Seminare
Lesona 74: Mataupu Faavae ma Feagaiga 68


Lesona 74

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68

Folasaga

I le aso 1 o Novema, 1831, na feiloai ai le Perofeta o Iosefa Samita ma se vaega o toeaiina i Hairama, Ohaio, mo se konafesi faapitoa. Sa latou talanoaina ai le lomiga o le Tusi o Poloaiga, o se tuufaatasiga o faaaliga na maua e le Perofeta. O le toafa o toeaina sa i ai i le konafesi sa talosaga atu ia Iosefa Samita e fesili atu i le Alii e uiga i Lona finagalo mo i latou. I le tali mai i lenei talosaga, na maua ai e le Perofeta le faaaliga lea ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 68. O le faaaliga o loo aofia ai fautuaga ia i latou ua valaauina e talai atu le talalelei, o faatonuga e uiga i le valaauga o le epikopo, ma se poloaiga mo matua e aoao a latou fanau i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:1–12

Ua fautua mai le Faaola ia i latou o e ua valaauina e talai atu le talalelei

Afai o oe po o se tasi e latalata atu ia te oe, na auauna atu i se misiona mo le Ekalesia, amata le vasega i le faasoa atu o nisi o lagona e oo i tagata a’o latou sauni e tuua le aiga ae avea ma ni faifeautalai faamisiona. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O a ni popolega po o ni atugaluga e ono i ai i se tagata e uiga i le auauna atu i se misiona talai?

  • O a ni isi o mafuaaga e lagona ai e tagata le popole e uiga i le faasoaina atu o le talalelei i o latou aiga ma uo?

Faamalamalama atu e faapea, i le taimi o se konafesi na faia i le aso 1 o Novema, 1831, na oo atu ai ni toeaina se toafa, o e o le a avea ma ni faifeautalai ia Iosefa Samita ma talosagaina e fia iloa le finagalo o le Alii e uiga ia i latou. I le tali mai, na faaali mai ai e le Alii se mamanu mo le talaiina o le talalelei. Valaaulia ni tagata se toalima o le vasega e auauai i le faitauina leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:1–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo elemene o lena mamanu. A o lei e faitauina, faailoa atu o le fuaiupu e 2 ma le 3 o loo i ai upu faataitaiga lenei. O se faataitaiga lenei o se mamanu po o se faatusa.

  • O a ni mea o e vaaia i nei fuaiupu e uiga i le ala e tatau ona tatou talai atu ai le talalelei?

  • I fuaiupu e 3-5, o le a le folafolaga e tuuina mai e le Alii i Ana auauna?

  • O a ni mea e faia e upu musuia a faifeautalai mo i latou o e talia i latou? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Pe a uunaia auauna a le Alii e le Agaga Paia, o a latou upu o le a taitai atu ai tagata i le faaolataga. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • O a ni mea e mafai ona tatou faia e valaaulia ai le Agaga Paia a’o tatou faasoa atu le talalelei?

Faamalamalama atu e faapea, e ui o i latou ua faauuina e talai atu le talalelei e mafai ona fesoasoani i tagata ia maua se molimau e uiga i le upumoni, ae ua na o le Peresitene o le Ekalesia e i ai le aia e maua ai ma tautino atu le finagalo o le Alii mo le Ekalesia atoa. I lalo o lana taitaiga, e maua ai foi e isi sui o le Au Peresitene Sili ma sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le pule e folafola mai ai le finagalo o le Atua mo i tatou.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamalosiauga faaopoopo na tuuina mai e le Alii i Ana auauna.

  • O a ni upumoni ua e vaaia i lenei fuaiupu e ona aumaia ai le faamafanafanaga i se faifeautalai?

  • Aisea e taua ai ona e iloa e tu le Alii i Ana auauna faamaoni?

Faamanino atu e faapea, o le fuaiupu e 6 o loo otooto mai ai le tiutetauave autu o le auauna a le Alii: e molimau atu e uiga ia Iesu Keriso ma Lana misiona i le taimi ua tuanai, taimi nei, ma le lumanai. Ona aotele lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:7–12 i le faamatala atu e faapea, e valaau e le Alii toeaiina faamaoni o le Ekalesia e talai atu le talalelei ma papatiso i latou o e talitonu.

Mafaufau e faasoa atu se aafiaga lea na taialaina ai oe e le Agaga ia iloa le auala e faasoa atu ai le talalelei i se tagata.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:13-24

Na faaali mai e le Alii o le Au Peresitene Sili e vaaia le valaauga o epikopo

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau faapea, ua fesili mai se uo e auai i se isi tapuaiga, pe “Na faapefea ona filifilia la outou epikopo?”

  • E faapefea ona e tali atu i ai?

Faamalamalama atu e faapea, o Eteuati Paterika o le epikopo muamua lea na valaauina i le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso (i le aso 4 o Fepuari, 1831; tagai i le MF&F 41:9). A o lei maua e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 68 (ia Novema 1831), sa na o Epikopo Paterika le epikopo i le Ekalesia. Na valaauina isi epikopo i se taimi e le’i mamao ane ina ua uma ona maua e le Perofeta le faaaliga lenei.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:14–15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala e filifilia ai epikopo.

Manatua: o fuaiupu e 15-20 o loo i ai faatonuga e faatatau i suli moni a Arona o e e mafai ona valaauina o se Epikopo Pulefaamalumalu. O le fuaitau “suli moni o Arona” e faatatau i e tupuga mai i le uso o Mose o Arona i le Feagaiga Tuai. O se e tupuga mai faapena o le a maua se aia i le tofi o le Epikopo Pulefaamalumalu pe afai e valaauina o ia ma faamaonia e le Au Peresitene Sili. O fuaiupu e 16–20 e faatatau lava i le Epikopo Pulefaamalumalu, ae le o epikopo o uarota (tagai Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:92 – 93). O tusitusiga anamua a le Ekalesia sa masani ona faatatau atu ia Epikopo Paterika o le Epikopo Pulefaamalumalu. O tiutetauave o le Epikopo Pulefaamalumalu e atiina ae ma suia i le tele o tausaga na sosoo ai. I lalo o le taitaiga a Peresitene Polika Iaga, na faamanino atoatoa mai ai tiutetauave o le Epikopo Pulefaamalumalu i le 1847 i Uinita Kuota, faatasi ai ma Epikopo Newel K. Whitney na mauaina lena valaauga.

Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, i aso popofou o le Ekalesia, na faauu ai ma vaetofia e sui o le Au Peresitene Sili ia epikopo uma. I le Ekalesia i le taimi nei, o loo moni lava lenei mea mo le Epikopo Pulefaamalumalu. Ae ui i lea, o le valaauina, faauuina, ma le vaetofiaina o epikopo e taitaia e peresitene o siteki i lalo o le taitaiga a le Au Peresitene Sili. O se peresitene o le siteki, faatasi ai ma le lagolago mai a ona fesoasoani i le au peresitene o siteki, e sailia ni faaaliga e iloa ai le taimi e valaau ai se epikopo fou ma po o ai foi e valaauina. Na te auina atu lana fautuaga i le Au Peresitene Sili mo le faamaoniga. A faamaonia mai e le Au Peresitene Sili le valaauga, latou te faatagaina le peresitene o le siteki e faauu ma vaetofia le epikopo fou. (Mo nisi faamatalaga, tagai i le Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia [2010], 19.6.)

  • Aisea e taua ai lou iloa o le Au Peresitene Sili e faamaoniaina le valaauga o lou epikopo?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25-35

Ua poloaiina e le Alii ia matua e aoao atu le talalelei i a latou fanau

Fai atu i tagata o le vasega e manatunatu e uiga i le mea moni e faapea, e mafai ona avea i latou ma ni matua i totonu o ni nai tausaga. Faailoa atu ua tuuina mai e le Alii i tina ma tamaitai ni tiutetauave maoae—e tatau ona latou aoao atu le talalelei i a latou fanau e ala i le upu ma faataitaiga (tagai i le MF&F 29:46–50 ma le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” lea o loo i le faaopoopoga i le faaiuga o lenei tusi lesona). Valaaulia i latou e lisi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ni mataupu faavae se tolu o le a latou mananao e aoao atu i a latou fanau.

Vaevae tagata o le vasega i ni paga. Fai atu ia i latou e faitau atu a latou lisi i le tasi ma le isi. Ona valaaulia lea o i latou e faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68: 25–27, ma vaavaai mo ni mea e mafai ona latou faaopoopo atu i a latou lisi.

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii ia matua e aoao atu i a latou fanau? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le aoaoga faavae lenei: Ua poloaiina e le Alii ia matua e aoao a latou fanau ia malamalama i le aoaoga faavae o le salamo, faatuatua ia Keriso, papatisoga, ma le meaalofa o le Agaga Paia. Atonu e te manao e valaaulia tagata o le vasega e faailoga fuaitau i le fuaiupu e 25 o loo aoao mai ai lenei aoaoga faavae.)

  • Aisea e te manatu e taua ai mo tamaiti laiti ona malamalama i le salamo? Faatuatua ia Keriso? Papatisoga? O le meaalofa o le Agaga Paia?

Valaaulia tagata o le vasega e tusi e uiga i se taimi na latou vaai ai i matua o aoao atu mataupu faavae ma sauniga o loo ta’ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25. A uma le taimi na tuu atu ia i latou e tusitusi ai, fai atu i nai tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou tusia.

Fai i tagata o le vasega e faaauau pea ona galulue i paga mo le gaoioiga e sosoo ai. Faamalamalama atu e faapea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:28–31, na tuuina mai ai e le Alii se fautuaga faaopoopo i matua. Tuu atu se kopi o le faamatalaga lenei i paga taitasi. Uunaia ia paga e faitau ia mau taitasi ma talanoaina faatasi ia fesili. Faamalamalama atu e faapea, a uma loa, o le a latou lipoti mai i mea na latou mauaina i le vasega.

  1. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:28, ma vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii ia matua e aoao atu i a latou fanau.

    • Aisea e te manatu, o le a taua ai ia te oe ona aoao lau fanau e tatalo?

    • Na faapefea ona aoaoina oe e tatalo? Na faapefea ona faamanuiaina oe ma lou aiga i le tatalo?

    • O le a lou manatu i le uiga o le “savavali tonu i luma o le Alii”?

  2. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:29, ma vaavaai mo le mea ua poloaiina i tatou e le Alii e fai.

    • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le tausia o le aso Sapati ia paia?

    • O a ni mea e mafai ona e faia e tausia ai le paia o le aso Sapati?

  3. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:30, ma vaavaai mo le lapataiga a le Alii. Ia matau o le upu paie e faatatau i se tagata e faatalale.

    • O le a se taimi na e vaaia ai faamanuiaga na oo mai i le galue malosi?

    Faitau le vaega filifilia lenei mai le Mo Le Malosi o le Autalavou:

    Ua poloaiina i tatou e le Alii ia aua le paie. O le paie e mafai ona taitai atu i amioga le talafeagai, faaleagaina o mafutaga, ma le agasala. O le tasi ituaiga o paie o le maimauina lea o le tele o le taimi i gaoioiga na e taofia oe mai galuega tupuolaola, e pei o le faaaogaina o le Initoneti, taalo i taaloga vitio, ma le matamata i le televise” (Mo le Malosi o le Autalavou [tamaitusi, 2001], 40).

    • E mafai faapefea e le paie ona taitai atu i le amioleaga?

    • O a ni isi o mea e mafai ona fesoasoani i se tagata e faatoilalo ai se faiga ua matele i le paie?

  4. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:31–32, ma vaavaai mo le fautuaga a le Alii i le Au Paia i Siona.

    • E te manatu e mafai faapefea e le faaloloto ona aafia ai se aiga?

    • O a ni mea e mafai ona tatou faia i o tatou olaga e faatoilalo ai le manatu faapito ma le faaloloto?

A uma ona fai e tagata o le vasega le gaoioiga lenei, fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou aoaoina. (Mafaufau e fai atu i se tagata o le vasega e tusi i luga o le laupapa tali a isi tagata o le vasega.) O se tasi o mataupu faavae atonu e te manao e faamamafa atu mai fuaiupu e 31 ma le 32 o le e tatau ona tatou aveesea le paie ma le faaloloto mai o tatou olaga. (A o talanoaina e tagata o le vasega lenei mataupu faavae, atonu e te manao e faailoa atu, e le manaomia ona tatou maua mea uma ua maua e a tatou uo, ina ia mafai ai ona fiafia.)

  • Aisea e te manatu e taua ai mo matua ona aoao atu ma ola i tulaga faatonuina o le talalelei?

  • O le a se mea e mafai ona fai e alii talavou ma tamaitai talavou e fesoasoani ai i o latou aiga ia “savavali tonu i luma o le Alii”?

Afai o oe o se matua, mafaufau e tuuina atu le agaga faafetai ona o le auala o loo fesoasoani ai lau fanau ia te oe e mulimuli i poloaiga a le Alii o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 68. Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e tusi se sini o le a fesoasoani ia i latou e sauniuni ai e avea ma ni matua lelei. Pe valaaulia i latou e tusi se sini e fesoasoani i o latou matua i o latou tiutetauave. A lava le taimi, atonu e te manao e fai atu i ni nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou sini i le vasega.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:3–4. “O soo se mea o le a latou tautala atu ai pe a uunaia ai e le Agaga Paia”

Na faamalamalama mai e Peresitene J. Reuben Clark e faapea, ua na o sui o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ua i ai le aia tatau, mana, ma le pule e folafola atu ai le mafaufau ma le finagalo o le Atua i Lona nuu:

Ata
Peresitene J. Reuben Clark

E tatau ona [tatou] manatua, o nisi o le Au Pulega Aoao ua uma ona atofa atu ia i latou se valaauga faapitoa; ua latou umia se meaalofa faapitoa; ua lagolagoina i latou o perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga, lea ua tuu atu ai ia i latou se faamanuiaga faapitoa faaleagaga e fesootai ma lo latou aoaoina o tagata. Ua ia i latou le aia tatau, le mana, ma le pule e tautino atu ai le mafaufau ma le finagalo o le Atua i lona nuu, e faalagolago lea i le mana ma le puleaoao o le Peresitene o le Ekalesia. O isi o le Au Pulega Aoao e le i tuuina atu i ai lenei faaeega faapitoa faaleagaga ma le pule ia aofia ai la latou aoaoga; ua ia i latou se taunuuga faatapulaa, atoa ai ma le taunuuga faatapulaa i lo latou mana ma le pule i le aoao atu, e faatatau i isi uma taitai ma tagata o le Ekalesia, aua e leai ma se tasi o i latou ua faaeeina faaleagaga e avea ma se perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. Ma le isi, e pei ona faatoa faailoa atu, ua i ai i le Peresitene o le Ekalesia se isi faamanuiaga faapitoa faaleagaga i lenei tulaga, aua o ia o le Perofeta, Tagatavaai, ma Talifaaaliga mo le Ekalesia atoa” (“When Are Church Leaders’ Words Entitled to Claim of Scripture?” Church News, 31 Iulai, 1954, 9-10).

Na faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na pau lava le taimi e saunoa mai ai se perofeta o se perofeta pe a uunaia ai o ia e le Agaga Paia:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“E tatau ona manatuaina e le o faamatalaga uma e faia e se taitai o le Ekalesia i le taimi ua tuanai, po o le taimi nei, e ao ona avea ma se aoaoga faavae. Ua malamalama lava i le tulaga aoao o le Ekalesia o se faamatalaga e fai e se taitai i se sauniga se tasi e tele lava ina fai ma ona manatu patino, e ui sa lelei ona mafaufauina, ae e le avea ma se faamatalaga aloaia mo le Ekalesia atoa. Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, ‘o se perofeta [o] se perofeta pe afai e galue ai i lena’ [i le History of the Church, 5:265]. Sa ta’ua e Peresitene [J. Reuben] Clark … matau: …

“’… O le a iloa le Ekalesia e ala i le molimau a le Agaga Paia lea e tuuina atu i tagata, e tusa lava pe o faaleoina e le usoga o latou manatu e pei ona “uunaia ai e le Agaga Paia”; ma mulimuli ane o lena malamalama o le a faaalia lava’ [J. Reuben Clark Jr., “When Are Church Leaders’ Words Entitled to Claim of Scripture?” Church News, 31 Iulai, 1954, 10.] ” (“O Le Mataupu Faavae a Keriso,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 88, 89).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:15-21. “O suli moni o Arona”

Sa aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, o faatonuga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:15–21 e na o le tofi o le Epikopo Pulefaamalumalu a le Ekalesia e faatatau i ai:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O le tagata o loo ta‘ua i le faaaliga e mauaina le aia tatau e ala i le gafa i le au epikopo o se tasi lea e ulumatua. Ona o lona soifua mai ua agavaa ai o ia e umia ‘ki po o le pule lava e tasi.’ O lenei mea e faatatau lea i le tagata e pulefaamalumalu i luga o le Perisitua Arona. E leai lava ma se faatatauga i epikopo o uarota. Ma le isi, o se tasi faapena, e tatau ona tofiaina e le Au Peresitene Sili o le Ekalesia ma maua lona … faauuga i lalo o o latou aao. O le faaaliga e sau mai le Au Peresitene, e le mai le peteriaka, e faavae ai se talitonuga i le aia tatau e pulefaamalumalu ai i lenei tofi. O le leai o se malamalama e uiga i se suli faapena, soo se faitaulaga sili, e filifilia e le Au Peresitene Sili, e mafai ona umia le tofi o le Epikopo Pulefaamalumalu ma auauna atu faatasi ma ni fesoasoani” (Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:92–93; faatusilima i le uluai kopi).