Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 124–28 (Iunite 27)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124–128 (Iunite 27)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124–128 (iunite 27) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:1–83)

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124 o le faaaliga muamua lea na maua i Navu, Ilinoi, na lolomiina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. A o suesueina e tagata aoga le poloaiga a le Alii e fausia se malumalu i Navu, sa latou aoao ai o le malumalu ua na o le pau lea o le nofoaga e mafai ona tatou maua ai le atoatoaga o sauniga o le perisitua mo le togiolaina o e o soifua ma e ua maliliu. Sa latou iloa ai foi o le usitaia o poloaiga a le Alii, tatou te faamaonia ai lo tatou faamaoni.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:84–145; 125–126)

A o faaiuina e tagata aoga a latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124, na latou aoaoina ai, afai tatou te faalogo i fautuaga a perofeta, o le a lelei ia i tatou ma e valaauina e le Alii taitai perisitua e taitaia le galuega o le talaiga ma fesoasoani e faaatoatoa le Au Paia. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 125 ma le 126, na aoaoina ai e tagata aoga, afai tatou te galulue ma le filiga mo le Alii, o le a Ia talia a tatou taulaga amiotonu.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 127; 128:1–11)

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 127 ma le 128 ua aumaia mai tusi na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita a’o feosofai solo o ia ina ia aloese ai mai le taofia le faatulafonoina e taitai o le malo i Misuri. I nei vaega, na iloa ai e tagata aoga, o le faalagolago i le Tama Faalelagi e mafai ona fesoasoani ia i tatou e onosaia ai puapuaga, ma afai e faamaumauina lelei, o sauniga o le malumalu tatou te faia i le lalolagi, e fusifusia i le lagi.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:12-25)

A o latou suesue i le vaega na totoe o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128, sa faailoa mai e tagata aoga ia mataupu faavae nei e faatatau i le galuega faalemalumalu: O le faaolataga o o tatou aiga ua maliliu e tatau ma e taua i lo tatou faaolataga. O le papatisoga mo e ua maliliu e fesoasoani e sosoo ai i tatou e faavavau i o tatou tuaa. O ki, mana, ma le pule o tisipenisione ua mavae ua toefuatai mai i le tisipenisione o le atoaga o taimi. Pe a tatou faia galuega o talafaasolopito o aiga ma maua sauniga o le malumalu mo o tatou tuaa, ua tatou osia se taulaga amiotonu i le Alii.

Folasaga

O lenei lesona e taulai atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:1–21. A o suesueina e tagata aoga nei fuaiupu, o le a latou aoao ai e uiga ia Iosefa ma Ailama Samita ma o laua matafaioi i le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:1–14

Ua faamalamalama mai e le Alii le mafuaaga na Ia valaauina ai Iosefa Samita e toefuatai mai le talalelei a Iesu Keriso

Tusi le upu Malosi i luga o le laupapa. Fesili atu i tagata aoga po o a ni uiga, e tusa ai ma tulaga faatauaina a le lalolagi, e masani ona vaavaai i ai pe a faamatala se tagata e malosi. A o tali mai tagata aoga, tusi a latou tali i luga o le laupapa i lalo o le upu Malosi. Ona tusi lea o le upu Vaivai i luga o le laupapa. Fesili atu i tagata aoga po o a ni uiga, e tusa a ma tulaga faatonuina a le lalolagi, e masani ona vaavaai i ai pe a faamatala se tagata e vaivai.

  • O a ni auala e taumafai le lalolagi e fai ia lagona ai e se alii talavou po o se tamaitai talavou le vaivai e tusa ai ma ona tulaga faatauaina?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:13. Ona valaaulia lea o tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:1, ma vaavaai po o ai na faamatalaina e le Alii e vaivai.

  • O a ni auala atonu na vaivai ai Iosefa Samita i le taimi na valaauina ai e toefuatai mai le talalelei?

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:1, aisea o le a valaau ai e le Alii tagata vaivai e fesoasoani i Lana galuega? (A o tali mai tagata aoga, aotele a latou tali e ala i le tusia o se upumoni e talitutusa ma le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: E faaali mai e le Alii Lona poto e ala i mea vaivai o le lalolagi.)

  • O a ni auala na faaali mai ai e le Alii Lona poto e ala i le Perofeta o Iosefa Samita?

Fai i tagata aoga e ta’u mai nisi o valaauga ma tofiga atonu latou te maua a’o talavou pea i latou. (O tali atonu e aofia ai faiaoga o aiga, o se tasi o le au peresitene o se vasega po o se korama, faifeautalai, lauga i le sauniga faamanatuga, po o le faaaumea o se tasi i le latou uarota po o le paranesi.)

  • E mafai faapefea e le manatuaina o le mataupu faavae ua tusia i luga o le laupapa, ona fesoasoani ia i tatou a o tatou mauaina ni valaauga ma ni tofiga eseese e auauna ai i le Ekalesia?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:2–14 e ala i le faamatala atu na poloaiina e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e tusi se folafolaga o le talalelei i taitai o le lalolagi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:15-21

Ua tuuina mai e le Alii faatonuga i taitai o le Ekalesia i Navu

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i se taimi na tuuina atu ai e se tasi ia i latou ni upu faamalo faamaoni. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga ma pe aisea na anoa ai nei upu faamalo ia i latou.

Faamatala atu na ta’ua e le Alii nisi o tagata taitoatasi i le faaaliga lenei ma faafetaia i latou e ala i le faailoa atu o o latou malosiaga ma saofaga. Valaaulia tagata aoga e sailiili filemu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:15–20, ma vaavaai mo fetalaiga a le Alii e uiga i nei tagata taitoatasi. Atonu e te manao e fautua atu, e faailoga fuaitau e taua ia i latou. A ua lava loa le taimi, valaaulia tagata aoga e faasaga atu i se paga ma faasoa i ai mea na latou mauaina, e aofia ai po o le fea faamatalaga e taua ia i latou ma pe aisea.

Atonu e te manao e faailoa atu, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:19 na tautino mai ai e le Alii e faapea, o tamalii faamaoni e toatolu o e sa le’i leva atu ona maliliu (o David W. Patten, Eteuati Paterika, ma Iosefa Samita le matua, o le tama o le Perofeta) ua taliaina i latou i le afioaga o le Alii.

Valaaulia tagata aoga e toe faamanatu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:15, 20, ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii e uiga ia Ailama Samita ma George Miller.

  • O le a le fetalaiga a le Alii e uiga ia Ailama Samita ma George Miller?

  • O a lagona o le Alii e uiga ia i latou o e e amio sa‘o? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: E alofa ma faatuatuaina e le Alii i latou o e amio sa’o [o latou] loto.)

  • E faapefea ona e faamatalaina le amio sa‘o o le loto?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder Joseph B, Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

Ata
Elder Joseph B. Wirthlin

“Ia te a’u, o le amio sa’o o lona uiga o le faia e le aunoa o le mea sa’o ma lelei, e tusa lava po o a taunuuga e oo i ai i lena taimi. O lona uiga o le amiotonu mai le taele o o tatou agaga, e le gata i a tatou amioga ae, o le mea sili atu ona taua, i o tatou mafaufauga ma i o tatou loto. O le amio sa‘o o le tagata lava ia, e aofia ai le matuai faatuatuaina ma e le piopio lea e le mafai ai ona tatou sese i se faatuatuaga po o se feagaiga” (“Personal Integrity,” Ensign, Me 1990, 30).

  • E tusa ma le faauigaga a Elder Wirthlin, aisea e te manatu e alofa ai le Alii ia i latou o e amio sa‘o i le loto?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le ala na faaalia ai e Ailama Samita le amio sa’o o lona loto, fai atu i se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“O Ailama Samita, o le uso matua, uo, ma se faufautua i le Perofeta, na faaalia le alofa, faamaoni, ma le tuuto a’ia’i, e le matineia, i le Alii ma i lona uso laitiiti o Iosefa. Atonu e le mafaatusalia la laua usoga. …

“Na saunoa Iosefa e uiga ia Ailama, ‘ou te tatalo i lo’u loto ina ia pei o’u uso uma o lo’u uso pele o Ailama, o le ua i ai le agamalu e pei o se tamai mamoe, ma le amio sa’o o se Iopu, ma o le faapuupuuga, o le agamalu ma le lotomaualalo o Keriso; ma ou te alofa ia te ia i lena alofa lea e malosi atu nai lo o le oti, ona e le’i i ai lava se taimi na ou aoaiina ai o ia, po o ia foi ia te a’u.’ (History of the Church 2:338.) …

“O Ailama sa tumau mausali, e tusa lava pe na fetaiai ma le oti. I le mavae ai o se tasi o vaitaimi o le mativa tele ma sauaga, sa ia tusia:

“’=’Ou te faafetai i le Atua ona na ou lagonaina se naunautai ia oti, nai lo le faafitia o mea na vaai i ai ou mata, lea na tago i ai o’u lima [o papatusi ia na faaliliu mai ai le Tusi a Mamona], ma ua ou molimau i ai, e tusa lava po o le a lo’u taunuuga; ma e mafai ona ou faamautinoa atu i o’u uso pele, sa mafai ona faatagaina au e tuuina atu se molimau malosi, na ou faia ai i lo’u olaga, ina ua leai lava se mea, ae na o le oti na oo mai.’ (Times and Seasons, Dec. 1839, p. 23.)” (“The Family of the Prophet Joseph Smith,” Ensign, Nov. 1991, 7).

  • Na faapefea ona faaalia e Ailama Samita lona amio sa‘o?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i se vaega o o latou olaga lea e mafai ona latou maua ai le faateleina o le amio sa’o. Uunai i latou e faatu se sini faaletagata lava ia e faaleleia atili a latou amio sa’o i lena vaega.

Faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau e uiga i mataupu faavae na aoaoina i le aso.

Iunite e Sosoo Ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 129–132)

Fesili atu i tagata aoga pe latou te iloa e fia tikeri o loo i ai i le malo selesitila. Faamatala atu e faapea, i suesuega i le vaiaso a sau, o le a latou iloa ai nisi o mataupu faavae e faatatau i le malo selesitila ma le ata o le faaolataga.