Potutusi
Iunite 15, Aso 3: Ioane 13


Iunite 15: Aso 3

Ioane 13

Folasaga

Ina ua uma ona taumamafa i le taumafataga o le Paseka, sa mulumulu e le Faaola vae o Ana Aposetolo, ma faailoa atu ai o Iuta o ia lea o le a faalataina o Ia, ma avatu ai i Ana Aposetolo se “poloaiga fou“ (Ioane 13:34). I le vaiaso mulimuli o Lana galuega i le olaga nei sa taulai atu ai e Iesu Ana aoaoga i le usiusitai, auaunaga, ma le alofa—o uiga sa faamatala ai Lona soifuaga ma e tatau foi ona faamatala ai o tatou olaga o ni Ona soo.

Ioane 13:1–17

Ua mulumulu e Iesu vae o Ana Aposetolo

Ata
fua o le fiafia

Manatunatu loloto i fesili nei:

  • O fea e te tuu ai oe lava i luga o lenei fua?

  • Pe e te manao ia e fiafia e sili atu nai lo le mea o e i ai nei?

  • Pe mafai ona e mafaufau i se tagata e te fia fesoasoani i ai ia sili ona fiafia?

A o e suesueina le Ioane 13, vaavaai mo se mataupu faavae o aoao mai ai mea e mafai ona tatou faia ia atili ai ona fiafia.

Ina ua mavae le malaga faatupu a Iesu i Ierusalema, sa Ia faamanatuina ma Ana Aposetolo le tausamiga o le Paseka. O le Ioane 13:1–3 o loo faamatala ai faapea, sa Ia silafia e le o toe mamao ona maliu lea o Ia ma o le a toe foi atu Lona Agaga i Lona Tama Faalelagi.

Ata
O Iesu o loo Mulumuluina Vae o le Au Aposetolo

Faitau le Ioane 13:4–5, ma vaavaai po o a mea na faia e Iesu ina ua maea la latou talisuaga o le Paseka ma Ana Aposetolo. O le fasifuaitau “ua tuu ese ona ofu” i le Ioane 13:4 o lona uiga na to ese e Iesu sona laei na pito i tua. E tutusa ma le aveese e se tasi o se peleue i o tatou taimi.

“I ona po o le Feagaiga Fou, sa faaaoga e tagata seevae tatala, sa savavali i le tele lava o auala palapala e tumu i le otaota o meaola, ma sa seasea maua se vai e taeele ai. E matua palapala lava o latou vae, ma o le fufuluina o vae o se isi tagata e ono avea o se galuega e matua le manaomia lava. … O lenei agaifanua o le talimalo sa masani ona faatino e auauna aupito maualalalo“ (Tusi A le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 242).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Pe anafai e te i ai iina ina ua fufuluina e Iesu vae o Ana Aposetolo, mata o le a sau mea e fai pe afai e amata fufulu e Iesu ou vae?

    2. O le a se mea o faailoa mai i uiga o Iesu i le mulumuluina o vae o Ana Aposetolo?

Faitau le Faaliluga a Iosefa Samita, Ioane 13:8 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia), ma vaavaai po o le a le tala a Peteru ina ua amata mulumulu e le Faaola ona vae.

O le isi, faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 13:9–10 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia),

I le Ioane 13:9, o le a se mea ua tatou aoao mai e uiga ia Peteru mai lana tali i mea na ta’u atu e le Alii ia te ia?

O le mulumuluina o vae o Aposetolo, sa le gata ina faatino e le Faaola se faatinoga matagofie o le auauna atu, ae sa Ia faataunuuina ai foi se vaega o le tulafono a Mose, ma sa ia faatuina ai se sauniga paia e fesoasoani ai i Ona soo faamaoni ia mama mai agasala. O le sauniga lenei na toefuatai mai i lo tatou tisipenisione e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita (tagai MF&F 88:74–75, 137–41).

Faitau le Ioane 3:11, ma vaavaai pe aisea na fetalai atu ai Iesu i le au Aposetolo “ua le mama outou uma lava.“

Sa faatatau o ia ia Iuta le Sekara, o le e le o toe mamao ona faalataina lea o Ia.

Faitau le Ioane 13:12–17, ma vaavaai mo mea sa aoao atu e le Faaola i Ana Aposetolo ina ua uma ona Ia mulumulu o latou vae. Fuafua e maka ia fasifuaitau o loo faamatala ai le faataitaiga na faia e le Faaola ma valaaulia ai Ana Aposetolo e mulimuli ai.

E faavae i le folafolaga a le Faaola i Ana Aposetolo o loo tusia i le Ioane 13:17, o le a le faamanuiaga o le a tatou maua a o tatou mulimuli i Ana faataitaiga e ala i le auauna atu i isi? Tali le fesili lea i le faamaeaina o le mataupu faavae lenei: A o tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le auauna atu i isi, o le a tatou ____________________.

  1. Faauma le vaega lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Tali le fesili lenei: Aisea e te manatu ai o le a tatou fiafia pe afai tatou te auauna atu i isi e faapei ona sa faia ai e le Faaola?

    2. Tusi e uiga i se taimi na e fiafia ai ona sa e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le auauna atu i isi.

Ata
Elder M. Russell Ballard

Faitau le saunoaga lea a Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma vaavaai po o le a le mea na ia ta’u mai e mafai ona tatou faia ia maua ai avanoa e auauna atu ai i isi: O lena faatinoga faigofie o le: Ia outou tatalo o le taeao i aso fou taitasi, ole atu i le Tama Faalelagi e taiala oe ia iloa se avanoa e auauna atu ai i se tasi o Ana fanau faapelepele. Ona e faagasolo lea i aso faatasi ma lou loto ua faatumulia i le faatuatua ma le alofa, e saili mo se tasi e fesoasoani i ai. … Afai tou te faia lenei mea, o le a faalauteleina lo outou nofouta ma o le a outou maua avanoa e auauna atu ai, e te lei iloaina lava e mafai“ (“Ia Auai ma le Naunautai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 31).

Mafaufau e tusi le saunoaga a Elder Ballard i se fasipepa ma tuu i se mea e mafai ona faamanatu atu ai ia te oe e tatalo mo avanoa e auauna atu ai i isi. Atonu e te manao e tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ma faasoa atu i isi pe na faapefea ona tali mai au tatalo a o e faaaogaina le fautuaga a Elder Ballard.

Ioane 13:18–30

Ua faailoa mai e Iesu le o le a faalataina o Ia

E tusa ai ma le Ioane 13:18–30, ina ua uma ona aoao atu e Iesu Ana Aposetolo faapea, o le a latou fiafia pe afai latou te auauna atu i isi, na Ia fetalai o se tasi o i latou o le a faalataina o Ia. Ina ua fesili Ioane i le Faaola po o ai o le a faalataina o Ia, sa ta’u atu e Iesu e faapea “o le … ou te avatu i ai sina mea e ai [fasi areto]“ (Ioane 13:26), ma Ia avatu ia Iuta le Sekara.

Ioane 13:31–38

Ua aoao atu e Iesu Ona soo ia fealofani

Pe i ai se tasi ua tuuaia faapea e le o se Kerisiano, po o se soo moni o Iesu Keriso, ona o oe o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai? E mafai ona tulai mai lea mea ona o talitonuga patino tulaga ese ua ia i tatou ona o le Toefuataiga, e pei o lo tatou talitonuga i le Tusi a Mamona, ma faapea o sui o le Aigaatua o ni tamalii mavaevae e toatolu. Na faapefea ona e tali atu? (Po o le, afai e lei i ai sou aafiaga faapena, e faapefea ona e tali atu i se tasi e fai atu ia te oe e le o oe o se Kerisiano?)

Faitau le Ioane 13:34–35, ma vaavaai mo mea sa fetalai atu ai Iesu o le a fesoasoani i isi e iloa ai o Aposetolo o soo o Iesu Keriso. Fuafua e maka i le Ioane 13:34 le poloaiga na tuu atu e Iesu i Ana Aposetolo.

Matau o le Ioane 13:35 ua ta’u mai ai o le a iloa e isi o Aposetolo o soo o Iesu Keriso pe afai e fealofani le Au Aposetolo e faapei ona alofa atu o Iesu ia te i latou. Mai nei fuaiupu ua tatou aoao ai e faapea, a tatou alolofa atu i isi e faapei ona alofa mai o Keriso ia i tatou, o le a iloa foi e isi, o i tatou o Ona soo.

  1. E tusa ai ma mea sa e aoaoina i lenei tausaga e uiga ia Iesu Keriso, lisi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ni auala se lima ua Ia faaalia ai e alofa o Ia i tagata.

Faitau le tala lea sa faamatalaina e Elder Paul E. Koelliker o le Fitugafulu, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala le mulimuli o nei faifeautalai i le fautuaga a le Alii ia fealofani:

Ata
Elder Paul E. Koelliker

“Sa tu’itu’i ni faifeautalai talavou se toalua i se faitotoa, ma le faamoemoe e maua ai se tasi e taliaina le la savali. Sa matala mai le faitotoa, ma sa faafeiloaia i laua e se tagata lapoa i se leo e taufaafefe: “Faapea lava au ua uma ona ou fai atu e aua nei toe tu’itu’ia lo’u faitotoa. Sa ou lapataia muamua oulua afai lua te toe foi mai, o le a oo loa i se aafiaga le lelei. O ese loa.’ Sa vave ona ia tapunia le faitotoa.

“A’o savavali ese atu faifeautalai, sa tuu e le faifeautalai matua atu, ma tele atu lona potomasani, lona lima i luga o le tauau o le faifeautalai laitiiti e faamafanafana ma faalototele o ia. Ma lo la le iloaina, o loo tilotilo mai le tamaloa ia i laua i se faamalama ina ia mautinoa ua la malamalama i lana tala. Sa manatu o ia, o le a ia vaaia i laua o talie ma ta’umamaina lana tali faalelelei i le la taumafaiga e asia o ia. Ae peitai, a’o ia molimauina le faaalia o le agalelei i le va o faifeautalai e toalua, sa vave lava ona faamaluluina ai lona loto. Sa ia toe tatalaina le faitotoa ma talosagaina ia faifeautalai e toe foi atu ma faasoa atu le la savali ia te ia.

“… O le mataupu faavae lenei o le alofa o le tasi i le isi ma le atiina ae o lo tatou gafatia ina ia taulai atu ia Keriso le auala tatou te mafaufau ai, tautala ai, ma galue ai, e taua lea i le avea ai ma soo o Keriso ma faiaoga i Lana talalelei“ (E Alofa Moni lava o Ia i ai Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 17).

  1. Faitau upu o le “Pei na Ona Ou Alofa“ (Viiga, nu. 195), ma mafaufau i se tasi e te iloa e faigofie ona iloa o se soo o Iesu Keriso ona o le alofa na te faaalia i isi. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai e uiga i le ala e faaalia ai lenei tagata le alofa i isi ma pe o a auala e te fia mulimuli ai i ana faataitaiga. Tusi foi se sini e tusa ai ma mea o le a e faia e alofa ai i isi e faapei ona alofa o le Faaola ia i latou.

E tusa ai ma le Ioane 13:36–38, ina ua uma ona tautino atu e Peteru o le a ia ofoina atu lona lava ola mo Iesu Keriso, sa ta’u atu e Iesu ia Peteru o le a ia faafitia faatolu o Ia a o lei vivini moa.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Ioane 13 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: