Seminare
Lesona 150: Paionia o Taavaletosolima, 1856–1860


Lesona 150

Paionia o Taavaletosolima, 1856–1860

Folasaga

Sa galulue le Au Paia o e na taunuu atu i le Vanu o Sate Leki i le 1847, e atinae mea tau faatoaga ma isi punaoa mo isi e malaga atu i le lumanai. Ia Setema 1851, na toe fofogaina ai e Peresitene Polika Iaga ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili, le valaau mo le Au Paia uma e nonofo i Aioua ma faataamilo i le lalolagi atoa e faapotopoto atu i le Vanu o Sate Leki. E toatele le Au Paia o Aso e Gata Ai na tali atu i le valaau a Peresitene Iaga i osigataulaga maoae. Na auina atu sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e vaaia femalagaiga, ma i le 1852 e toatele atu le Au Paia sa uia le auala agai atu i le Vanu o Sate Leki nai lo se isi lava tausaga. E le gata i lea, e toatele le Au Paia na malaga atu i le Vanu o Sate Leki i vaega o taavaletosolima i le va o le 1856 ma le 1860.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua usitai le Au Paia i le fautuaga e faapotopoto atu i le Vanu o Sate Leki

Fai atu i tagata aoga e mafaufau faapea, ua talosagaina i latou e malaga i le 1,300 maila (e tusa e 2,090 kilomita) e savavali ma toso se taavaletoso, ma sa na o le 17 pauna (e tusa ma le 7.7 kilokalama) ia meatotino patino sa faataga ona latou aumaia. Fesili atu po o ai o le vasega o le a ofo mai mo le malaga.

Faaali atu i tagata aoga se ata o se taavaletosolima, pe tusi le ata o loo i le lesona i luga o le laupapa. Faamalamalama atu faapea i le 1856, na tuuina atu ai e Peresitene Polika Iaga e faapea, e tatau ona faaaoga e le aumalaga mai, ia taavaletosolima nai lo o taavale solofanua ona o le faigata o mea tautupe. O taavaletosolima sa sili atu le taugofie ma o le a mafai ai e le toatele atu o le Au Paia ona malaga mai. I le va o le 1856 ma le 1860, na toeitiiti 3,000 le Au Paia sa filifili e malaga i sisifo i fanua valevalenoa o le Iunaite Setete agai i Iuta, ma toso a latou meatotino i taavaletosolima. O le tele o vaega o taavaletosolima sa utaina sapalai, aitema patino, ma ni meaai i totonu o taavaletosolima ae savavali mai le Aai o Aioua, i Aioua, agai i Aai o Sate Leki, Iuta. O vaega mulimuli e tolu na amataina la latou malaga i Florence, Nebraska.

Ata
faafanua, o le ala o taavaletosolima
Ata
taavaletosolima

Faaali atu se pusa po o se pakete ua i ai ni aitema o le aofaiga o lona mamafa e 17 pauna (e tusa ma le 7.7 kilokalama). Tuu atu i ni nai tagata aoga e sii i luga ia aitema. Faamalamalama atu, o se tagata matua e malaga i se vaega o taavaletosolima, sa faataga ona ia aumaia le 17 pauna o meatotino. O tamaiti taitoatasi sa mafai ona aumaia le 10 pauna (e tusa ma le 4.5 kilokalama). O meatotino patino na aofia ai lavalava ma isi mea. Sa fuaina le mamafa o meatotino a tagata taitoatasi, ma o soo se mea sa sili atu ma le mamafa faatapulaaina sa lafoai.

  • Ana faapea sa avea oe ma se tasi o nei paionia i taavaletosolima, o a ni meatotino faalelalolagi e te ono filifilia e aumai? Aisea?

  • Aisea e te manatu sa naunau ai le Au Paia e ositaulaga le tele o mea ina ia oo atu i Iuta?

E ui ina sa faigata le malaga, e valu mai le sefulu vaega taavaletosolima i le va o le 1856 ma le 1860, na faamaeaina ma le manuia le malaga. Ae i le 1856, o vaega lona fa ma le lima o taavaletosolima sa tuai ona amata [malaga mai] ma sa oo ai i ni faafitauli matuia. O i latou ia o le vaega taavaletosolima a Uili, sa taitaia e James G. Uili, ma le vaega taavaletosolima a Matini, sa taitaia e Eteuati Matini. Ina ua mavae ona malaga i le toeitiiti 1,000 maila (e tusa e 1,600 kilomita) i sisifo mai Aioua, sa oo vaega i le matuai tau leai o ni meaai ma sapalai. Ia Oketopa, na maua uma ai kamupani i matagi ogaoga i laufanua maualuluga o Wyoming ma faapea ona taofia ai le faaauauina o le malaga. Sa tuga le mafatia o nei Au Paia i le matuai malosi o le malulu ma le kiona. (Mafaufau e faaali atu ata o paionia o taavaletosolima, e pei o Paionia i Taavaletosolima ua Latalata atu i le Vanu o Sate Leki [Tusi Ata o le Talalelei (2009), nu. 102; tagai foi i le LDS.org].)

Ata
Paionia i Taavaletosolima ua Latalata atu i le Vanu o Sate Leki

Afai e mafai, tuu atu i tagata aoga se kopi o le tala lenei ia Arona ma Elisapeta Siakisone. Faamalamalama atu, o le au Siakisone sa malaga mai i le vaega a Matini, lea sa masani lava e tusa ma le 100 maila (tusa 160 kilomita) sa i tua atu ai o le vaega a Uili. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamaoniga o le faatuatua o Arona ma Elisapeta.

I le aso 19 o Oketopa, 1856, sa tatau ai i tagata o le vaega taavaletosolima a Matini ona sopoia se vaitafe lautele i le taimi o se matagi o le taumalulu. E toatele tagata o le vaega, e aofia ai ma Arona Siakisone, sa vaivai ma mama‘i, ma o le sopoiaina o le vaitafe sa afaina leaga ai i latou. Sa faamatalaina e Elisapeta Siakisone le mea na tupu i lona toalua i ni nai aso mulimuli ane:

“Pe tusa o le ta o le iva, na ou moe ai.… Sa ou moe seia oo i le, ia te au na foliga mai, o le vaeluaga o le po. Sa matuai o’u maalili lava. Sa maatiati le tau. Sa ou faalogologo pe ou te lagonaina le manava o lo’u toalua—sa matuai taoto lelei o ia. Sa le mafai ona ou lagonaina o ia. Sa oo ina ou fefe. Sa tuu lo’u lima i luga o lona tino, ae i lo’u maniti sa ou iloa ai na faamaonia lava o’u popolega sili ona leaga. Ua maliu lo’u toalua. … Sa ou valaau atu mo se fesoasoani i isi tagata sa matou faleie faatasi. Sa leai se fesoasoani na mafai ona latou tuuina mai ia te a’u. … Ina ua ao, sa tapena ai e nisi o alii o le vaega le tino mo le falelauasiga. … Sa latou auiina o ia i se palanikeke ma tuu o ia i totonu o se faaputuga faatasi ma le toa sefulutolu o isi o e na maliliu, ona ufi lea o ia i le kiona. …

“O le a ou le taumafai e faamatala o’u lagona i lo’u oo i le tuua o se fafine ua oti lana tane ma se fanau e toatolu, i lalo o ni tulaga sili ona faigata. E le mafai ona ou faia. Ae ou te talitonu ua tusia e le Agelu o Faamaumauga i faamaumauga o loo teuina i luga e faapea, o o’u puapuaga mo le Talalelei, o le a faapaiaina ia te a’u mo lo’u lelei” (Leaves from the Life of Elizabeth Horrocks Jackson Kingsford [1908], 6–7; tagai foi i le history.lds.org).

  • O le a le tala a Elisapeta i le mea o le a faia mo ia, e ona puapuaga ona o le talalelei? O le a sou manatu i le uiga o le fasifuaitau “faapaiaina ia te a’u mo lo’u lelei”? (O ona tiga o le a paia ma mamalu mo lona manuia.)

  • O le a se mea e mafai ona tupu ia i tatou pe afai e manaomia ona tatou puapuagatia ma le onosai mo le talalelei? (Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te puapuagatia ma le onosai mo le talalelei, e mafai ona faapaiaina ai i tatou mo le lelei. [Tagai i le MF&F 122:7; 2 Nifae 2:2.])

  • E ui lava atonu e te le puapuagatia e pei ona oo ia Elisapeta Siakisone, o a ni auala e te ono puapuagatia ai mo le talalelei? E faapefea ona faamanuiaina oe e ala i nei aafiaga?

Faamalamalama atu faapea, i nai aso na sosoo ai ina ua mavae le maliu o Arona Siakisone, sa tulei atu i luma le vaega a Matini pe a ma le 10 maila (tusa e 16 kilomita). E toatele tagata na maliliu i lea taimi. I se tasi po i le vaega lenei o le malaga, sa leai se tasi sa lava se malosi na i ai e faatutu ai faleie. Sa saofai Elisapeta Siakisone i luga o se papa faatasi ma se tasi o lana fanau sa sii i ona vae, ma sa tofu ona itu ma se tamaitiiti. Sa nofo ai lava i lena tulaga seia oo i le taeao. Sa oo ina lotovaivai Elisapeta. Ona oo lea i le po o le aso 27 o Oketopa, sa ona maua ai se aafiaga sa faapea ona tuuina atu ai ia te ia le faamoemoe e laveaiina. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei, ma fai atu i le vasega e faalogologo mo mea na aoaoina e Elisapeta i se miti.

“O le a faigofie lava ona iloa, o nei ituaiga o tulaga faigata, sa oo ina ou ātu ai lava. Sa tusa ma le ono pe fitu afe maila lo’u mamao mai lo’u atunuu moni, i se atunuu togavaoa, papa, ma mauga, i se tulaga mativa, na lilofia le eleele i le kiona, o vai na lilo i le aisa, ae o a’u ma ni tamaiti se toatolu ua leai se tama, ma le tau leai o se mea e puipui ai i latou mai afā faalealofa. Ina ua ou taoto e moe i lena po, o le aso 27 lea o Oke., sa faapea ona ou maua ai se faaaliga mataina. I la’u miti, sa tutu mai lo’u toalua i o’u autafa ma fai mai—’Se fiafia, Elisapeta, ua lata mai le laveai’” (Leaves from the Life of Elizabeth Horrocks Jackson Kingsford, 8; tagai foi i le history.lds.org).

Tau atu i tagata aoga na faataunuuina le miti ina ua oo tagata laveai mai le Aai o Sate Leki i le vaega a Matini i le aso na sosoo ai.

Faamalamalama atu faapea, i le aso 4 o Oketopa, 1856, i vaiaso a o le’i taia e afā o le taumalulu ia vaega o taavaletosolima, sa lipoti atu ai e tagata malaga ia Peresitene Polika Iaga e faapea, sa i ai lava ia vaega o paionia i laufanua valevalenoa ma e faitau selau o maila le mamao. O le aso na sosoo ai, i se sauniga o le Aso Sa, na saunoa ai Polika Iaga e uiga i le laveaiina o nei paionia i taavaletosolima: Valaaulia se tagata aoga e faitau vaega nei o lana saunoaga. Fai atu i le vasega e faalogologo mo se mataupu faavae sa aoao atu e Peresitene Iaga i le Au Paia. (Afai e mafai, tuu atu i tagata aoga se kopi o lenei faamatalaga ina ia mafai ona latou mulimuli i le faitauga.)

Ata
Peresitene Polika Iaga

“E toatele o tatou uso ma tuafafine o loo i luga o laufanua valevalenoa ma ni taavaletosolima, ma atonu e toatele ua i ai nei i latou i le 700 maila [pe a ma le 1,100 kilomita] mai lenei nofoaga, ma e tatau ona aumaia i latou iinei, e tatau ona tatou auina atu se fesoasoani ia i latou. …

“O la’u tapuaiga lena; o le faatonuga lena a le Agaga Paia ua ia te a’u, ina ia laveai tagata. … O le faaolataga lenei ua ou sailia, ina ia laveai o tatou uso o le a faapea ona fano, pe matuai mafatia, pe afai tatou te le auina atu ia i latou se fesoasoani.

“Ou te valaau atu i Epikopo i lenei aso, ou te le faatali seia oo a taeao, po o le aso e sosoo ai, mo ni manu malolosi se 60, ma le 12 po o le 15 o taavale solofanua. … [faapea foi] ma le 12 tone o falaoamata ma ni tagata tietie solofanua lelei se 40, e ese mai ia i latou e faatonutonuina solofanua. …

“Ou te tau atu ia te outou, o la outou faatuatuaga, tapuaiga, ma galuega faalelotu, o le a le mafai ona faasaoina ai se agaga se toatasi o outou i le malo selesitila o lo tatou Atua, seiiloga tou te faia ia mataupu faavae e pei ona ou aoao atu nei ia te outou. Ia o atu ma aumai nei na tagata o loo o i laufanua valevalenoa” (“Remarks,” Deseret News, Oke. 15, 1856, 252).

  • O le a le mea na aoao atu e Peresitene Polika Iaga i le Au Paia? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa latou te malamalama i le avea ai ma soo o Iesu Keriso, e tatau ona tatou fesoasoani ia i latou e manaomia le fesoasoani.)

Faamalamalama atu, e toatele alii ma tamaitai na tali atu i totonu o aso e lua o le lauga a Peresitene Iaga, sa o atu alii e sue le aumalaga mai, sa aveina ni taavalesolofanua sa tutumu i sapalai.

  • E faapefea ona avea lenei taumafaiga laveai o se taulaga mo le Au Paia i le Vanu o Sate Leki?

  • O a ni isi o osigataulaga e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai ia i latou e i ai manaoga faaletino?

  • O a ni isi o osigataulaga e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai ia i latou e i ai manaoga faaleagaga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley. Fai atu i le vasega e faalogologo mo ni auala faaopoopo e mafai ona tatou fesoasoani ai ia i latou e manaomia le fesoasoani.

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O le mea lea, ua ou fiafia ai lava i lenei aso aua e leai nisi o tatou o afatia i atumauga o Uaiomi. Peitai ua ou iloa mea uma e uiga ia i tatou, o loo i ai le toatele o loo manaomia le fesoasoani ma ua tatau i ai le fesoasoani. O la tatou misiona i le olaga, i le avea ma soo o le Alii o Iesu Keriso, e tatau ona avea o se misiona faaola. O loo i ai e ua leai ni aiga, o e fia aai, o e ua tuulafoaiina. E iloagofie lava o latou tulaga. Ua tele mea ua tatou faia. E mafai ona tatou faia nisi mea se tele e fesoasoani ai ia i latou o e o loo ola i le faatausiusiuga o le ola.

“E mafai ona tatou aapa atu e faamalosia i latou o e ua lopala i le eleelea o ponokalafi, i le leaga o le ola le mama, ma fualaau faasaina. O le toatele ua oo ina matuai fai ma vaisu, ua leai ai so latou malosi e pulea ai o latou lava taunuuga. Ua matuai leaga faia lava ma olopalaina. E mafai ona laveaiina ma faaolaina i latou. …

“E le manaomia ona tatou popole ia i latou o i luga o laufanua maualuluga o Wyoming i aso nei. Ae ia [popole] i le anoano o loo siomia i tatou i le taimi nei, i o tatou aiga, i o tatou uarota ma siteki, i o tatou pitonuu ma afioaga” (“O La Tatou Misiona o le Faaola,” Liahona, Ian. 1992, 67-68).

  • O anafea na e vaai ai i se tasi o fesoasoani ia i latou o loo i ai ni manaoga faaleagaga pe faaletino? Na faapefea ona latou fesoasoani atu?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto ma tatalo ina ia iloa le auala e mafai ona latou fesoasoani ai i se isi. E mafai ona e tuuina atu ia te i latou se taimi e tusi ai o latou manatu i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa e faamanuiaina i tatou pe a tatou onosaia tofotofoga ma le faatuatua, valaaulia se tagata aoga e faitau le tala lenei:

I le 1856, na atoa ai le tupe a Francis ma Betsy Webster e malaga atu ai i Iuta i se taavale solofanua, ae peitai, sa laua foai atu le la tupe i se faaputuga tupe na faia e fesoasoani ai i le Au Paia e malaga atu i Iuta (o le Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga). O le la foai na mafai ai e nisi tagata taitoatasi se toaiva ona malaga i taavaletosolima. O Francis ma Betsy, o e sa faatalitali mo le [fanau mai] o se la pepe, sa malaga atu i le Aai o Sate Leki faatasi ma le vaega taavaletosolima a Matini, ma sa mafatia faatasi ma isi tagata o le vaega.

O ni tausaga mulimuli ane, a’o nofo Uso Webster i se vasega o le Aoga Sa, sa ia faalogo atu i nisi o tagata o le Ekalesia o faitio i taitai o le Ekalesia ona o le faalavelave i taavaletosolima. O le le mafai ona taofiofia o ia lava, sa ia tu a’e ai ma molimau atu e uiga i faamanuiaga o le avea ai ma se tasi i le vaega taavaletosolima a Matini: Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le molimau a Francis Webster, ma fai atu i tagata aoga e faailoa mai se auala se tasi, na faamanuiaina ai i latou o e sa puapuagatia faatasi ma kamupani taavaletosolima.

“Ou te fai atu ia te outou e tuu loa lenei faitioga ona o loo outou talanoaina se mataupu e leai se mea tou te iloa e uiga i ai. O mea moni lauiloa e le lelei, e leai se taua iinei, aua latou te le aumaia ai se faauigaga sa’o o fesili o loo aafia ai. O se mea sese le auina atu o le vaega taavaletosolima i le faaiuga o le vaitau? Ioe. Ae sa ou i ai i lena vaega ma sa i ai foi lo’u toalua. … Sa matou mafatia e sili atu i soo se mea e mafai ona outou vaai faalemafaufau i ai, ma na maliliu le toatele ona o le malulu ma le fiaaai. Ae na tou faalogo ea i se tagata sa sao mai o lena vaega o fai atu se upu faitio? …

“E tele taimi na ou tilotilo atu ai i tua e vaai po o ai sa tuleia la’u taavaletoso, ae sa leai se tasi na vaai i ai o’u mata. O le taimi lena na ou iloaina ai, sa i ai iina agelu a le Atua.

“Pe na ou faanoanoa ona sa ou filifili e sau e ala i le taavaletosolima? Leai. E le o le taimi lena po o se taimi e tasi o lo’u olaga talu mai lena taimi. O le tau sa matou totogiina ina ia masani ai ma le Atua, sa o se faamanuiaga le totogiina, ma ou te faafetai ona sa faamanuiaina a’u e sau i Siona i le Vaega o Taavaletosolima a Matini” (i le William R. Palmer, “Pioneers of Southern Utah,” The Instructor, vol. 79, nu. 5 [Me 1944], 217–18).

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le molimau a Francis Webster? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: Afai tatou te onosaia ma le faamaoni ia puapuaga, e mafai ona tatou masani ma le Atua.)

  • O a ituaiga o uiga faaalia ma amioga ua e vaaia ia i latou o e na onosaia ma le faamaoni ia puapuaga? O a ni auala ua e masani ai ma le Atua e ala i tofotofoga na feagai ma oe?

Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou molimau i se tasi o mataupu faavae sa aoaoina i le lesona i le aso. Atonu e te manao e faaopoopo atu i ai lau lava molimau.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O fea e mafai ona oo atu i ai tofotofoga ma puapuaga?

O le mafaufau i osigataulaga a paionia anamua a le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa saunoa ai Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene James E. Faust

“I puapuaga o le olaga, e foliga mai e lelei atu la tatou faalogo i musumusuga faaleatua ma tau le lagona a le Leoleo Mamoe Paia.

“I olaga uma lava, e oo mai ai le tiga ma le leai o se faamoemoe o aso faigata ma faafitauli. E foliga mai ua tumu le ipu o le ita, faanoanoa, ma e masani foi o le loto nutimomoia o tagata uma, e aofia ai i latou o e saili malosi e fai le mea sa’o ma ia faamaoni. Na faatatau i ai le Aposetolo o Paulo i lona lava luitau: ‘Ina ne’i faamaualuga a’u … , sa tuuina mai ia te a’u le mea matuitui i le tino, o le agelu a Satani e tu’i mai ia te au’ [2 Korinito 12:7].

“O mea matuitui e tuia ai, e pipii i le tino, e tiga, e masani ona suia ai olaga lea e foliga mai ua faoa le taua ma le faamoemoe. O lenei suiga e oo mai e ala i le faagasologa o le faamamaina lea e masani ona foliga mai e saua ma faigata. I lenei faiga, e mafai ona avea ai le tagata e pei o se omea lamolemole i aao o le Matai i le fausiaina o olaga faatuatua, ta’uaogaina, matagofie, ma malolosi. Mo nisi, o le afi a le tunu auro e mafua ai ona aveesea le talitonu ma le faatuatua i le Atua, ae o i latou ua i ai se vaaiga e faavavau, e malamalama o lena faamamaina o se vaega o le faagasologa o le atoatoa. …

“… O tofotofoga ma faigata e mafai ona avea ma sauniuniga ina ia toe fanaufouina ai” (“Faamamaina i o Tatou Tofotofoga,” Liahona, Fep. 2006, 4).

O le tumau faamaoni i se togavao faaleaganuu

Na faailoa mai e Elder Neal A. Maxwell le faigata lea e avea o se vaega o la tatou malaga patino i le lalolagi i aso nei:

Ata
Elder Neal A. Maxwell

“Afai tatou te faamaoni o le a oo mai le aso, o le a viia ai e na paionia ma tuaa agavaa, o e ua tatau i ai ona tatou viia, ona o le manumalo i faigata i la latou malaga i le vao, ia le au faamaoni o aso nei ona o lo latou uia ma le manuia o se toafa o le faanoanoa ma mo le sao mai i se togavao faaleaganuu, a’o taofimau pea i le faatuatua” (If Thou Endure It Well [1996], 28).