Ekalesia. A o tou talanoa ai ma se ulugalii ua faaipoipoina o e o loo sailiili i le Ekalesia, ua e iloa ai, sa i ai se la atalii o le na maliu ae sa na o ni nai masina le matua. Sa ta’u atu i le ulugalii e lo laua taitai faalelotu e faapea, sa le mafai e le la tama ona alu i le lagi ona sa le’i papatisoina o ia a’o lei maliu. Sa lagona e matua le faanoanoa tele ona o le maliu o le la tama, ma lo laua talitonuga ua leai se faaolataga mo le la pepe.

Fai atu i tagata o le vasega e manatunatu pe faapefea ona latou tali atu i lenei tulaga, ma faailoa atu ia i latou o le a latou maua le avanoa e tali mai ai i se taimi mulimuli mai o le lesona.

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74 o loo i ai le faamalamalamaga a le Alii o le 1 Korinito 7:14. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:1, o upu ia a le Aposetolo o Paulo mai le 1 Korinito 7:14. Faailoa atu i tagata o le vasega o lenei fuaiupu i le 1 Korinito, ua faaaoga e lagolago ai le faiga masani o le papatisoina o tamaiti laiti. (Atonu foi e te manao e faamalamalama atu o le upu le talitonu i le fuaiupu 1 e faatatau i tagata Iutaia o e sa lei taliaina le talalelei a Iesu Keriso. Sa le’i faapea mai Paulo, e mafai ona faaolaina se tagata e ala i le amiotonu o lona toalua, ae o le liua o se tasi o toalua e mafai ona aumaia ai faatosinaga faapaiaina i totonu o le aiga.)

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:2–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faafitauli na tulai mai i aso o le Aposetolo o Paulo, pe a liliu mai se tasi o le ulugalii faaipoipo i le talalelei a Iesu Keriso, ae na ola pea le isi tagata o le ulugalii i le tulafono a Mose.

  • O a ni faafitauli na oo i nei ituaiga o faaipoipoga? (E fefinaua’i ulugalii pe o le a aoaoina le la fanau e talitonu ma usitai i le talalelei a Iesu Keriso po o le tulafono o Mose [tagai i le fuaiupu e 3]; o fanau o e sa ola ae e usitaia le tulafono a Mose, e tuputupu ae e le talitonu i le talalelei a Iesu Keriso [tagai i le fuaiupu e 4].)

  • E mafai faapefea e talitonuga eseese faalelotu i totonu o se faaipoipoga ona aafia ai le aiga a lena ulugalii?

Faamalamalama atu na faataunuuina e le Togiola a Iesu Keriso le tulafono a Mose, ma sa le toe manaomia ai le peritomeina. Ae peitai, o tagata Iutaia o e na mulimuli i le tulafono a Mose sa talitonu, o se tamaitiiti tama sa le mama sei vagana ua peritomeina o ia. O lenei talitonuga na tulai mai ai ni faafitauli i aiga, lea e talitonu ai se tasi o matua i le talalelei a Iesu Keriso, ae o le isi matua na talitonu i le tulafono a Mose. E ono tulai mai foi ni feeseeseaiga faapena i talitonuga faalelotu ma faiga masani i totonu o aiga i aso nei, lea e toatasi se tagata o le ulugalii e auai i le Ekalesia ae o le isi e le auai.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao mai e le Alii e uiga i fanau laiti.

  • O le a le mea na aoao mai e le Alii e uiga i fanau laiti? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae o a latou tali e tatau ona atagia mai ai le faamatalaga lenei: O fanau laiti e paia, ua faapaiaina e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga lenei aoaoga faavae i totonu o a latou tusitusiga paia.)

Faamanatu i tagata o le vasega le ata faataitai faafaifeautalai na tuuina atu i le amataga o le lesona. Valaaulia tagata o le vasega e tusi le Moronae 8:8-12 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:46–50 o ni mau faasino i autafa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:7. Tofi ni tagata o le vasega e faitau le Moronae 8:8-12 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:46–50 faatasi ma se paga ona talanoa faatasi lea i le fesili lenei:

  • O le faaaogaina o le mea ua e aoaoina e uiga i le faaolataga o fanau laiti i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:7 ma le Moronae 8:8-12, o le a se mea o le a e aoaoina atu i le ulugalii o e na manatu o le la tama ua maliu e le mafai ona i ai i le lagi?

Valaaulia se paga se tasi pe lua e faamalamalama mai mea o le a latou aoao atu. Faaiu i le molimau atu i le mana o le Togiola a le Faaola e togiola ai i fanau laiti.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:13. Sa auauna atu Epikopo Whitney i lalo o le taitaiga a Epikopo Paterika

Na valaauina Epikopo Eteuati Paterika e avea ma epikopo muamua o le Ekalesia. Sa galue Epikopo Newel K. Whitney i lalo o le taitaiga a Epikopo Paterika. Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“Na tatau i le epikopo i Katelani [Newel K. Whitney], ona ‘tauaao atu’ i le epikopo i Siona [Eteuati Paterika], le faamaumauga o le tausimea, lea e tatau ona teuina ai faamaumauga tumau. O le tiutetauave lenei na valaauina ai Newel K. Whitney e galue o se epikopo. E tatau ona ia taofia pea le faleteuoloa a le Alii i Katelani, ae ia tauaaoina tupe mai lena vaega o le tovine, ma faia se faamaumauga o toeaina e pei ona sa poloaiina ai o ia; e tali atu i o latou manaoga, o i latou uma o e e tatau ona totogi i mea na latou maua, ona sa i ai a latou tupe e totogi ai. O nei tupe na maua na tatau ona faapaiaina mo le manuia o le Ekalesia, ‘i e matitiva ma lē tagolima.’ Afai sa i ai soo se tasi sa le mafai ona totogi, na tatau ona faia se faamatalaga [o le tupe na tatau ona maua] ‘ma tauaao atu i le epikopo i Siona, o ai e tatau ona totogiina le aitalafu mai i mea o le a foai e le Alii i ona lima’” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:270). (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 152–53.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:9–26. O le tulafono o le faapaiaga i Ohaio ma tiute o Epikopo Whitney

O le tulafono o le faapaiaga, sa le’i tausisia atoatoa ma faalautele i le lotoifale o Ohaio. Sa taumafai i ai i le Au Paia i Kolesavile i Tomasone, Ohaio, ae sa le’i faamanuiaina ona o ni itu eseese, e aofia ai le aveesea mai e Leman Copley o lana ofo e mafai ona nonofo le Au Paia i Kolesavile i lona fanua (tagai i le MF&F 54). Ae ui i lea, sa ola pea i mataupu faavae ma faiga masani o le tulafono o le faapaiaga. O nisi tagata o le ekalesia na avea o ni tausimea, ma sa i ai se faleteuoloa e fesoasoani e tausia ai e matitiva ma e le tagolima, faapea foi i manaoga faaletino o le Ekalesia. O Epikopo Newel K. Whitney sa tofia e vaaia ma puleaina nei tulaga o le tulafono o le faapaiaga, faapea ai ma isi mataupu faaletino o le Ekalesia i Ohaio. Na aofia ai le tiutetauave o le pulea o meatotino a le Ekalesia i le eria.

O se tasi o tiutetauave autu a Epikopo Whitney, o le fesoasoani lea e tausia e matitiva ma e le tagolima. O se tasi o auala na ia faia ai lenei mea, o le tufatufaina atu o meaai na tuuina mai e tagata o le ekalesia o e na faia “sauniga o le anapogi” mo le faamoemoega o le tuuina atu o ni meaai mo i latou e manaomia le fesoasoani. I lona valaauga, sa foai atu e Epikopo Whitney ona tomai o se tagata faipisinisi ma ositaulagaina le tele o ana mea faaletino mo le Ekalesia ma mo le tausiga o isi. Sa ia auauna atu ma le faamaoni i lona tofi o se epikopo seia oo ina iu lona soifua—o se vaitaimi na toeitiiti atoa le 19 tausaga—o lena foi taimi sa auauna atu ai o ia o se Epikopo Pulefaamalumalu i le Ekalesia, na faatumuina ai le tofiga sa umia muamua e Eteuati Paterika.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:20-22. O Le Kamupani o Tusiga

I le maea ai le konafesi ia Novema 1831 i Hairama, Ohaio, na valaauina ai ni alii se toaono e faapaia o latou taimi ma taumafaiga i le puleaina o le lomiga, lolomiina, ma le tufatufaina o lomiga a le Ekalesia, e aofia ai tusitusiga paia (tagai i le MF&F 70:3–4). O lenei vaega o alii—o Iosefa Samita, Matini Harisi, Oliva Kaotui, Ioane Uitimera, Sini Rikitone, ma William W. Phelps—na ta’ua o le Kamupani o Tusiga. Na faatagaina e le Alii nei alii e talosagaina ni fesoasoani mo [lo latou] tausiga mai le epikopo (tagai i le MF&F 72:20), ma le faamoemoe o lenei pisinisi lomitusi o le a iu ina lava se tupemaua e maua ina ia tutoatasi ai. O tagata o le Kamupani o Tusiga sa tatau ona tausia e ala i tupe o le pisinisi, ae o soo se polofiti faasili o le a toe foi atu i le faleteuoloa a le Alii (tagai i le MF&F 70:5–8). E ui ina sa lei sili atu ma ni nai tausaga ona i ai le Kamupani o Tusiga, ae sa i ai sona sao taua i le lalolagi e ala i le lolomiina o le Tusi o Poloaiga ma lona suitulaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, faapea foi ma nusipepa a le Ekalesia, e pei o le Evening and the Morning Star. (Tagai i le Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, vol. 2 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], xxv–xxvi).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:4-6. Uputuu pepelo

Ua tuuina mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le fautuaga mo le taulimaina o tu ma aga po o faiga masani e feteenai ma le talalelei a Iesu Keriso:

Ata
Elder Richard G. Scott

“O le agaga faafetai mo le talatuu faaleatunuu, faaleaganuu, po o le faalemalo e mafai ona sili ona lelei ma aoga, ae e mafai foi ona faaagaga ai ni mamanu o le olaga lea e tatau ona faataatia ese e se tagata tuuto o le Au Paia o Aso e Gata ai. …

“[Sa saunoa mai Peresitene Howard W. Hunter] e faapea: ‘Ou te fautua atu ia tuu le faamuamua aupito maualuga i lou avea ai ma tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso. Ia fua soo se mea e fai atu se tagata e te faia, pe mai lou aiga, o nisi e te alofa i ai, o au tu ma agaifanua, po o tu masani na e ola mai ma oe—ia fua mea ua i aoaoga a le Faaola. Afai e te iloa e le ogatasi ma na aoaoga, ia faataatia ese lena mataupu ma aua nei faia. O le a le maua ai e oe le fiafia’ (“Counsel to Students and Faculty,” Church College of New Zealand, 12 Nov. 1990)” (“Aveeseina o Papupunii le Fiafia,” Liahona, Iulai 1998, 96-97).