Seminare
Lesona 54: Mataupu Faavae ma Feagaiga 46


Lesona 54

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46

Folasaga

Ia Mati 1831, i le toeitiiti atoa le tausaga talu ona faavaeina le Ekalesia, sa faamanatu mai ai e le Alii i le Au Paia faapea o sauniga a le Ekalesia e tatau ona faia e ala i le Agaga Paia. I le faaaliga lava lea e tasi, na Ia faamamafaina mai ai, o tagata e le auai i le Ekalesia e le tatau ona tutuli ese i fafo o fonotaga faitele. E le gata i le faasa’oina o le faiga o le lē faaaofiaina o tagata le talitonu mai fonotaga, na aoao mai le Alii e uiga i meaalofa a le Agaga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:1–6

Ua faatonu e le Alii le Au Paia e uiga i a latou fonotaga Faale-ekalesia

Fai atu i tagata o le vasega e vaai faalemafaufau faapea o loo latou nafa ma le fuafuaina o se sauniga faamanatuga.

  • O le a faapefea ona e iloa mea e aofia i le sauniga? E faapefea ona e filifilia musika ma filifili po o ai o le a faia lauga?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo aoaoga na tuuina mai e le Alii e uiga i le auala e faatautaia ai sauniga a le Ekalesia. Atonu e te manao e faailoa atu o le tiutetauave e faatautaia ai sauniga e aofia ai foi le tiutetauave e saunia ai mo i latou. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina. Atonu e eseese a latou tali, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: O taitai o le Ekalesia e tatau ona taitaia e le Agaga Paia a o latou faatautaia sauniga.

  • O le a se taimi na e lagonaina ai sa taitaiina taitai e le Agaga Paia i se sauniga?

  • Mata e mafai faapefea e tagata uma o le Ekalesia ona valaaulia le uunaiga a le Agaga Paia i sauniga a le Ekalesia?

Valaaulia tagata o le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se auala se tasi o le a latou faaleleia atili ai lo latou auai i sauniga a le Ekalesia.

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: E Talia Tagata Asiasi. Fai atu i tagata o le vasega e faailoa mai nofoaga na latou vaai o faaalia ai le fuaitau lenei. Fesili atu pe na latou vaai i ai i fafo o falelotu o le Ekalesia. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le folasaga o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga i a latou tusitusiga paia, ma vaavaai po o ai na taliaina e le Au Paia anamua i a latou sauniga. Valaaulia i latou e lipoti mai mea latou te maua. Ona fai atu lea ia te i latou e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:3–6, ma vaavaai mo fuaitau na faasa’oina ai lenei faiga masani anamua.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu, e uiga i le auala ua finagalo le Alii tatou te taulimaina ai isi? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: Ua poloaiina i tatou e le Alii ia talia tagata uma i a tatou sauniga faitele.)

  • E faapefea ona tatou fesoasoani i isi ia iloa e taliaina i latou i a tatou sauniga Lotu?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faalolotoina lo latou malamalama i lenei upumoni, faasoa atu le faataitaiga lenei:

Ua asiasi atu se tagata talavou o le Ekalesia ma lona aiga i se uarota fou mo le taimi muamua. Ina ua maea le sauniga faamanatuga, sa faafeiloai i latou e se tagata o le uarota ma faasino atu i latou i le mea e o i ai mo le Aoga Sa. Sa ia ave le tamaitai talavou i le vasega ma faailoa atu o ia i le faiaoga. Sa tali o ia e alii ma tamaitai talavou mo se taimi puupuu ona toe faaauau lea o a latou talanoaga ia i latou lava, ma le toe ano ane ia te ia.

Uunaia tagata o le vasega e faafeiloai i latou o e auai atu i fonotaga, vasega, ma gaoioiga a le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:7-33

Ua faamalamalama mai e le Alii faamoemoega o meaalofa a le Agaga

Faamanatu i tagata o le vasega, ia Fepuari 1831, sa auai faatasi atu ai Iosefa Samita i le Au Paia i Katelani (tagai i le lesona 50 i lenei tusi lesona). Ina ua ia taunuu atu, sa ia iloa ai, ua faia e nei tagata o le Ekalesia nisi o faiga sese. O se tasi o faiga sese o le le faaaofiaina o tagata i sauniga a le Ekalesia, e pei ona faamalamalamaina muamua atu i lenei lesona. O le isi faiga sese, o le faia e nisi o tagata o le ekalesia o ni amioga ese pe a latou auai i sauniga a le Ekalesia. Sa latou faapea mai, o a latou amioga sa musuia e le Agaga Paia. Sa talitonu i ai nisi tagata o le ekalesia, ae sa manatu isi o amioga sa le a le Atua ia. I le faaaliga na faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46, na aoao mai ai e le Alii ni mataupu faavae o le a fesoasoani i le Au Paia e aloese ai mai le faaseseina, ma o le a fesoasoani lea ia latou malamalama ai i meaalofa moni a le Agaga.

  • O le a le uiga o le ia faaseseina? (Ia taitaiseseina pe faaseeina ia talitonu i se mea e le moni.) E mafai ona e mafaufau i se taimi na faaseseina ai oe?

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:7–8 ma vaavaai mo mea na fautuaina e le Alii Lona nuu e fai ina ia mafai ona latou aloese ai mai le faaseseina. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga mea ua latou maua.

  • O a mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i auala e aloese ai mai le faaseseina? (Fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa mai le mataupu faavae lenei: O se tasi o auala e aloese ai mai le faaseseina, o le mulimuli i taitaiga a le Agaga Paia i le paia uma.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 8, o le a le mea e tatau ona tatou saili ma le faamaoni? (O meaalofa silisili ona lelei.)

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te saili atu ma le faamaoni i meaalofa silisili ona lelei, …

A o auai tagata o le vasega i le gaoioiga lenei, valaaulia i latou e vaavaai mo faamanuiaga o le a oo mai a o latou saili i meaalofa a le Agaga. Atonu e te manao e faamalamalama atu, o meaalofa a le Agaga “o faamanuiaga po o tomai e tuuina mai e le mana o le Agaga Paia. E tuuina mai e le Atua a itiiti lava o le tasi o nei meaalofa i tagata faamaoni uma o le Ekalesia” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 109).

A o lei amataina le vasega, tusi numera 13 e oo i le 25 ma le 27 i soo se mea i luga o se fasi pepa. Ona oti lea o le pepa i ni fasipaso e sefulufa, faatasi ai ma se numera se tasi i luga o fasipepa taitasi o le paso.

Tufatufa atu fasipaso i tagata o le vasega. E faalagolago i le tele o le vasega, atonu e manaomia ona tuu atu se faipaso se tasi i se vaega toalaiti pe tuu atu ni fasipaso e sili atu ma le tasi i tagata taitoatasi o le vasega. Valaaulia le vasega e galulue faatasi e tuufaatasi le paso.

  • I se paso, aisea e taua ai fasipaso taitasi uma?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:8–12, 26. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le faamoemoega o meaalofa e tuuina mai e le Atua ia i tatou.

  • O a mea e faaaoga i ai meaalofa a le Agaga? (“Mo le manuia o fanau a le Atua.”)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 9, o ai e tuuina atu i ai meaalofa a le Agaga? (Ia i latou e alolofa i le Atua ma tausi Ana poloaiga ma ia i latou o e “ua saili na te faia faapea.”)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 11, e toafia i tatou ua tuuina mai i ai se meaalofa a le Agaga?

  • Mai mea ua e aoaoina i nei fuaiupu, e faapefea ona e faaumaina le fuaiupu o loo i luga o le laupapa? (E ui ina faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae o a latou tali e tatau ona faaalia ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te saili atu ma le faamaoni i meaalofa silisili, o le a foai mai e le Atua ia i tatou mo le manuia o isi. Atonu e te fautuaina tagata o le vasega e faailoga fuaitau i a latou mau o loo aoao mai ai lenei upumoni.)

Tatai atu mafaufau o tagata o le vasega i le paso ua latou tuufaatasia. Faamanatu atu ia te i latou le taua o fasipepa uma i le paso.

  • Aisea e taua ai tagata uma i le Ekalesia a le Alii? (Ua tofu tagata uma ma se meaalofa e mafai ona faamanuiaina ai isi.)

Toe aveese vaega o le paso ma faafoi atu vaega i tagata o le vasega. Faamalamalama atu faapea, o numera o loo i luga o fasipaso e faasino i le fuaiupu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46 ma o nei fuaiupu taitasi o loo ta’ua mai ai se meaalofa a le Agaga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu e tutusa ma numera ua tuuina atu ia i latou.

A mavae le faitauina o fuaiupu taitasi, fai atu i tagata o le vasega e fautua mai se tulaga e mafai ona faamanuia ai e lena meaalofa ia fanau a le Atua. Atonu e faigata i tagata o le vasega ona malamalama i nisi o meaalofa. O faamalamalamaga nei o se vaega itiiti o meaalofa e ono mafai ona fesoasoani i lou taialaina o a latou talanoaga:

O le meaalofa ia iloa le eseesega o taitaiga, e masani ona faaalia i taitai o e iloa auala e mafai ona fesoasoani ai meaalofa a isi i vaega eeese o le auaunaga.

O le meaalofa e iloa ai eseesega o faiga e faaalia i le tomai o se tagata e iloa ai le eseesega i le va o se meaalofa moni po o galuega a le Agaga Paia ma agaga, aoaoga faavae, po o poloaiga sese.

O le meaalofa o le upu o le poto e le o faasino i le poloaiga ua ta‘ua o le Upu o le Poto. Nai lo lena, o loo faatatau i le faamanuiaga o le poto lea e oo mai ia i latou e “ole atu i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua” (Iakopo 1:5).

O le meaalofa o le iloatinoina o agaga, e mafai ai e se tagata ona iloa pe malamalama i faamoemoega moni ma faanaunauga natia o isi. O lenei meaalofa e fesoasoani i se tagata e iloa ai mea leaga o loo natia ma iloa ai le lelei i isi.

O le meaalofa o le tautala i gagana ma le meaalofa o le faaliliuina o gagana e masani ona faaalia i faifeautalai o e e mafai ona aoao ma malamalama vave i gagana. O nei meaalofa e mafai foi ona olioli ai tagata o e e manaomia ona faatoilaloina faafitauli i gagana e aoaoina ma aoao atu ai le talalelei.

  • Aisea e tatau ai ona tatou saili i meaalofa faaleagaga? O a ni mea e te manatu e mafai ona tatou faia e saili ai ia [meaalofa faaleagaga]? (Atonu e fesoasoani le faailoa atu, e mafai ona faaali mai e le Alii meaalofa faaleagaga e ala i faamanuiaga faapeteriaka po o isi faamanuiaga o le perisitua.)

  • O le a se taimi na e vaai ai o maua e se tagata se meaalofa faaleagaga e faamanuia ai isi?

Fai atu i tagata o le vasega e suesue tagata lava ia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:30–33 ma faailoa mai ni mea se fa e tatau ona fai a o tatou faaaogaina a tatou meaalofa faaleagaga. (O tali e mafai ona aofia ai le, e tatau ona tatou ole atu ina ia faia le finagalo o le Atua, galulue i le suafa o Iesu Keriso, avatu le faafetai mo faamanuiaga tatou te maua, ma ia ola mama ma paia.)

Faailoa atu le agaga faafetai mo meaalofa a le Agaga ma mo o latou aafiaga i lou olaga. Tuu atu i tagata o le vasega se avanoa e faia ai foi faapea. Molimau atu i le finagalo o le Alii mo tagata uma ia iloa e taliaina ma manaomia i latou i Lana Ekalesia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:4. Faafeiloaia o tagata uma i sauniga a le Ekalesia

Ua aoao mai Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder L. Tom Perry

“O lo tatou nuu o le Au Paia e le o se nuu e teenaina ai se tasi ae ia aofia ai soo se tasi, o loo ua atinae i luga o le faavae o le au aposetolo, atoa ma le au perofeta, o le maa tulimanu o Iesu Keriso lava lea. E tatalaina mai ia i tatou uma o e alolofa, talisapaia, ma maua le alofa mo fanau a lo tatou Tama o i le Lagi” (“Fausiaina o se Nuu o le Au Paia,” Ensign, Iulai 2001, 44).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:11–12. “E tuu atu … i tagata taitoatasi se meaalofa”

Na aoao mai Elder Orson Pratt o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Orson Pratt

“Soo se taimi e nofo ai le Agaga Paia i se tagata, e le gata ona ia faamama, faapaia, ma faaatoatoa o ia, e tusa ai ma lona gauai atu i ana uunaiga, ae e tuuina atu ai foi ia te ia ni meaalofa, ua fuafuaina mo le manuia o ia lava ma isi. E leai se tasi o se ua fanau i le Agaga, ma o loo tumau pea lava lo latou faamaoni, ua tuua e leai se meaalofa faaleagaga. …

“E le maua e tagata taitoatasi ia nei meaalofa uma; ae e faasafua mai i le tino atoa [o le Ekalesia], e tusa ai ma le finagalo ma le poto o le Agaga. … Atonu e mafai ona maua e nisi nei meaalofa uma e faaee atu ia i latou, ina ia mafai ona malamalama ai i ia mea uma, ma saunia ai e iloa soo se meaalofa pepelo, ma ia pulefaamalumalu ai i le tino atoa o le Ekalesia, ina ia mafai ona faamanuiaina ai tagata uma. O nei meaalofa faaleagaga e faasafuaina atu i tagata o le Ekalesia, e tusa ai ma lo latou faamaoni, tulaga, malosiaga faanatura, tiute, ma valaauga; ina ia mafai ona aoaoina, faamauina, faaatoatoaina, ma faaolaina le tino atoa“ (Masterful Discourses and Writings of Orson Pratt, comp. N. B. Lundwall [1946], 539–41). (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 100.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:11. O meaalofa e tele a le Agaga

O meaalofa faaleagaga o loo lisiina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46 faapea foi ma le 1 Korinito 12:1-13 ma le Moronae 10:8-18. Ae e le na o le pau ia o meaalofa faaleagaga e mafai ona tatou maua. Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O meaalofa faaleagaga e lē gata le aofaiga ma e le iu [o latou] ituaiga eseese. O meaalofa na ua lisiina i afioga faaalia mai, ua na o ni faailoaga o le anoanoai o le liligiina mai o le alofa tunoa faalelagi lea e tuuina mai e se Atua agaalofa ia i latou o e alolofa ma auauna atu ia te ia” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 371).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:12. “I ni isi ua tuuina mai i ai se tasi, ma i isi ua tuuina atu i ai se isi”

Na aoao mai Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Marvin J. Ashton

“Sei ou taua la ni nai meaalofa, e le lauiloa i taimi uma pe tautaua foi a e matua taua lava. …

“… O le meaalofa o le ole atu; o le meaalofa o le faalogologo; o le meaalofa o le faalogo ma faaaoga le leo itiiti ma le filemu; o le meaalofa o le mafai ona tagi; o le meaalofa o le aloese mai finauga; o le meaalofa o le loto gatasi; o le meaalofa o le aloese mai le tautu i upu le aoga; o le meaalofa o le saili o le mea sa’o; o le meaalofa o le le faamasino atu; o le meaalofa o le vaai atu i le Atua mo le taitaiga; o le meaalofa o le avea ma se soo; o le meaalofa o le alofa i isi; o le meaalofa o le mafai ona mafaufau loloto; o le meaalofa o le faia o tatalo; o le meaalofa o le tuuina atu o se molimau malosi; ma o le meaalofa o le mauaina o le Agaga Paia” (“E Tele Meaalofa,” Liahona, Ian. 1988, 19).