Seminare
Lesona 96: Mataupu Faavae ma Feagaiga 90–92


Lesona 96

Mataupu Faavae ma Feagaiga 90–92

Folasaga

I le aso 8 o Mati, 1833, na tuuina mai ai e le Alii le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90. O lenei faaaliga o loo i ai faatonuga i le Au Peresitene o le Perisitua Maualuga ma sa “o se laasaga faaauau” i le atiina ae o le Au Peresitene Sili (tagai i le folasaga o le vaega). I le aso 9 o Mati, 1833, na ole atu ai Iosefa Samita pe e tatau ona ia faaaofia ai le Apokalifa i lana faaliliuga o le Tusi Paia. Sa tali mai le Alii i le fesili a Iosefa Samita e ala i le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 91 ma ta‘u mai ia te ia, sa le manaomia ona faaliliuina. Na o ni nai aso mulimuli ane, i le aso 15 o Mati, 1833, na maua ai e le Perofeta le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 92, na faatonu ai Feterika G. Viliamu, o se tasi o fesoasoani ia Iosefa Samita, e avea ma se tagata auai o le Kamupani Tuufaatasi, lea na faatuina e vaaia mataupu o le uelefea ma pisinisi a le Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:1–18

Ua faatonu e le Alii le Au Peresitene o le Perisitua Maualuga e faatatau i o latou tiutetauave

Amata le lesona i le fai atu o fesili nei:

  • O le a le meaalofa aupito sili ona taua na e mauaina? Aisea e taua ai?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:1–3, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo se mea taua na tuuina mai e le Alii ia Iosefa Samita.

  • O le a le mea na umia e Iosefa Samita? (O ki o le malo, o lona uiga o aia tatau o le au peresitene, po o le mana o le Atua e tuuina mai i le tagata e pulea ma taitai ai Lona malo i le lalolagi.) Aisea e taua ai lena mea?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:4–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le lapataiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia. (Atonu e te manao e faamalamalama atu e pei ona faaaogaina i le fuaiupu e 4–5, o le upu faaaliga e faatatau i faaaliga mai le Atua e ala i Ana perofeta.)

  • O le a le lapataiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia? O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai i lenei lapataiga? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te taulimaina ma le manatu mama ia faaaliga e tuuina mai e le Atua e ala i Ana perofeta, o le a tatou tautevateva ma pauu. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le taulimaina o le faaaliga na tuuina mai e le Atua e ala i Ana perofeta “e pei o se mea māmā”? O a nisi o faataitaiga o faaaliga e ono faaosoosoina tagata ia manatu mama i ai?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:6, ma vaavaai po o ai le isi na fetalai mai le Alii o le a umia ki o le malo. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea na latou mauaina.

Faamalamalama atu e faapea, i le aso 18 o Mati, 1833, i le sefulu o aso talu ona mavae le tuuina mai o le vaega 90, na vaetofia ai e Iosefa Samita ia Sini Rikitone ma Feterika G. Viliamu o ni fesoasoani i le Au Peresitene o le Perisitua Maualuga, lea o le a ta’ua mulimuli ane, o le Au Peresitene Sili o le Ekalesia.

  • O le a le aoaoga faavae e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu e 6? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia mai ai le aoaoga faavae lenei: O le Au Peresitene Sili e umia ki o le malo. Ia mautinoa ua malamalama tagata o le vasega, e ui lava o tagata taitoatasi o le Au Peresitene Sili e umia ki o le malo, o le Peresitene o le Ekalesia e na o le tagata lea e mafai ona maua faaaliga mo le Ekalesia atoa.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:7–10 i le faamatala atu e faapea, na faatonuina le Au Peresitene Sili e saunia tagata o le Aoga a Perofeta e talai atu le talalelei i le lalolagi atoa. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:11 ma mafaufau pe o faapefea ona faataunuuina lenei fuaiupu i aso nei. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou aoaoina.

Atonu foi e te manao e otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:12–18. Ua aoao mai e nei fuaiupu o le Perofeta o Iosefa Samita ma ona fesoasoani e tatau ona latou faatulaga tatau mea a le Ekalesia.

Atonu e te manao e molimau atu o le Au Peresitene Sili e i ai ki o le malo ma faasoa atu ou lagona e uiga i le taua o le usitai i a latou upu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:19-37

Ua faatonu e le Alii le Au Paia i Siona

Faamalamalama atu e faapea, ina ua maua e Iosefa Samita le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90, sa i ai o ia ma isi taitai o le Ekalesia i se tulaga faigata ona o le leai o ni punaoa tautupe a le Ekalesia.

  • O le a se mea e te faia pe afai e oo ina faigata tele tulaga i lou olaga?

Faamalamalama atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:19–37 o loo i ai faatonuga a le Alii i uluai taitai o le Ekalesia i auala e taulima ai le tulaga faigata na latou feagai. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:24. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le fautuaga e mafai ona faamafanafanaina ai se tagata o loo i ai i ni taimi o faigata.

  • O le a le fautuaga o loo i le fuaiupu e 24 e mafai ona faamafanafanaina ai se tagata o loo i ai i ni taimi o faigata? E faapefea ona e faaupuina le savali a le Alii o loo i lenei fuaiupu o se mataupu faavae? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Afai o le a tatou saili ma le filiga, tatalo e le aunoa, talitonu ma tausia a tatou feagaiga, o le a galulue faatasi mea uma mo lo tatou lelei.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le a galulue faatasi mea uma mo lo tatou lelei?

  • O le a se taimi na e taumafai ai e faamaoni i se taimi o faigata ma o se taunuuga sa [e] lagonaina le faamanuiaina?

Faamalamalama atu o se tasi tagata o le Ekalesia o le sa faaalia le tele o le faatuatua i taimi o faigata o Vienna Jaques. Tofitofi tagata o le vasega e galulue i paga. Tuu atu i tagata taitoatasi o le vasega se kopi o le faamatalaga lenei e uiga ia Vienna Jaques. Valaaulia ia paga e suesue faatasi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:28–31 ma faailoa mai faatonuga patino na tuuina mai e le Alii ia Vienna. O le isi, fai atu ia te i latou e suesue le pepa na tufa atu ma vaavaai mo auala sa faamaoni ai Vienna.

O Vienna Jaques o se faataitaiga o le faamaoni o le toatele o uluai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa fanau o ia i le aso 10 o Iuni, 1787. Ina ua uma ona ia feiloai atu i faifeautalai i Boston, Massachusetts, ISA, sa malaga atu o ia i Katelani, Ohaio, i le 1831. E ono vaiaso sa nofo ai iina ma sa papatisoina ai. Ina ua toe foi atu i Boston, sa fesoasoani Vienna e aumai nisi o tagata o lona aiga i le Ekalesia. Ona ia “faatau atu lea o lana pisinisi ma toe foi atu i Katelani e tuufaatasia ai lona fiafia e faavavau ma le Ekalesia” (“Home Affairs,” Woman’s Exponent, 1 Iulai, 1878, 21). I le 1833, na tuuto atu ai e Vienna ana meatotino uma, e aofia ai le $1,400, i le Ekalesia i se vaitaimi sa matuai manaomia ai lava le tupe. Ona malaga atu ai lea o ia i Misuri ina ia maua lona tofi i Siona. Ae peitai, e lei umi ona taunuu ae mafatia o ia i sauaga faatasi ma le Au Paia. Ina ua uma ona tuli ese mai lona fale i Misuri, sa tausima’i o ia i tagata mamai i le Tolauapiga a Siona. Na tusia e Heber C. Kimball, “Na ou mauaina le agalelei tele … mai ia Sister Vienna Jaques, o le na tali mai i o’u manaoga ma faapea foi i o’u uso—talosia ia tauia o [ia] e le Alii mo [lona] agalelei” (“Extracts from H. C. Kimball’s Journal,” Times and Seasons, Mat. 15, 1845, 839–40).

A’o i ai i Misuri, sa faaipoipo ai Vienna Jaques ia Daniel Shearer. I le 1847, i le 60 o ona tausaga, sa malaga atu ai o ia i sisifo i Iuta, na ia tosoina lana lava taavaletoso e sopoia ai laufanua valevalenoa. Sa faamautu o ia i le Aai o Sate Leki ma mo aso na totoe o lona olaga, sa galue malosi ai e tausi o ia lava ma filiga i le suesueina o tusitusiga paia. Na maliu Vienna i le aso 7 o Fepuari, 1884, i le 96 o tausaga o lona soifua Na ta’ua i le talaaga o lona soifuaga: “Sa faamaoni o ia i ana feagaiga ma manatu i le toefuataiga o le Talalelei o se oa tautele” (“In Memoriam,” Woman’s Exponent, Mar. 1, 1884, 152). (Tagai foi i le Susan Easton Black, “Happiness in Womanhood,” Ensign, Mat. 2002, 12–14.)

A uma ona faitau ia paga, ia talanoaina fesili nei ma le vasega:

  • Na faapefea ona faataunuu e Vienna Jaques faatonuga na tuuina mai e le Alii ia te ia? O le a se mea e faagaeetia ai oe e uiga ia Vienna Jaques?

  • O le a se mea ua e aoaoina mai le mea na e faitauina e uiga ia Vienna Jaques?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 91

Ua faatonu e le Faaola ia Iosefa Samita e aua le faaliliuina le Apokalifa

Afai e mafai, faaali atu ni nai ituaiga faamatalaga tusitusia eseese e pei o se tusi, se nusipepa po o se mekasini, po o se masini feaveai.

  • E mafai faapefea ona e iloa e moni se mea e te faitauina i nei punavai?

Faamalamalama atu o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 91 ua faatonuina ai Iosefa Samita i le auala e iloatino ai pe moni se mea sa ia faitauina. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le folasaga o le vaega. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na fai e Iosefa i le taimi na ia mauaina ai le faaaliga lenei. Valaaulia i latou e lipoti mai mea na latou mauaina.

Faamalamalama atu o le Apokalifa o se tuufaatasiga o tusi e paia a tagata Iutaia, sa lei aofia ai muamua i latou i le Tusi Paia faa-Eperu (Feagaiga Tuai), ae sa faaaofia ai i le faaliliuga faa-Eleni o le Tusi Paia i se taimi e le’i umi a’o lumanai le taimi o Keriso. O nisi o tusi e faafesootai ai le vaitau i le va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. Ina ua tuufaatasi e uluai tagata Kerisiano ia tusi o le Tusi Paia i seneturi mulimuli ane, sa latou faaaofia ai ma tusi o le Apokalifa, ae sa i ai ni fesili pe na i ai o se vaega o tusitusiga paia. O le kopi o le Tusi Paia sa faaaoga e Iosefa Samita e fatufatu ai lana faaliliuga musuia sa i ai le Apokalifa. Ae peitai, talu ai ona sa fesiliga le aoga o le Apokalifa, na ole atu ai Iosefa i le Alii pe e tatau ona aofia ai nei tusi i lana faaliliuga o le Tusi Paia.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 91:1-3. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na aoaoina e Iosefa Samita e uiga i le Apokalifa. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o se faaopoopoga [interpolation] o mea na toe momono atu i totonu o se tusitusiga, o nisi taimi e iu ai i le faaleagaina o le uluai tusiga.)

A uma ona lipoti mai e tagata o le vasega mea na latou mauaina, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 91:4–6. Fai atu i tagata o le vasega e faailoa mai le auala e mafai ai e Iosefa Samita ona iloa mea na moni i le Apokalifa.

  • E mafai faapefea ona iloa e Iosefa mea sa moni i le Apokalifa?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le fautuaga o loo i fuaiupu e 4–6 ia i tatou i mea tatou te faitau i ai? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: O le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai pe moni mea tatou te faitauina.)

Atonu e te manao e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai se aafiaga na latou oo i ai, i le taimi na latou lagonaina ai le faamautu mai e le Agaga Paia, o le mea na latou faitauina ua moni.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 92

E tatau ona talia Feterika G. Viliamu i le Kamupani Tuufaatasi

Faamalamalama atu o le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 92 na faatonuina ai taitai o le Ekalesia o e na avea o se vaega o le Kamupani Tuufaatasi (lea sa ta’ua foi o le Faatulagaga Tuufaatasi) ia talia Feterika G. Viliamu i le kamupani. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 92:1-2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai pe na faapefea ona finagalo le Alii ia Feterika G. Viliamu e galue o se tasi o le kamupani. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea na latou mauaina.

  • O le a sou manatu i le uiga o le, e tatau ia Feterika G. Viliamu ona avea ma “se uso toaga”?

  • O le a se mea e mafai ona e faia ina ia avea ai ma se tagata toaga o le Ekalesia i aso nei?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai i le fuaiupu e 2 e uiga i faamanuiaga ua folafola mai i e faamaoni? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faamaoni i le tausiga o poloaiga a le Alii, o le a faamanuiaina i tatou e faavavau.)

Faaiu i lau molimau i le taua o aoaoga faavae ma mataupu faavae na faailoaina atu i le lesona lenei.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:24. “Saili ma le filiga”

Na apoapoaiina e le Alii le Au Paia e “Saili ma le filiga, tatalo e lē aunoa, ma ia talitonu, ma o le a galulue faatasi mea uma mo lo outou lelei” (MF&F 90:24). Na faamalamalama mai e Peresitene Harold B. Lee o lenei fautuaga semanu e patino lava le anoa mo uluai taitai o le Ekalesia, o e sa “itiiti pe leai foi se poto masani i le taitaiga o le Ekalesia” ma o e na feagai ma luitau faigata i le taimi na tuuina mai ai lenei faaaliga (Stand Ye in Holy Places: Selected Sermons and Writings of President Harold B. Lee [1974], 197). Na ia faamalamalama atili mai le uiga o le “saili ma le filiga”:

Ata
Peresitene Harold B. Lee

“O le filiga o lona uiga ia galulue malosi, o le faafeagai o le paie po o le faatamala po o le le manatu popole. I se isi faaupuga, e tatau ona latou saili ia iloa le aoaoga faavae o le Ekalesia, ma e tatau ona latou saili ia iloa ai faatonuga na tuuina mai e faatatau i faiga faavae o le Ekalesia” (Stand Ye In Holy Places, 198).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:25–27. Pe e tatau i le Au Paia ona faatumau le “faatoaitiiti” o o latou aiga?

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:25–27, “ua lapataia e le Alii Ana auauna, aemaise lava o le tama o le Perofeta, ina ia faatoaitiiti o latou aiga ina ia mafai ona le faaaogaina e i latou e le agavaa (f. 25), o e na faatalitali e faaaoga lea avanoa, i mea na tuuina atu e le Ekalesia mo i latou. Ina ua fautuaina i latou e le Alii ina ia faatoaitiiti o latou aiga, e le o faatatau o ia i a latou lava fanau; ae o tagata asiasi ma le au taumulimuli o e sa matele i le faaaogaina soonafai o le avanoa o fale ma le loto fesoasoani o le usoga, o i latou na sa faatatau i ai. O le a le faatuaiina le usoga i le faamaeaina o le galuega a le Alii pe afai latou te nofouta i lenei tulaga” (Sidney B. Sperry, Doctrine and Covenants Compendium [1960], 462; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 214).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 91:4-6. O le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai pe o sa’o mea tatou te faitau i ai

Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“E lei i ai lava i le talafaasolopito o le lalolagi se taimi na faigofie ai lo tatou mauaina o le tele o faamatalaga—o nisi e sao, o nisi e sese, ma o le tele lava e i ai ni nai mea moni.

“O le taunuuga la, e le’i i ai lava i le talafaasolopito o le lalolagi le sili atu ona taua o le aoao ia iloa ona iloatino moni le va o le upumoni ma le mea sese. …

“O le Agaga Paia o se talifaaaliga. O ia o le Fesoasoani, o loo aoao mai ia i tatou ‘le moni o mea uma; [o lē] na te silafia mea uma, ma ua i ai le mana uma tau i le atamai, alofa mutimutivale, upumoni, fai mea tonu, ma le faamasinotonu’ [Mose 6:61]. …

“O le molimau o le upumoni mai le Agaga Paia e avanoa mo tagata uma, i soo se mea, ma i le kelope atoa. O i latou uma o e saili ia iloa le upumoni, o e suesue i ai i o latou mafaufau [tagai i le MF&F 9:8], ma o e e ‘ole atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso, [o le a iloa] le moni … i le mana o le Agaga Paia’ [Moronae 10:4].” (“O le a le upumoni?” [lauga i le faigalotu a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, 13 Ian. 2013], 3, 6; speeches.byu.edu).