Potutusi
Iunite 30, Aso 3: 2 Ioane–3 Ioane


Iunite 30: Aso 3

2 Ioane3 Ioane

Folasaga

Sa lapataia e le Aposetolo o Ioane le Au Paia e uiga i tagata e taufaasese ma talai atu e faapea, sa lei afio mai Iesu Keriso i le lalolagi i le tino faitino. Na ia viia foi Kaio, o se tagata o le Ekalesia, mo lona faamaoni.

2 Ioane

Ua lapatai atu Ioane e uiga i tagata o e aoao atu aoaoga faavae sese

Mafaufau i se tagata taalo tautaua. O a ni mea e mafai ona faia e lenei tagata taalo ina ia tumau ai lona soifua maloloina lelei ia lelei ai ana faatinoga?

Ata
polo soka ma le tagata taalo soka

O le a se mea e mafai ona tupu pe afai e uma ona galue malosi lenei tagata taalo ia maua le malosi, ona taofi lea o le koleni ae amata ona ai meaai le paleni, alu o se taimi tele e matamata ai i le televise, taalo faasoloatoa i taaloga vitio, ma faaaoga fualaau oona e leaga mo le tino?

Mafaufau pe mafai faapefea ona faatusatusa le galuega e ao ona faia e tagata taaalo faamanuiaina e faatumau ai le malosi o o latou tino i le galuega lea e ao ona faia e tagata o le Ekalesia e faatumau ai faamanuiaga ua latou mauaina e ala i le talalelei. A o e suesueina le 2 Ioane, vaavaai mo se mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia te oe e faatumau ai faamanuiaga ua e mauaina o se tagata o le Ekalesia.

E pei ona faamaumauina i le 2 Ioane 1:1–4, na amata e le Aposetolo o Ioane lenei tusi e ala i le talanoa atu “i le tamaitai ua filifilia ma ana tama,” lea e mafai ona faapea o se tautalaga e faatatau sao atu i se tamaitai o le Ekalesia ma lana fanau po o le gagana faatusatusa e faamatala ai se faalapotopotoga o le Ekalesia.

Faitau le 2 Ioane 1:5–6, ma vaavaai mo le poloaiga na faamanatu atu e Ioane i le Au Paia.

Faitau le 2 Ioane 1:7, ma vaavaai pe aisea na fautuaina ai e Ioane tagata o le Ekalesia e “savavali e tatau” (2 Ioane 1:6), po o le usitai i poloaiga a le Atua.

O a mea na aoao atu e le au taufaasese ma anetikeriso?

Ina ua tusia e Ioane lenei tusi, sa amata ona lauiloa ai se filosofia na taua o le Tositasema (Docetism). O tagata Tosiasema e talitonu o le Atua sa matuai faaeaina o Ia, o lea na le mafai ai ona mafatia, oti, po o soo se aafiaga faaletino. O lea, na latou manatu ai o Iesu Keriso, i le avea ai o le Alo o le Atua, e lei afio moni mai o ia i le tino, ae o Lona agaga na foliga mai (o le uiga o le upu Eleni e maua mai ai le upu docetism) e faia mea o le a faia pe oo i ai se tagata faaletino.

O a nisi o faataitaiga o aoaoga sese i o tatou aso, e feteenai ma upumoni o le talalelei?

Aisea e leaga ai faaleagaga nei aoaoga?

Faitau le 2 Ioane 1:8, ma vaavaai mo le apoapoaiga a Ioane i tagata o le Ekalesia i le mea e fai ona o nei aoaoga sese. O le “vaai ia te oe lava” o lona uiga o le mataala po o le faaeteete e aua nei faaaogaina aoaoga sese. O le faia o lona uiga o le faatinoina (tagai 2 Ioane 1:8, vaefaamatalaga a), po o le galue mo le, ma le mauaina.

E tasi se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le 2 Ioane 1:6–8 o le, a o tatou tausia poloaiga a le Atua ma mataala, e mafai ona faaauau pea ona tatou olioli i faamanuiaga o le talalelei ua tatou mauaina.

  1. Tali i le vaega lenei i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Lisi ni faamanuiaga o le talalelei ua e mauaina ma faamoemoe e maua.

    2. Aisea e tatau ai ona faaauau ona tatou tausia poloaiga a le Atua ma ola i le talalelei ina ia mafai ona maua ma faaauau pea ona olioli i faamanuiaga o le talalelei ua tatou mauaina?

Faitau le 2 Ioane 1:9, ma vaavaai po o le a le aoaoga a Ioane o le mea e tupu ia i latou e tumau, po o le nofo pea, i le aoaoga faavae a Keriso. O le aoaoga faavae a Keriso o le, ia maua le faatuatua, salamo, ia papatisoina, maua le meaalofa o le Agaga Paia e ala mai i se tasi ua i ai le pule tatau o le perisitua, ma tumau e oo i le iuga (tagai 2 Nifae 31:15–21).

O se upumoni e tasi tatou te aoaoina mai le 2 Ioane 1:9 o le, afai tatou te tumau i le aoaoga faavae a Keriso, o le a faatasi mai le Tama ma lona Alo ia te i tatou.

O se tasi o auala e faatasi mai ai le Tama ma le Alo ia i tatou, e ala lea i le mafutaga ma le Agaga Paia.

Mafaufau loloto i upumoni e lua ua faailoa mai i le lesona lenei. O faapei mai au taumafaiga i le tausia o poloaiga a le Atua, ia mataala, ma ia tumau i le talalelei? O a ni faamanuiaga o le talalelei e te manao e te olioli ai i le taimi nei ma le lumanai? O le a se mea o le a e faia i le taimi nei e tausia ai ma le faamaoni atili poloaiga ma tumau ai i le aoaoga faavae a Keriso?

E pei ona tusia i le 2 Ioane 1:10–13, sa faamalosiau e Ioane le Au Paia e aloese mai tagata e faasalalauina aoaoga faavae sese. Na ia faasoa atu foi lona manao e asiasi atu o ia lava i le Au Paia sa ia tusi atu i ai.

3 Ioane

Ua viia e Ioane ia Kaio ona o lona faamaoni

O le a le mea e tupu i luga o le vai pe a pai i ai se mea? Mata e mafai ona pai i se auvai e aunoa ma lona aafia ai? E faapefea ona pei le pai i luga o se vai o le ola ai i le talalelei?

Ata
galugalu i totonu o le vai

I le 3 Ioane, sa talanoa atu ai Ioane i se tagata faamaoni o le Ekalesia na igoa ia Kaio. Faitau le 3 Ioane 1:1–4, ma vaavaai pe na faapefea ona aafia Ioane i le faamaoni o Kaio e ola i le talalelei. O le upu fanau i le fuaiupu 4 e mafai ona faatatau i tagata o le Ekalesia na fesoasoani i ai Ioane e faaliliu mai i le talalelei.

E faatatau i le auala na aafia ai Ioane i le faamaoni o Kaio, o le a se upumoni e mafai ona tatou maua mai le 3 Ioane 1:1–4 e uiga i le ala e mafai ai e le ola i le talalelei ona aafia ai i tatou lava ma isi?

  1. Mafaufau i se taimi na e lagona ai le olioli ona ua e vaaia taumafaiga a se isi tagata e ola i le talalelei. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o se isi laupepa, tusi se tusi e faafetai atu ai i lena tagata ona o ana taumafaiga e ola i le talalelei, ma faamalamalama i ai po o a auala ua aafia ai oe ona o lona faamaoni. Afai e te tusiina le tusi i se isi laupepa, tusi se aotelega puupuu o le tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Mafaufau e tuuina atu le tusi i le tagata na e tusi atu i ai.

Mafaufau i se taimi na e faalogo ai i se taitai o le Ekalesia po o se faifeautalai e te lei iloa o lauga i se sauniga lotu po o se taimi o le konafesi aoao. E i ai taimi e ono faaosoosoina ai tatou e aua le ano tele pe faaaloalo i nisi o taitai o le Ekalesia po faiaoga pe afai tatou te le masani ia i latou.

Faitau le 3 Ioane 1:5–8, ma vaavaai po o a mea na faia e Kaio sa faafiafiaina ai Ioane. O le taua o uso ma tagata ese i le fuaiupu 5 e faatatau i aoao femalagaai po o faifeautalai ia sa le masani i ai Kaio.

Sa tusi foi Ioane e uiga i se taitai o le Ekalesia i le lotoifale na igoa ia Tioterifi, o le sa le fiafia i ai Ioane. Faitau le 3 Ioane 1:9–10, ma vaavaai pe aisea na le fiafia ai Ioane ia te ia.

Sa tetee Tioterifi ma faatino lona ia lava liliuese. O se tasi lenei o upumoni tatou te aoaoina mai le faataitaiga lelei a Kaio ma le faataitaiga leaga a Tioterifi:O tagata o le Ekalesia e tatau ona talia ma lagolago i auauna uma a le Alii .

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai ni auala e mafai ona tatou “talia” (3 Ioane 1:8) ai auauna a le Alii.

Vaavaai mo ni avanoa e faaaoga ai upumoni o muamua atu e ala i le taliaina ma le lagolagoina o taitai i le lotoifale ma taitai aoao o le Ekalesia.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 2 Ioane–3 Ioane ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    fesili Faaopopo , manatu, ma vaaiga, Ou te fia faasoa atu faatasi ma lou faiaoga: