Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 129–131; 132:1–33 (Iunite 28)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu Faavae ma Feagaiga 129–131; 132:1–33 (Iunite 28)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129–131; 132:1–33 (iunite 28) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 129; 130:1–11, 22-23)

A o suesueina e tagata aoga nisi o aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, na latou aoaoina ai o avefeau moni e auina mai e le Tama Faalelagi o le a le faaseseina i tatou. Na latou iloa ai foi aoaoga faavae e faatatau i tagata o le Aiga Atua. Sa aoaoina e tagata aoga o le sootaga e mafai ona tatou maua i le lagi e tutusa lava ma sootaga tatou te olioli ai i le lalolagi, ae o le a aofia ai le mamalu e faavavau.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:12–21)

I lenei lesona na aoao ai e tagata aoga mataupu faavae nei: E na o le Atua e silafia le taimi tonu o le Afio Mai Faalua. O le malamalama ma le atamai tatou te maua i lenei olaga o le a tatou toe tutu a’e ma i tatou i le toetu. Afai tatou te mananao ina ia maua se faamanuiaga mai le Atua, ona tatau lea ona tatou usitaia le tulafono ua faavae ai i luga.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 131)

A o suesueina e tagata aoga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131, na latou iloa ai, ina ia maua le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila, e ao ona tatou ulufale atu i le feagaiga fou ma faavavau o le faaipoipoga. Na aoaoina foi e tagata aoga le uiga o le fuaitau “o le upu sili atu ona mautinoa o le valoaga” ma aoao e uiga i le natura o o tatou agaga.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1-33)

I lenei lesona na aoaoina ai e tagata aoga e faapea, a osia se feagaiga e ala i le pule o le perisitua ma faamauina i le Agaga Paia o le Folafolaga, o le a tumau e faavavau. Na latou aoaoina foi, a ola se alii ma se tamaitai i le feagaiga fou ma faavavau o le faaipoipoga, o le a laua maua se faatoateleina e faavavau o fanau.

Folasaga

Na suesueina e tagata aoga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–33 i la latou lesona i le aso 4. O le lesona o le aso, e mafai ona fesoasoani ia i latou ia malamalama lelei atoa ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 ma le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo. O le a faateleina foi e tagata aoga lo latou malamalama i le mafuaaga na faia ai faaipoipoga autaunonofo i le taimi ua tuanai.

Manatua: Na aoaoina e tagata aoga ni fuaitau o mau tauloto se lua i lenei iunite: Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22-23 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4. I le amataga o lenei lesona, mafaufau e valaaulia le afa o le vasega e faamatala mai mea ua latou aoaoina mai mau fuaitau muamua ma le isi afa o le vasega e faamatala mai mea ua latou aoaoina mai le mau fuaitau lona lua.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:3–6, 34–48

Ua faatulaga mai e le Alii ia tuutuuga o le feagaiga fou ma faavavau, ma faaali mai le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo

A’o lei amataina le vasega, tusi fesili nei i luga o le laupapa:

Aisea e taua ai ia te oe le faaipoipoga e faavavau?

O le a se mea o le a e faia, e amata atu nei, e saunia ai oe lava e ulu atu i le malumalu ma ia faaipoipoina mo le olaga nei ma le faavavau atoa?

O a faamanuiaga e mafai ona oo mai i lenei olaga ia i latou o e usitai i tulafono a le Atua ina ia faamauina i le malumalu?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i fesili nei a o latou suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 i le aso.

Faamalamalama atu e faapea, a o galue le Perofeta o Iosefa Samita i le faaliliuga musuia o le Feagaiga Tuai i le 1831, sa ia faitau ai e uiga i nisi o perofeta anamua na faia faaipoipoga autaunonofo (e ta’ua foi o le toatele o ava). I lalo o lenei faiga, e faaipoipo ai se tamaloa se toatasi i ni ava o soifua e sili atu nai lo le tasi. Sa suesue le Perofeta i tusitusiga paia, mafaufau loloto i mea na ia aoaoina, ma na iu ai ina ave atu ana fesili e uiga i faaipoipoga autaunonofo i le Tama Faalelagi e ala i le tatalo.

Tusi le Kenese 16:1-3 i luga o le laupapa. Faamalamalama atu o nei fuaiupu ua faamatala ai faatinoga a Sarai ma Aperamo, lea na mulimuli ane, igoa ia Sara ma Aperaamo. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele nei fuaiupu. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma mafaufau i soo se fesili e atonu e oo atu ia i latou e uiga i lenei mea na tupu i olaga o Aperamo ma Sarai.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1, ma vaavaai mo mea na fesiligia e le Perofeta o Iosefa Samita a o ia suesueina fuaitau i le Feagaiga Tuai e uiga i le faiga o faaipoipoga autaunonofo. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu palake o se faaupuga e faaaoga e faamatala ai tamaitai i le Feagaiga Tuai o ē, i le taimi ma le aganuu na latou ola ai, sa faaipoipoina faaletulafono i se alii ae, sa maualalo ifo lona tulaga faaagafesootai ma faaletulafono nai lo o se ava. O palake sa le o se vaega o le faiga o faaipoipoga autaunonofo i lo tatou tisipenisione.)

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Aisea o le a poloaiina ai e le Alii ia alii ma tamaitai amiotonu e usitai i le mataupu faavae o le faaipoipoga autaunonofo i ni taimi faapitoa?

Faamalamalama atu e faapea, i la latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, e mafai e tagata aoga ona maua ni tali i le fesili o loo i luga o le laupapa ma isi a latou fesili e ono i ai e uiga i le faaipoipoga autaunonofo. Valaaulia i latou e tusi i lalo upumoni latou te tau i ai i le aluga o la latou suesuega i le aso.

Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34–36. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na amata ai e Aperaamo ma Sara ona faia faaipoipoga autaunonofo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 34, aisea na avatu ai e Sara se isi ava ia Aperaamo? O le a se mea e aoao mai e lenei mea ia i tatou e uiga i le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo? (A o tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O faaipoipoga autaunonofo e na o le Alii lava e faamaoniaina pe a Ia poloaiina ai. Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i lenei mataupu faavae, atonu e te manao e fai atu ia te i latou e faitau le Iakopo 2:27, 30. Atonu foi e te fautua atu e tusi lenei mau i a latou tusitusiga paia i talane o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:37–38. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo fasifuaitau o loo faamatala ai ni taimi na poloaiina ai e le Alii le faiga o faaipoipoga autaunonofo. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea latou te mauaina.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:39, 41–43 i le faamalamalama atu, na faamautinoa mai e le Alii a faatino e tagata le faiga o faaipoipoga autaunonofo e tusa ai ma Lana poloaiga, e le tausalaina i latou i le agasala o le mulilua. Ae ui i lea, afai e faia e soo se tasi faaipoipoga autaunonofo i lalo o soo se tulaga e le poloaiina ai e le Alii, e ta’usalaina i latou i le mulilua. (Ia matau o le upu faaumatia i le fuaiupu e 41 ua faailoa mai ai, o i latou o e solia a latou feagaiga paia, o le a vavae ese mai le Atua ma mai Ona tagata o le feagaiga [faatusatusa i le Galuega 3:22-23; 1 Nifae 22:20].)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:40 ma vaavaai mo mea na fetalai mai le Alii o le a Ia faia. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamalamalama atu o “mea uma” e faatatau i tulafono ma sauniga o le talalelei sa faaalia mai i tisipenisione ua mavae atu. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le poloaiga ina ia ola i le tulafono o faaipoipoga autaunonofo i aso e gata ai, sa o se vaega o le toefuataiga o mea uma. (Tagai foi i le Galuega 3:20–21.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:45, 48.

  • O le a le mea ua tatou aoao mai i nei fuaiupu e uiga i faaipoipoga autaunonofo? (A o tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O faaipoipoga autaunonofo e mafai ona faatagaina e ala lea i na o ki lava o le perisitua ua tuuina mai i le Peresitene o le Ekalesia.)

Faamalamalama atu e faapea, i le amataga o lenei tisipenisione, i le avea ai o se vaega o le toefuataiga o mea uma, na poloaiina ai e le Alii ia nisi o le Au Paia anamua e faia faaipoipoga autaunonofo, e ala i ki o le perisitua na umia e le Perofeta o Iosefa Samita ma isi Peresitene o le Ekalesia na sosoo ai—o Polika Iaga, Ioane Teila, ma Wilford Woodruff. I le 1890, i le galue ai i na lava ki o le perisitua, na maua ai e Peresitene Woodruff se faaaliga ua tatau ona faamutaina le faiga o faaipoipoga autaunonofo (tagai i le Folafolaga Aloaia 1).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:49–66

Ua fautua mai le Alii ia Iosefa ma Ema Samita e uiga i autaunonofo

Faamalamalama atu e faapea, sa musu le Perofeta o Iosefa Samita e amata le faiga o faaipoipoga autaunonofo. Sa ia ta‘ua e faapea, na te lei amataina le faiga seia oo ina lapataia o ia, o le a faaumatia o ia pe afai na te le usitaia (tagai i le “Plural Marriage,” Historical Record, Me 1887, 222). Ona o le leai o ni pepa o faamatalaga o talafaasolopito, ua itiiti ai ni mea ua tatou iloa e uiga i nei taumafaiga anamua e usitai i le poloaiga. Ae peitai, i le 1841 sa usitaia ai e le Perofeta le poloaiga, ma i le tolu tausaga na sosoo ai sa ia faaipoipo ai ni ava faaopoopo e tusa ai ma poloaiga a le Alii. O le usiusitai o le Perofeta o Iosefa Samita i le poloaiga a le Alii e fai faaipoipoga autaunonofo, sa o se tofotofoga o le faatuatua mo ia ma lona faletua o Ema, o le sa ia alofa faapelepele i ai.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:49–56 e ala i le faamalamalama atu e faapea, na fautuaina e le Alii ia Iosefa ma Ema Samita ma folafola atu faamanuiaga ia i laua pe afai o le a la usitai i le mataupu faavae o le faaipoipoga autaunonofo. Faamalamalama atu, o le 1841 na amata aoao ai e le Perofeta o Iosefa Samita isi alii ma tamaitai faamaoni i le mataupu faavae o le faaipoipoga autaunonofo. E ui lava sa mumusu ma sa le fiafia nei tagata faamaoni o le Ekalesia i le taimi muamua e uiga i le poloaiga, ae na latou maua ni faamaoniga taitasi e ala i le Agaga Paia ma taliaina le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo.

Faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:63, amata atu i le fasifuaitau “ona ua tuu atu i latou ia te ia.” A o lei e faitauina, faamatala atu, o lenei fasifuaitau e fesoasoani tatou te malamalama ai i le mafuaaga e tasi na poloaiina ai e le Alii ia Iosefa Samita ma isi e faia faaipoipoga autaunonofo. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, e vaavaai ai mo lena faamoemoega faapitoa. A uma ona e faitau, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: E i ai taimi e faatulagaina ai e le Alii ia faaipoipoga autaunonofo ina ia maua ai nisi o avanoa mo Lona nuu e tausia ai ni fanau mo Ia. (Atonu e te manao e toe tagai atu i le Iakopo 2:30.)

  • O le a le uiga o le “fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi”? (Ia maua ni fanau.)

  • E faapefea e le mauaina o fanau ona avea ai matua ma se vaega o le galuega faifai pea a le Tama Faalelagi?

Tagai i le fesili na e tusia i luga o le laupapa e latalata i le amataga o le lesona: Aisea o le a poloaiina ai e le Alii ia alii ma tamaitai amiotonu e usitai i le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo i ni taimi faapitoa? Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e aotele mo le vasega ia mea ua latou aoaoina mai ia latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 ma le Iakopo 2:27, 30 ua fesoasoani ia i latou e tali ai lenei fesili.

Faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau i le Perofeta o Iosefa Samita, ma na ia maua ma usitai i faaaliga mai le Atua (tagai i le MF&F 132:37).

Iunite e Sosoo ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 133–135)

Fai atu i tagata aoga po o le a se mea latou te faia, pe afai na tatau ona latou filifili i le va o le oti po o le sosola ese mai ia i latou o e saili e fasioti i latou. Ae faapefea pe afai o le filifili e feagai ma le oti e mafai ona faasaoina ai ola o lou aiga, uo, ma le faitau selau o isi? Mata e te faia? Sa filifili ma le lotomalie le Perofeta o Iosefa Samita e feagai ma le oti, i le faapea mai, “Ua ʼou alu atu e pei o se tamai mamoe i le fasiga; ae ua ʼou toafilemu e pei o se taeao o le tau mafanafana” (MF&F 135:4). O le a faitau ai tagata aoga i le faamaturoga o le Perofeta o Iosefa Samita i le iunite e sosoo ai.