Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:43–101; 102–5 (Iunite 22)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:43–101; 102–105 (Iunite 22)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:43–101; 102–105 (iunite 22) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:43–101102)

Na suesueina e tagata aoga faataoto e tolu na faaaoga e le Alii e aoao ai i le Au Paia Lona finagalo e faatatau i le laveaiga o Siona. A o latou suesueina, na aoaoina e tagata aoga ia mataupu faavae nei: e ala i galuega faalemalumalu, ola amiotonu, ma mulimuli i perofeta, tatou te saunia ai e tetee atu i le fili; pe a tatou usitai i poloaiga a le Alii, e faamalolosia i tatou e tetee atu i fili faaleagaga ma faaletino; a tatou potopoto atu i le malumalu, tatou te maua le puipuiga ma saunia ai i tatou lava mo le ola e faavavau; ma ua tuuina mai e le Atua ia i tatou le faitalia, o le mana e filifili ai, ae tatou te tali atu mo a tatou filifiliga.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 103)

A o suesueina e tagata aoga faatonuga a le Alii e faatatau i le laveaiga o Siona, sa latou faailoa mai faamanuiaga tatou te maua pe a tatou usiusitai i poloaiga a le Alii ma taunuuga e tulai mai pe a tatou le usiusitai. Na aoaoina foi e tagata aoga, o soo o Iesu Keriso e naunau e tuuina atu o latou ola ona o Ia, ma o le manumalo ma le mamalu uma e aumaia ia i tatou e ala i lo tatou filiga, faamaoni, ma le tatalo o le faatuatua.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 104)

Mai i faatonuga a le Alii e toe faatulaga le Faalapotopotoga Tuufaatasi (e masani ona ta‘ua o le Faatulagaga Autasi), na aoaoina ai e tagata aoga na foafoaina e le Alii le lalolagi ma o mea uma o loo i ai o Ana ia. Sa latou faailoa mai le mataupu faavae e faapea, tatou te tali atu i le faaaogaina o mea ua tuuina mai e le Alii ia i tatou e fesoasoani ai i isi. Sa aoao foi tagata aoga e uiga i faamanuiaga e mafai ona tatou maua mai mai le lotomaualalo ma le faamaoni ma le tatalo atu i le suafa o le Alii.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 105)

Ina ua taunuu atu le Tolauapiga a Siona i Misuri, sa faaali mai e le Alii e faapea, o le a le laveaiina Siona i lena taimi. Mai i faatonuga a le Alii i le Au Paia, na aoao ai e tagata aoga ia mataupu faavae nei: e tatau ona tatou lotogatasi ma usiusitai i mea uma e finagalo mai ai le Atua ina ia mafai ona fausia Siona; ua saunia e le Atua ni faamanuiaga maoae mo i latou o e faamaoni i o latou puapuaga; ma afai tatou te saili e faatupu le filemu ma isi, ona galulue faatasi ai lea o mea uma mo lo tatou manuia. E masani ona ese fuafuaga a le Alii mai a tatou lava fuafuaga.

Folasaga

O lenei lesona o le a fesoasoani i tagata aoga e faaaoga lesona e uiga i le Tolauapiga a Siona i o latou olaga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 105

Ua faaali mai e le Alii mea e tatau ona faia e le Au Paia e tusa ai ma faafitauli i le laueleele o Siona

A o lei amataina le vasega, ia maua se ipu pepa, se pa’u memei, ma ni fasi manoa se tolu. E tatau ona laiti ifo le lapotopoto o le pa’u nai lo o le lapotopoto o le augutu o le ipu. Nonoa fasi manoa i le pa‘u ia tutusa o latou va.

Ata
ipu pepa, pa’u meme’i, manoa

Amata le lesona i le talosaga atu mo ni volenitia se toatolu. Tuu le ipu i luga o se laualau mafolafola, ma faatonu volenitia e sii i luga le ipu e ala i le faaaogaina na o le pa’u meme’i ma manoa. Ta‘u atu ia i latou e le mafai ona latou pa’i atu i le pa‘u; e tatau ona latou uuina ia fasi manoa. (Ina ia ausia lenei galuega, o le a manaomia ona galulue faatasi tagata aoga e toso i le taimi lava e tasi ia manoa taitasi, ia tutusa le malolosi ina ia mafai ona lava le meme’i o le pa’u e tuu faataamilo ai i le ipu ona sii loa lea i luga.)

A uma ona faatino e tagata aoga lenei gaoioiga, ia fai atu le fesili lenei:

  • O le a le matafaioi a le lotogatasi i le faataunuuina o lenei galuega?

Faamanatu atu i tagata aoga, i le aluga o a latou suesuega i le vaiaso na te’a nei, sa latou maua ai le avanoa e suesue ai i faaaliga mai le Alii e faatatau i le Tolauapiga a Siona ma lana misiona ia fesoasoani atu i le Au Paia i Siona sa tutulieseina. Uunaia tagata aoga e vaavaai mo le matafaioi a le lotogatasi sa faia i taumafaiga a le Au Paia e toe maua mai le laueeleele o Siona i le lesona atoa i le aso.

Valaaulia tagata aoga e toe faamatala le tala e uiga i le Tolauapiga a Siona, e faavae i mea na latou aoaoina i a latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 103 ma le 105. O fesili nei e mafai ona fesiligia e fesoasoani ai i tagata aoga a’o latou toe faamanatuina mea na latou aoaoina:

  • Aisea na manaomia ai e le Au Paia i Siona (Itumalo o Jackson, Misuri) le fesoasoani? (Sa tutuli faamalosi ese i latou mai o latou laueleele e vaega faatupu vevesi.)

  • O le a le Tolauapiga a Siona? (O se vaega na silia laitiiti ma le 200 alii, 12 tamaitai, ma tamaiti e toa 9—o volenitia ma tagata na su’e mai—sa taitaia e le Perofeta o Iosefa Samita ma faatulaga i le usiusitai i faatonuga a le Alii.)

  • O le a le uluai faamoemoega o le Tolauapiga a Siona? (Ina ia ave atu punaoa sa manaomia i le Au Paia na tutuli ese faamalosi i Misuri ma ia fesoasoani ia i latou i le toe mauaina mai o o latou fanua i le Itumalo o Jackson.)

Faamanatu atu i tagata aoga o le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105 sa tuuina mai i le aso 22 o Iuni, 1834, ina ua toeitiiti fitu vaiaso o savavali le Tolauapiga a Siona ma sa toe 10–20 maila (pe a ma le 15–30 kilomita) mai le Itumalo o Jackson. Fesili atu i le vasega pe i ai se tasi e manatua faatonuga na tuuina mai e le Alii i le taimi lea i le Tolauapiga a Siona e uiga i le laveaiga o Siona. (E tatau ona latou faatali e fesoasoani atu i le Au Paia na tutulieseina e toe maua mai le laueleele o Siona. Afai e manaomia e tagata aoga le fesoasoani i le manatuaina o lenei faamatalaga, valaaulia i latou e tagai vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105:9.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105:3–9. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma toe faamanatu nisi o mafuaaga na tuuina mai e le Alii mo le tolopoina o le laveaiga o Siona.

  • O a mafuaaga na tuuina mai e le Alii mo le le toe faafoiina atu o le Au Paia i o latou laueleele ma maota i Siona i lena taimi?

  • O a mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le mea e tatau ona tatou faia e atiina ae ai Siona? (Atonu e fautua mai e tagata aoga ni mataupu faavae eseese, ae fesoasoani ia latou faailoa mai le faamatalaga lenei: E tatau ona tatou lotogatasi ma usiusitai i mea uma e finagalo mai ai le Atua ina ia mafai ona atiina a’e Siona. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama lelei i lenei mataupu faavae, valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le faamalamalamaga a Elder Christofferson o le mea e ta’u o Siona ma le mea e ao ona tupu ina ia mafai ona faatuina ai.

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“O Siona o se nuu ma o ni tagata foi. …

O Siona e Siona ona o aga, uiga, ma le faamaoni o ona tagatanuu. Manatua, ‘sa taua e le Alii lona nuu o Siona, aua sa tasi o latou loto ma lo latou manatu, ma sa latou ola i le amiotonu; ma sa leai foi se tasi o i latou sa mativa’ (Mose 7:18). Afai o le a tatou fausia Siona i o tatou aiga, paranesi, uarota ma siteki, e ao lava ona tatou ausia lenei tulaga. O le a manaomia (1) ia lotogatasi i le loto e tasi ma le manatu e tasi; (2) ia avea ma ni tagata paia taitoatasi ma tuufaatasi; ma (3) ia tausia e matitiva ma e le tagolima i se lelei ia faapea ona leai ai se tasi e mativa ia i tatou. E le mafai ona tatou faatalitali sei iloga e oo mai Siona ona faatoa tupu lea o nei mea—o le a oo mai Siona pe afai e faia ia mea” (“O Mai i Siona,” Ensign ma le Liahona, Nov. 2008, 37, 38).

Mafaufau e fai atu nisi o fesili nei e fesoasoani i tagata aoga e faalolotoina ai o latou malamalama e uiga ia Siona:

  • O le a le Siona?

  • O le a le mea e tatau ona tupu ina ia mafai ona faatuina Siona?

  • Aisea e te manatu e manaomia ai le lotogatasi ma le usiusitai mo le atiina a’e o Siona?

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105:3–5, o na tagata o e o loo lotogatasi o loo usitaia le tulafono o le fea o malo o le mamalu?

  • O a ni mea e mafai ona tou faia e faamalosia ai le lotogatasi i totonu o tou aiga, vasega a le Ekalesia, po o korama? E mafai faapefea ona e uunaia isi i nei vaega ina ia lotogatasi ma usiusitai i le Alii?

  • E faapefea ona fesoasoani le faia o nei mea ia te oe ma isi i le faatuina o Siona?

  • O a ni aafiaga ua fesoasoani ia te oe e te malamalama ai i le taua o le lotogatasi i totonu o se vaega?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se mea se tasi e mafai ona latou faia e faamalosia ai le lotogatasi i o latou aiga po o totonu o a latou vasega a le Ekalesia po o korama. Fai atu i tagata aoga e talanoa faatasi ma se paga i mea o le a latou faia. Molimau atu i le taua o le lotogatasi ma le usiusitai a o tatou saili e faataunuu faamoemoega a le Alii.

Faamalamalama atu na faaiuina e le Alii le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105 e ala i le aoaoina o le Au Paia i auala e tatau ona latou tali atu ai i o latou fili. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105:38-41. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma filifili se fasifuaitau mai le fuaiupu e aotele ai mea na faatonuina e le Alii le Au Paia e fai, e tali atu ai i e faasauā ia i latou. Ona fai atu lea i tagata aoga e faamatala mai pe aisea na latou filifilia ai fasifuaitau na latou filifilia.

  • E faavae i aoaoga a le Alii i nei fuaiupu, o a faamanuiaga e mafai ona oo mai pe afai tatou te saili e faatupu le filemu ma isi? (Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faailoga upu ma fasifuaitau o loo aoao mai ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te saili e faatupu le filemu ma isi, o le a faapea ona galulue faatasi mea uma mo lo tatou manuia.)

  • O a faamanuiaga ua e vaaia le oo mai a’o e saili, po o saili se tasi e te iloa ina ia avea ma faatupu filemu?

Uunaia tagata aoga e saili e faatupu le filemu i a latou fegalegaleaiga ma isi.

Iunite e Sosoo Ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 106–108; 137)

Fai atu i tagata aoga pe sa i ai se taimi na latou mafaufau ai po o le a le mea e tupu i tagata e maliliu e aunoa ma le papatisoina pe le’i faalogo i le talalelei a Iesu Keriso. Faamalamalama atu e faapea, i le iunite e sosoo ai, o le a latou maua ai tali i lena fesili. O le a latou aoao ai foi e uiga i le igoa muamua o le Perisitua Mekisateko ma matafaioi o le tofi o le perisitua.