Potutusi
Iunite 28: Aso 4: Eperu 12–Iakopo 1


Iunite 28: Aso 4

Eperu 12Iakopo 1

Folasaga

Sa fautuaina e le Aposetolo o Paulo tagata Iutaia o le Ekalesia e tamomoe i le taufetuliga o le avea ma soo ma mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso. Sa ia faamatalaina foi faamanuiaga o le talia o aoaiga a le Alii. O Iakopo, o le sa avea foi ma se Aposetolo a Iesu Keriso, na uunaia le aiga o Isaraelu na faasalalauina ina ia onosai i o latou puapuaga ma ia saili i le poto mai le Tama Faalelagi. Sa aoao foi i latou e Iakopo ia tetee i faaosoosoga, ma ia avea ma e e anaana i le upu, ia auauna atu i isi, ma ia tumau i le mama faaleagaga.

Eperu 12

Ua fautuaina e Paulo le Au Paia e tamomoe i le taufetuliga o le olaga i le faatuatua ma le onosai

I avanoa ua tuuina atu, faamatala mai po o a ni faafitauliga e ono fetaiai ma se tagata tamoe a o tamoe o ia i se miliga mamao.

Ata
alii talavou o loo tamoe

O le a se mea e faaosofia ai se tagata momo’e e tamoe pea e tusa lava pe fetaiai o ia ma ni faafitauli?

O a ni auala e pei ai le olaga o se soo o Iesu Keriso o se miliga umi? O a ni faafitauli tatou te ono fetaiai i le avea ai ma soo o Iesu Keriso? O a ni faafitauli na lua fetaiai i lou avea ai ma se soo o Iesu Keriso?

A o e suesue i le Eperu 12, vaavaai mo ni upumoni o le a fesoasoani e faaauau ai ona e mulimuli ia Iesu Keriso e tusa lava pe iu ina faigata.

Faitau le Eperu 12:1, ma vaavaai mo le mea na ta’u atu e le Aposetolo o Paulo i le Au Paia e tatau ona latou faia ia manuia ai la latou taufetuliga i le miliga o le avea ma soo.

Vaai faalemafaufau i le tamoe i se miliga a’o fafaina se ato faafafa e tumu i maa. O le a faapefea ona aafia lau tamo’e i le fafaina o lenei ato faafafa?

E mafai faapefea ona pei au agasala o maa i totonu o le ato faafafa? Vaai faalemafaufau pe faapei le lagona o le aveeseina o le ato faafafa ina ua uma ona e momo’e mo sina taimi.

Mafaufau i le uiga o le momo’e i le miliga o le avea ma soo ma le onosai.

Faitau le Eperu 12:2–4, ma vaavaai i le mea na ta’u atu e Paulo i le Au Paia e fai, e fesoasoani ia i latou e lafoai ese ai a latou agasala ae onosai ma le faapalepale i teteega. O le upu faatuiese i le fuaiupu 3 e faatatau i teteega (tagai Eperu 12:3, vaefaamatalaga a).

O le tasi o mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i mea na aoao atu e Paulo i le Au Paia o le afai tatou te vaai atu i le faataitaiga a Iesu Keriso, e mafai ona tatou maua le malosiaga e lafoai ese ai a tatou agasala ae onosai ma le faapalepale i teteega.

Ata
Faasatauroga o Keriso

Toe faitau le Eperu 12:2–4, ma vaavaai mo le matafaioi o loo i ai a le Faaola i o tatou olaga.

O le a lou manatu o le uiga o le faamatalaga a Paulo ina ua ia faamatalaina Iesu Keriso o le “na te taitaiina ma le na te faaatoatoaina le faatuatua” i le fuaiupu 2. Mafaufau e faailoga le ituaiga o teteega sa onosaia e le Faaola i le olaga nei.

Sa ta’u atu e Paulo i le Au Paia e faapea, sa finagalo malie Iesu Keriso e tigaina i le maliu i luga o le satauro ma onosaia le ma i le lalolagi ona sa Ia silafia le olioli o le a Ia mauaina pe a tumau Lona faatuatua i le Tama Faalelagi.

Ata
Elder Neal A. Maxwell

Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le “aoao e inoino i le ma i le lalolagi o lona uiga o le leai o se manatu i ai, e pei lava o le le ano i le faaosoosoga (tagai MF&F 20:22)” (Lord, Increase Our Faith [1994], 99).

Na saunoa Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le mea lea e uiga i le faapalepale o le Faaola: “Sa pipii mau pea Iesu. Sa finafinau pea o Ia. O le amiomama sa i totonu ia te Ia na mafai ai ona manumalo le faatuatua tainane foi i se tulaga o le tiga atoa. O le faatuatuaga sa Ia soifua ai, na ta’u atu ai ia te Ia e ui lava i Ona lagona, ae e le mafai ona le i ai le agaalofa paia, e faamaoni le Atua i taimi uma lava, ma e le taitai lava sola ese o Ia pe tuulafoaia i tatou” (“None Were with Him,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 88).

Mafaufau pe mafai faapefea e le vaai atu i le faataitaiga a Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe pe afai e te feagai ma ni puapuaga ma ni luitau. Mafaufau pe mafai faapefea e le vaai atu i le faataitaiga a le Faaola ona musuia oe e lafoai ese au agasala ae ia faateleina le onosai ia te oe lava faapea ma isi.

Ata
tamaitiiti o loo faasa’oina

E faapefea ona e tali atu i faasa’oga?

Mafaufau i se taimi na faasa’o ai oe e se isi. Na faapefea ona e tali atu i lena faasa’oga? Aisea e faigata ai i nisi o taimi ona talia se faasa’oga mai se isi?

O a nisi o mafuaaga e te manatu e ono taumafai ai tagata e faasa’o i tatou, ae maise lava pe afai latou te iloa tatou te ono le fiafia i a latou faasa’oga?

A’o tatou taufetuli i le miliga o le avea ma soo, tatou te faamoemoe e aoa’iina pe faasa’oina i tatou.

Faitau le Eperu 12:6–9, ma vaavaai po o ai o le a faasa’oina i tatou ma aisea. O le upu tama to i fale i le fuaiupu 8 e faatatau ia i latou o e fananau mai i matua e le’i faaipoipoina, o e sa le’i manatulia o ni suli faaletulafono. O le (Eperu 12:9 o se fasifuaitau o se mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se ala e iloagofie ai ina ia faigofie ai ona e mauaina i le lumanai.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a ni auala e avea ai le aoaiga a le Tama Faalelagi o se faailoaga o Lona alofa i Lana fanau?

    2. O a ni auala e ono faasa’o ai i tatou e le Tama Faalelagi?

E ui lava o aoaiga a le Tama Faalelagi e mafai ona oo mai i le tele o auala, ae e tatau ona tatou faaeteete ia le faapea o tofotofoga po o puapuaga uma tatou te oo i ai e sau mai i le Atua.

I le Eperu 12:10, na faailoa mai ai e Paulo, e ui lava e ono aoa’i i tatou i nisi o taimi e o tatou tama faalelalolagi i se auala e le atoatoa, ae o le aoaiga a le Tama Faalelagi e atoatoa ma ua fuafuaina mo lo tatou manuia.

Faitau le Eperu 12:10–11, ma vaavaai po o a faamanuiaga e sau mai i le gauai ma le lotomaualalo i le aoaiga a le Atua. O le fuaitau “tofusia i lana amiolelei” i le fuaiupu 10 e faatatau i le avea atili e pei o le Atua.

Matau i le fuaiupu 11 le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le ala tatou te ono manatu ai i le taimi muamua pe a aoa’iina i tatou. O le manatua ua silafia e le Tama Faalelagi le mea e sili ona lelei mo i tatou, e mafai ona fesoasoani tatou te gauai atu ai i le aoaiga pea oo mai. O le tasi o mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu o le, afai tatou te usitai i le aoaiga mai le Tama Faalelagi, o le a avea atili i tatou e pei o Ia ma maua le filemu lea e oo mai mai le amiotonu.

Afai e i ai se Initoneti e mafai ona e faaaogaina, matamata le vitio Mormon Messages o le “The Will of God” (3:02), lea o loo maua i le LDS.org. O lenei vitio o loo faaalia ai le alofa ma le poto e maua i faasa’oga a lo tatou Tama Faalelagi i o tatou olaga.

Mafaufau i se taimi na e lagonaina ai le aoa’iina o oe e le Tama Faalelagi. Na faapefea ona e tali atu? I luga o se fasipepa e ese mai, atonu e te manao e mamanu ai se faailo e faamanatu atu ai ia te oe e usitai i le aoaiga a le Tama Faalelagi i le lumanai. Tuu le faailo i se nofoaga o le a faamanatu atu ai ia te oe ia aoaoga a Paulo i Eperu.

I le Eperu 12:12–29, na ta’u atu ai e Paulo i le Au Paia e fesoasoani i isi tagata o le Ekalesia ia tumau faamaoni ina ia le faoa ai faamanuiaga a le Atua. Sa ia faamatala mai foi, o le Au Paia o e tumau faamaoni ma auauna atu i le Atua, o le a maua le mamalu e le mafaatusalia ma se nofoaga i le malo o le Atua.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Eperu 12:9

  1. Toe faitau le Eperu 12:9, ma vaavaai mo ni aoaoga faavae faaopoopo e mafai ona tatou aoao ai e uiga i lo tatou Tama Faalelagi. Lisi mea e te maua i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Ma ia tali foi le fesili lenei: Aisea e taua ai le talitonu o i tatou o fanau a le Atua?

Eperu 13

Ua tuuina atu e Paulo ni fautuaga eseese i le Au Paia

Ua faaiuina e Paulo lana tusi i le Au Paia i Eperu i le fautuaina o i latou i ni mataupu eseese. Faitau le Eperu 13:1–9, 17, ma vaavaai mo le fautuaga na tuuina atu e Paulo i le Au Paia.

Mai mea na e faitauina, o le fea o fautuaga e te manatu e sili ona manaomia i o tatou vaitaimi? Aisea?

Mafaufau po o a vaega o le fautuaga a Paulo e lelei atu ona e faaaogaina i lou lava olaga.

I le Eperu 13:10–25, na aoao mai ai Paulo, ina ua uma ona faataunuu e Iesu Keriso le Togiola, sa le toe manaomia loa ona ositaulagaina ia meaola (tagai 3 Nifae 9:18–20). Nai lo o lena, e mafai ona ofo atu e le Au Paia i le Atua le viiga ma galuega lelei.

Iakopo 1

Ua uunaia e Iakopo ia Isaraelu na faataapeapeina e saili le poto mai le Atua ma ia avea ma e anaana i le upu

Pe na i ai se taimi sa e moomoo ai ina ia e poto atili, po o le ia e malamalama lelei i le finagalo o le Tama Faalelagi mo oe? Mafaufau loloto i ni tulaga i lou olaga lea e faapea ona e manao ai e maua le poto atili.

Ata
Na Saili e Iosefa Samita le Poto mai le Tusi Paia

Faitau le Talafaasolopito—Iosefa Samita 1:9–10, ma vaavaai mo fesili a le Perofeta o Iosefa Samita sa i ai a’o talavou.

Sa faitau Iosefa i le Tusi a Iakopo ae ona maua ai le auala e maua ai tali i ana fesili. O Iakopo o se Aposetolo a Iesu Keriso ma o se epikopo i Ierusalema. Fai mai le talaaga tuutaliga a Kerisiano o Iakopo o le atalii a Maria ma Iosefa o lea la, o se uso o Iesu Keriso la te tina faatasi.

Faitau le Iakopo 1:1–4, ma vaavaai mo aoaoga a Iakopo i le aiga o Isaraelu e uiga i o latou faafitauli ma puapuaga. O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Iakopo 1:2 (i le Iakopo 1:2, vaefaamatalaga a) ua suia ai le fuaitau “tofotofoga eseese” i le “tele o puapuaga.”

Matau le ta’ua o le onosai i le Iakopo 1:3–4. Aisea e taua ai le i ai o le onosai i le taimi o faafitauli ma puapuaga?

Faitau le Iakopo 1:5–6, ma vaavaai mo le mea na iloa e Iosefa Samita, na faapea ona fesoasoani ia te ia e maua ai tali i ana fesili. Atonu e aoga le iloa, i le fuaiupu 5 o le upu tele o lona uiga o le saoloto ma le matamau, ae o le ta’uta’ua o lona uiga o le aoai po o le faitio. (O le Iakopo 1:5–6 o se fuaitau o se mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se ala e iloagofie ai ina ia faigofie ai ona e mauaina i le lumanai.)

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se mataupu faavae se tasi pe lua e mafai ona e aoao mai i le Iakopo 1:5–6.

O le a sou manatu i le uiga o le “ole atu ma le faatuatua, aua lava ne’i masalosalo” (Iakopo 1:6)?

Faitau le Talafaasolopito—Iosefa Samita 1:12, lea o loo tusia ai le tali mai a Iosefa i le Iakopo 1:5. O le a le taunuuga o le tali atu a Iosefa Samita i le mea o loo aoao mai i le Iakopo 1:5–6?

Ata
Uluai Faaaliga Vaaia

Mafaufau i ni taimi na tali mai ai ma le matamau e le Tama Faalelagi au tatalo ina ua e tatalo atu ia te Ia ma le faatuatua. Mafaufau po o a ni auala e mafai ona e faaaoga ai mataupu faavae na e faailoaina mai i le Iakopo 1:5–6 ina ia mafai ona e maua ai le poto ma tali i au fesili.

E pei ona tusia i le Iakopo 1:7–11, sa lapatai mai Iakopo e faasaga i le faaluafesasi o le mafaufau, po o le masalosalo i le faamaoni ma le tautinoga i le Atua. Sa ia lapataiina foi i latou e sa mauoa e uiga i faafitauli e mafai ona o x;MXxxmai faatasi ma le oa.

I le Iakopo 1:12–21, na aoao mai ai Iakopo, tatou te faaali atu lo tatou alolofa i le Alii e ala i le tetee atu i faaosoosoga, o se tasi lea o tulaga manaomia mo le mauaina o le pale o le ola e faavavau. Na ia aoao mai foi, o meaalofa lelei uma e sau mai i le Atua, ma e tatau i le Au Paia ona lafoai ese “mea eleelea uma” ae ia talia “ma le faamaulalo” afioga a le Alii (Iakopo 1:21).

Faitau le Iakopo 1:22, ma vaavaai mo le mea na uunaia e Iakopo le Au Paia e fai i le afioga a le Atua.

Mafaufau pe na faapefea ona mulimuli Iosefa Samita i lenei fautuaga. Mafaufau loloto pe faapefea ona e tali atu i mea ua e aoaoina a’o e suesueina lenei lesona.

Faitau le Iakopo 1:27, ma vaavaai mo auala e mafai ona avea ai oe ma se e anaana i le upu. O le faaaogaaga e Iakopo o le upu amio atua i le anotusi lenei e faatatau i le faaali atu o lo tatou tuuto i le Atua.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Iakopo 1:5–6

O le taulotoina o le Iakopo 1:5–6 o le a fesoasoani ia te oe i lou olaga atoa pe a i ai ni au fesili e uiga i le talalelei, pe a e sailia le fesoasoani a le Alii i le faiga o faaiuga, ma pe a e aoao atu le talalelei i isi.

Faaalu ni nai minute e taumafai ai e tauloto le Iakopo 1:5–6. Manatua ia toe faamanatu soo le taulotoina o fuaitau o mau tauloto ina ia mafai ona e manatua ai mea ua e aoaoina.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Eperu 12Iakopo 1 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: