Seminare
Lesona 79: Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:20–49


Lesona 79

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:20–49

Folasaga

I le vaega muamua o le faaaliga vaaia na faaalia ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le aso 16 o Fepuari, 1832, sa laua vaai ai i le mamalu o Iesu Keriso ma molimau mai ai ia te Ia. Sa laua vaaia le lafo i fafo o Satani mai le afioaga o le Atua i le muai olaga ona o le fouvale. Sa faaali mai foi ia i laua atalii o le malaia ma iloa ai taunuuga e faavavau o i latou o e filifili e mulimuli ia Satani.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:20-24

Ua vaai Iosefa Samita ma Sini Rikitone i se faaaliga vaaia i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso

Mo le pese o le faigalotu, valaaulia le vasega e usu le pese “Ua ou Iloa Lo‘u Faaola” (Viiga, nu. 73). E mafai ona fesoasoani upu o lenei viiga i tagata o le vasega, e lagona ai le mana o upumoni o le a latou aoaoina i le aso.

Amata le vasega e ala i le valaauliaina o tagata o le vasega e mafaufau i le tulaga lenei: A o [e] saofai i se vasega i le aoga, na amata ona talanoaina e lou faiaoga ia tapuaiga i le lalolagi. Na fesili le faiaoga pe e i ai ni Kerisiano i totonu o le vasega o e e mananao e faasoa mai o latou talitonuga e uiga ia Iesu Keriso.

  • Afai sa e i ai i lenei tulaga, o le a sau tala e fai atu i mea e te talitonu i ai ma e iloa e uiga ia Iesu Keriso?

Valaaulia tagata o le vasega e vaai i le ata na latou maua i le lesona talu ai, lea o loo otooto atu ai le faaaliga vaaia o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76. Faamalamalama atu o le lesona o le asō, o le a latou aoao ai i vaega muamua e tolu o le faaaliga vaaia na faaali mai ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone. O le vaega muamua o le faaaliga vaaia, sa laua vaai ai i le Tama ma le Alo i le totonugalemu o o laua mamalu. Tusi autu nei e tolu i luga o le laupapa:

O mea na laua vaaia O mea na laua faalogoina O mea na laua aoaoina

Fai atu i tagata o le vasega e tusi ia autu i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Ona valaaulia lea o i latou e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:20–24 ma lisi ia upu po o fuaitau mai fuaiupu i lalo o le ulutala e faatatau i ai. A maea le taimi, valaaulia se tagata o le vasega e sau i le laupapa e fai ma tusiupu. Fai atu i le vasega e faasoa mai upu po o fuaitau ua latou faailoa mai i lalo o ulutala muamua e lua, a’o tusi e le tagata o le vasega i lalo o ulutala talafeagai i luga o le laupapa.

  • O a ni aoaoga faavae o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga ia Iesu Keriso? (Valaaulia le tagata o le vasega o loo failautusi e lisi tali a le vasega i luga o le laupapa i lalo o le ulutala O mea na laua aoaoina.)

E ono faailoa mai e tagata o le vasega ni aoaoga faavae eseese, e aofia ai mea nei: O Iesu Keriso o se tagata soifua, ma faamamaluina; O le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o ni tagata mavaevae; O Iesu Keriso o le Toatasi Na Fanaua a le Tama; O Iesu Keriso o le Foafoa o lenei lalolagi ma isi lalolagi; ma o i tatou o atalii ma afafine o le Atua.

Fesoasoani i tagata o le vasega e sauni e faasoa mai o latou lagona ma molimau e faatatau i upumoni na latou mauaina i le fuaiupu e 20–24 i le fai atu ia i latou e tali mai i se tasi o fesili nei i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia (tusi nei fesili i luga o le laupapa):

O fea o nei upumoni e sili ona e faafetai ai ma aisea?

O fea o nei aoaoga faavae e mafai ona e molimau e uiga i ai? E faapefea ona e iloa e moni?

Faauma le fuaiupu lenei: E faatatau ia Iesu Keriso, ou te iloa …

A uma se taimi e tusitusi ai tagata o le vasega, fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le molimau a Iosefa Samita ma Sini Rikitone o loo i le MF&F 76:22. Ona valaaulia lea o soo se tagata o le vasega, e naunau e faasoa mai o latou lava lagona ma molimau e uiga i le Faaola toetu ina ia faia lena mea. Mafaufau e faasoa atu foi lau molimau e uiga i le Faaola.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:25-29

Ua vaai Iosefa Samita ma Sini Rikitone i se faaaliga vaaia o le pau o Lusifelo

Afai e mafai, tuu atu i tagata taitasi o le vasega se kopi o le suega puupuu lenei o le moni/sese, po o le tusi o le faamatalaga o le suega puupuu i luga o le laupapa. Faatonu tagata o le vasega e tusi i luga o a latou kopi po o se fasi pepa pe moni pe sese ia faamatalaga taitasi.

  • ____1. Sa igoa Satani o Lusifelo.

  • ____2. O Satani sa o se agaga sa pule i le afioaga o le Atua.

  • ____3. Sa le’i faamoemoe Satani e le usitai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

  • ____4. Sa alalaga le lagi ina ua tuli i fafo Satani.

  • ____5. O loo tau Satani ma le Au Paia a le Atua.

A uma ona fai e tagata o le vasega le suega puupuu, ia faamalamalama atu, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:25–29 o loo faamatala ai le faaaliga vaaia na vaai i ai Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le pau o Lusifelo. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu nei fuaiupu, ma fai soo se suiga i a latou tali e faavae i mea latou te faitauina. A uma ona faamaonia e tagata o le vasega a latou tali, toe iloilo ia faamatalaga taitasi o se vasega, ma valaaulia tagata o le vasega e faamalamalama mai a latou tali e faaaoga ai mea na latou aoaoina. O le faamatalaga 1 e moni (tagai i le MF&F 76:26). O le faamatalaga e 2 e moni foi (tagai i le MF&F 76: 25–27). Atonu e te manao e faamalamalama atu i tagata o le vasega o le igoa Lusifelo o lona uiga aumaia o le malamalama po o le tagata susulu. Ua igoa foi o ia o le “atalii o le taeao.” (Tagai i le Bible Dictionary, “Lucifer”; Taiala i Tusitusiga Paia, “Lusifelo,” scriptures.lds.org.)

A o faamalamalama mai e tagata o le vasega a latou tali i le faamatalaga e 3, lea e sese (tagai i le MF&F 76:25, 28), fesoasoani ia i latou ia malamalama sa fouvale Satani. Sa ia saili e aveese le Tama Faalelagi mai le nofoalii ae ave Lona mana, malo, ma le mamalu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 25, o le a le taunuuga o le fouvale o Lusifelo e faasaga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? (Atonu e te manao e valaaulia tagata o le vasega e tusi le mataupu faavae lenei i le laina i autafa o a latou tusitusiga paia i talane o le fuaiupu e 25: I le muai olaga, sa fouvale ai Lusifelo e faasaga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma sa tuli ai i fafo.)

A uma ona faamalamalama mai e tagata o le vasega a latou tali i le faamatalaga e 4, lea e sese (tagai i le MF&F 76:26), ia faamalamalama atu e faapea, o le Malaia, o le faalagiga lea ua tuuina atu ia Lusifelo, o lona uiga o le faafanoga po o le malaia.

A o faamatala e tagata o le vasega a latou tali i le faamatalaga 5, lea e moni (tagai i le MF&F 76:29), mafaufau e valaaulia i latou e faailoga le fuaitau i le fuaiupu e 29 lea o loo aoao mai, e faia e Satani le taua ma le Au Paia a le Atua.

  • O anafea na amata ai lenei taua ma Satani? (I le muai olaga.) O a upu mai le fuaiupu e 29 o loo faamalamalama mai ai o le taua lea na amataina i le lagi o loo faaauau pea i le taimi nei? (O upu si’i ma le si’o o loo faaaoga uma i le taimi nei. Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu, o le si’o o lona uiga o le siomia atoa.)

  • O faapefea ona si’i mai e Satani le taua e faasaga i le Au Paia a le Atua i aso nei?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:30-49

Ua vaai Iosefa Samita ma Sini Rikitone i se faaaliga vaaia i mafatiaga o atalii o le malaia

  • I le taimi o se taua, o le a le faalata?

Valaaulia tagata o le vasega e tagai vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:30–32, ma vaavaai mo faalata o le Faaola, lea na faaali mai e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le faaaliga vaaia. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitau leotele mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:30–35. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo filifiliga e taitai atu ai tagata taitoatasi e avea ma atalii o le malaia.

  • O a ni filifiliga e taitai atu ai i le avea ma atalii o le malaia? (O le filifili e mulimuli ia Satani, faafitia o le upumoni, ma le teena o le mana o le Atua ae ua iloaina [tagai i le MF&F 76:31]; teena o le Agaga Paia ina ua uma ona mauaina ma le teena o le Faaola [tagai i le MF&F 76:35].)

O nisi taimi e popole ai tagata o le vasega e faapea, o e pele ia i latou o e ua le toe toaaga mai i le talalelei o atalii ia o le malaia. Faamalamalama atu o atalii o le malaia e ese mai i tagata o le Ekalesia o e sa i ai se molimau o le upumoni i se taimi, ae ua le toe toaaga i le talalelei talu mai lena taimi. O atalii o le malaia e solia le agasala e le mafaamagaloina o le faafitia o le Agaga Paia.

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“O le agasala e faasaga i le Agaga Paia e manaomia ai se malamalamaaga e faapea, ua iloa lelei le faigata i tagata masani ona solia se agasala faapea” (The Miracle of Forgiveness [1969], 123).

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faitau feauauai leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:36–38, 44–49. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tulaga o atalii o le malaia.

  • E faapefea ona e faamatalaina mafatiaga o le a oo e faavavau i atalii o le malaia?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 37, o le a le ituaiga oti o le a na o atalii lava o le malaia e oo i ai?

Ia faamalamalama atu e faapea, o le a le faaolaina atalii o le malaia mai le oti faaleagaga lona lua, ma o le a le mautofi i se malo o le mamalu pe a uma ona latou toetutu. Nai lo o lena, o le a latou mafatia e faavavau.

Faamanino atu e faapea, i le ogatotonu o le faaaliga vaaia e uiga i atalii o le malaia, sa aoaoina ai e Iosefa Samita ma Sini Rikitone se upumoni [o loo i ai] se faamoemoe. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa mai lenei upumoni, fai atu i tagata o le vasega e faamatala mai se tala sili ona lelei ma manaia na latou maua i le aluga o le vaiaso ua te’a. (E mafai ona e aumaia nisi o faataitaiga o tala lelei mai nusipepa po o isi punaoa.) Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:39–43 ma fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo ni tala lelei na maua e le lalolagi.

  • O le a le tala lelei na maua e le lalolagi? (Atonu e te manao e faamalamalama atu, o le upu talalelei o lona uiga moni o le tala e lelei.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa aoaoga faavae o loo aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:39–43, fai atu ia te i latou e tusi se ulutala puupuu i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e aotele ai le “tala lelei” o loo aoaoina i nei fuaiupu. A ua uma le taimi na tuu atu i tagata o le vasega, valaaulia nisi o i latou e faasoa mai a latou ulutala i le vasega. A uma ona tali mai tagata o le vasega, atonu e te manao e fautua atu latou te makaina fasifuaitau i fuaiupu 39–43 o loo aoao mai ai aoaoga faavae nei: E ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a mautofi ai fanau uma a le Atua i se nofoaga i se malo o le mamalu, sei vagana ai atalii o le malaia.

  • Aisea e avea ai le Togiola a Iesu Keriso o se “tala lelei” ia te oe?

Atonu e te manao e faaiu lenei lesona i le faasoa atu o lau tali i le fesili lenei.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76. Mauaina o le faaaliga vaaia

Sa i ai Philo Dibble i le taimi na maua ai e Iosefa Samita ma Sini Rikitone la laua faaaliga vaaia. Sa ia faamatalaina le aafiaga a Iosefa ma Sini:

“O le faaaliga vaaia o loo faamaumauina i le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga, na tuuina mai i le maota o ‘Tama Johnson,’ i [Hairama], Ohaio, ma i le taimi a’o i ai Iosefa ma Sini i le agaga ma vaaia ai le lagi ua avanoa, sa i ai isi tamalii i totonu o le potu, pe a ma le toasefululua, o a’u o se tasi sa i ai ma i latou i se vaega o le taimi … Sa ou vaai i le mamalu ma lagonaina le mana, ae [ou te] le’i vaai i le faaaliga. …

“E i ai taimi, e fai mai ai Iosefa: ‘O le a le mea o loo o’u vaaia?’ e pei o faapea atu le tasi, a’o vaai atu i fafo o le faamalama ma vaaia ai mea sa le mafai ona vaai i ai tagata uma sa i totonu o le potu. Ona ia faamatala mai lea o le mea sa ia vaaia po o le mea sa ia tilotilo atu i ai. Ona tali atu lea o Sini, ‘O le mea foi lena o loo o’u vaai i ai.’ E le umi ae faapea mai Sini, ‘o le a le mea o loo o’u vaaia?’ ma toe ta’u mai le mea o loo ia vaaia pe sa vaaia, ae e tali mai Iosefa, ‘O le mea lena o loo ou vaai i ai.’

“O lenei ituaiga o talanoaga sa toe faia i ni taimi pupuu seia oo ina uma le faaaliga vaaia. …

“Sa saofai lelei ma le to’a ia Iosefa i le taimi atoa i le totonugalemu o se mamalu matagofie, ae o Sini sa saofai faano’uno’u ma sesega, o le mea moni sa pei e gapelu pei o se ieie, ma o le matauina o lea mea, sa faapea mai ai Iosefa, ma ataata, ‘E le’i masani i ai Sini e pei o a’u’” (i le “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” The Juvenile Instructor, 15 Me, 1892, 303–4).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:22. “O le molimau mulimuli lenei, i molimau uma”

O le molimau a le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:22 o se molimau o ona po nei i le moni o le Tama ma le Alo. O Iosefa ma Sini, sa le gata ina vaai ae sa faalogo foi, ma o a laua molimau e tutu e avea o se molimau i tagata uma. Na faamalamalama mai e Ailama M. Samita ma Janne M. Sjodahl le fuaitau “mulimuli lenei, i molimau uma” e faapea: “O le molimau mulimuli lenei i le mea moni e faapea, o loo soifua o Ia, o se Tagata toetu ma faamamaluina; e le o le molimau mulimuli, ae o le mulimuli o le a i ai i le taimi o lenei faaaliga” (Doctrine and Covenants Commentary [1972], 448). O le faapea mai “mulimuli lenei, i molimau uma”, sa le’i faapea mai Iosefa ma Sini o i laua o tagata mulimuli e maua lea tautinoga ma le molimau.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:26. “O se atalii o le taeao”

Na saunoa Peresitene George Q. Cannon o le Au Peresitene Sili i le faalagiga o Satani o le “atalii o le taeao”:

Ata
Peresitene George Q. Cannon

“O nisi ua valaauina o ia o le atalii o le taeao, ae e leai se masalosalo o ia o se atalii o le taeao—o se tasi o le toatele. E le masalomia lava, o le agelu lenei sa o se peresona malosi. O le faamaumauga ua tuuina mai ia i tatou e uiga ia te ia, ua faaalia manino ai, o loo ia umiaina se tulaga sili ona maualuga; sa vaai maualuga atu foi ia te ia, ma sa malosi o ia i lona siosiomaga“ (“Discourse by President George Q. Cannon,” Latter-day Saints’ Millennial Star, 5 Sete., 1895, 563–64).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:32–35. O le avea ma se atalii o le malaia ma le faafiti i le Agaga Paia

Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita le tulaga lenei e faatatau i se tasi o amioga e avea ai se tagata ma se atalii o le malaia—faafitia o le Agaga Paia:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“O le a se mea e faia e se tagata e solia ai le agasala e le mafaamagaloina? E tatau ona ia maua le Agaga Paia, tatala mai le lagi ia te ia, ma iloa le Atua, ona agasala lea e faasaga ia te ia. A uma ona agasala se tagata e faasaga i le Agaga Paia, e leai se salamo mo ia. E tatau ona ia faapea mai e le o susulu le la, ae o loo ia vaai atu i ai; e tatau ona ia faafitia Iesu Keriso ae ua tatalaina le lagi ia te ia, ma ia teena le ata o le faaolataga ae o loo pupula atu ona mata i lona moni“ (i le History of the Church, 6:314).

Na faamatalaina e Peresitene Spencer W. Kimball faapenei:

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“Ua latou matua gogoto maualalo e pei ua leiloloa faailo ma gafatia e salamo ai” (The Miracle of Forgiveness [1969], 125).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:35. “Ua latou faasatauroina o ia ia te i latou lava ma tuu o ia e faamaasiasia i luma o tagata”

Na saunoa mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O tiutetauave o le agasala e le mafaamagaloina e aofia ai le toe faasatauroina e le tagata lava ia o le Alo o le Atua, ma le faalumaina i luma o tagata. (Eperu 6:4–8; MF. & F. 76:34–35.) … Ona ia faia ai lea o le fasioti tagata e ala i le faamaonia o le maliu o le Alii, o lona uiga, o le fouvale aliali ae ua malamalama lelei i le upumoni, ma faapea ona tuua ai o ia i se tulaga lea e na te faasatauroina ai le Keriso ma le iloa lelei o Ia o le Alo o le Atua. O le ala lea e toe faasatauroina ai Keriso ma faalumaina i luma o tagata. (D. & C. 132:27.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 816–17).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:44. “E laveai e ia tagata uma vagana ai i latou na”

Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, uiga eseese e lua o le faaolaina:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Mo le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le ‘faaolaina’ e mafai foi ona faauigaina o le faasaoina po o le laveaiina mai le oti lona lua (o lona uiga o le oti faaleagaga mulimuli) e ala i le faamautinoaga o se malo o le mamalu i le lalolagi a sau (tagai i le 1 Korinito 15:40–42 E pei ona oo mai le toetutu mo tagata uma, ua matou faamaonia ai o tagata uma lava sa ola ai i lenei lalolagi—vagana se vaega toaitiiti lava—ua mautinoa le faaolataga i lenei faauigaga. …

“Na aoao mai e le perofeta o Polika Iaga lena aoaoga faavae ina ua tautino mai e ia ‘o soo se tagata lava e le agasala i le alofa tunoa, ma avea ma se agelu a le Tiapolo, o le a aumaia ina ia mautofi i se malo o le mamalu’ (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga [1997], 293). O lenei uiga o le faaolaina ua faagaeetia ai le fanau uma a tagata e ala i le alofa tunoa o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso. …

“… I le isi faaaogaaga masani ma tulaga ese i le Au Paia o Aso e Gata Ai, o upu faaolaina ma le faaolataga e faaaogaina foi e faailoa ai le faaeaga po o le ola e faavavau (tagai i le Aperaamo 2:11). O ta’ua foi i nisi taimi o le ‘atoatoaga o le faaolataga’ (Bruce R. McConkie, The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 1:242). O lenei faaolataga e tele atu mea e manaomia ai nai lo o le salamo ma le papatisoga e ala i le pule tatau o le perisitua. E manaomia ai foi le osia o feagaiga paia, e aofia ai faaipoipoga e faavavau, i malumalu o le Atua, ma le faamaoni i na feagaiga e ala i le tumau e oo i le iuga” (“Pe Ua Faaolaina Ea Oe?” Liahona, Iulai 1998, 70-71).