Potutusi
Iunite 3, Aso 4: Mataio 13:1–23


Iunite 3: Aso 4

Mataio 13:1–23

Folasaga

A o i ai le Faaola i Kalilaia, sa o mai ia te Ia le motu o tagata e toatele. Sa Ia faaaoga faataoto e aoao ai tagata, na amata i le faataoto i le lulu saito.

Mataio 13:1–17

Ua aoao atu e le Faaola le faataoto i le lulu saito

Mafaufau i se togalaau po o ni laau e toto i tuugalaau. O a ni uiga o le eleele lafulemu? O a ni uiga o le eleele lafulafua?

I le Mataio 13:1–23, tatou te faitau ai sa faatusatusa e le Faaola ituaiga eleele eseese i loto o tagata. A o e suesue i nei fuaiupu i le aso, mafaufau pe o le fea ituaiga o eleele o sili ona pei o le tulaga o i ai nei lou loto.

Faitau le Mataio 13:1–3, ma vaavaai mo le ala na aoao atu ai e Iesu le motu o tagata i Kalilaia.

Na faapefea ona aoao atu e Iesu le motu o tagata e toatele?

O Le a Le Faataoto? (Tagai i le Bible Dictionary, “Faataoto.”)

O se faataoto o “se tala faigofie e faaaogaina e faailoa ma aoao ai se upumoni faaleagaga po o se mataupu faavae. E faavae se faataoto i le faatusatusaina o se meafaitino masani po o le mea na tupu i se upumoni” (Taiala i Tusitusiga paia, “Faataoto,” scriptures.lds.org).

E tusa ai ma le Mataio 13:3, o le a le mea na faatatau i ai le faataoto a le Faaola?

O le lulu o lona uiga o le faasalalalu pe toto se fatu. Faitau le Mataio 13:4–9, ma vaavaai mo ituaiga e fa o eleele na pauu i ai fatu a le lulu saito.

Ata
manulele ma fatu, fatu i luga o papa, laau i le vao, laau

O a ituaiga o eleele na pauu i ai fatu a le lulusaito?

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se ata e faatusa i ituaiga e fa o eleele. A o e aoao e uiga i le faamatalatalaina o le faataoto, faaopoopo igoa i au ata.

  • O autafa o le ala o se auala i autafa o le fanua, ma e oo ina maaa a o savalia e tagata. O le maaa o autafa o le ala e taofia ai fatu mai le maua’a i le eleele.

  • O mea papa o laualuga maamaa e ufitia i se paega manifi o le eleele lafulemu. E ui ina mafai ona atinae e fatu ni aa papa’u, ae o maa o loo i lalo tonu ifo o le paega laualuga e taofia ai a’a mai le oo ifo i le loloto.

  • O le eleele e iai le vaotuitui o se eleele lafulemu, ae e uifitia e le vaotuitui ia laau ma le maua ai le malamalama, vai, ma niuterene e manaomia.

  • O le eleele lelei e lafulemu ma e lava lona loloto mo ni a’a maloloina.

Mataio 13:10–11 o loo tusia ai na fesili le au soo i le Faaola pe aisea na Ia aoao atu ai i faataoto Sa Ia faamatala o faataoto e faaalia ai mealilo po o upumoni o le malo o le lagi ia i latou o e ua saunia e taliaina, a o loo natia le uiga mai ia i latou o e e lei saunia faaleagaga (tagi Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 45).

Faitau le Mataio 13:14–15, ma vaavaai mo mea o loo taofia ai tagata mai le malamalama i upumoni na aoao mai e le Faaola.

O le a le mea na fetalai Iesu o loo taofia ai tagata mai le vaai, faalogo, ma malamalama i upumoni o Ia aoao atu?

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

Na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita, “O le tausalaga ua taoto i luga o le toatele e lei taliaina Ana fetalaiga, e afua ona sa latou le naunau e vaai atu i o latou mata, ma faalogo i o latou taliga; e le faapea ona sa latou le mafai, ma sa lei faamanuiaina i latou e vaai ma faalogo, ae ona sa tutumu o latou loto i le amioleaga ma mea inosia. Sa Ia aoao mai foi, “O le mafuaaga moni na mafua ai o le le taliaina e le motu o tagata, po o le lalolagi, e pei ona tuuina atu e le Faaola, se faamalamalamaga o Ana faataoto, ona o le le talitonu” Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 296, 298).

O le fasifuaitau “ua mafiafia loto o lenei nuu” i le fuaiupu 15 o lona uiga ua oo ina maaa loto o tagata ma ua le lagona ai se mea. E tusa ai ma le fuaiupu 15, o a faamanuiaga e mafai ona tatou le maua pe afai tatou te faamaaa o tatou loto?

E tusa ai ma lea fuaiupu ua tatou aoao ai afai tatou te faamaaa o tatou loto, ona tatou le malamalama lea i le afioga a le Atua pe liua i le Faaola ma faamaloloina. Tusi le mataupu faavae lea i autafa o lau ata o le eleele i autafa o le ala i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Mafaufau po o le a le uiga o le liua i le Faaola ma le faamaloloina.

A oo ina liua mai oe e oo ina suia oe ma faamamaina e ala i Lana Togiola ina ia ogatusa ai lou talitonuga, loto, ma le olaga ma le finagalo o le Tama Faalelagi ma ua faasaolotoina oe mai le avega o le agasala.

I le Mataio 13:16–17, na ta’u atu ai e Iesu i Ona soo ua faamanuiaina i latou aua ua i ai o latou mata e vaai ai ma taliga e faalogo ai.

Mataio 13:18–23

Ua saunia e le Faaola le faaliliuga o le faataoto i le lulu saito

Toe tilotilo i lau atatusi o le eleele i autafa o le auala. Faitau le Mataio 13:18–19, ma vaavaai mo mea na faatusa i ai e le Faaola le fatu, o autafa o le ala, ma manulele na ta’ua i le Mataio 13:4. Ona faaigoa lea o lau atatusi e tusa ai ma le faaliliuga a le Faaola. I le fuaiupu 19, o le fasifuaitau “ae le malamalama” e mafai ona faasino o se taunuuga o se loto ua faamaaaina; ma “le amioleaga” e mafai ona faatusa ia Satani ma ana au.

Mafaufau pe fesoasoani faapefea aoaoga a le Faaola e uiga i autafa o le ala e te malamalama atili ai i le mataupu faavae faapea, afai tatou te faamaaa o tatou loto, ona tatou le malamalama lea i le afioga a le Atua pe liua i le Faaola ma faamaloloina.

Vaavaai i lau atatusi o le eleele i lau api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia. Faitau le Mataio 13:20–21 ma le Luka 8:13, ma vaavaai mo le faaliliuga e le Faaola o mea papa. O le upu loa lea i le fuaiupu 20 o lona uiga o le taimi lava lea po o le vave.

I fuaiupu nei o loo aoao mai ai e Iesu faapea o laau e tutupu ae i mea papa e faatusa ia i latou e i ai molimau ae e lei mauaa lelei. Faaigoa lau atatusi o laau i mea papa Molimau e le’i maua’a lelei. .

E tusa ai ma le Mataio13:20–21 ma le Luka 8:13, o le a le mea e faatusa i ai le vevela o le la? I luga ae o lau atatusi o laau e papau ia a’a, tusi ai le mea e faatusa i ai le vevela o le la.

Tusi le mataupu faavae lea i autafa o lau atatusi o le mea papa: Vagana ua tatou taumafai e tuu i le loloto a tatou molimau, o le a tatou le maua le malosi e tatau ai e onosaia ai faigata, o sauaga, ma faaosoosoga.

Tagai i lau atatusi o le eleele o vaotuitui. Faitau le Mataio 13:22, ma vaavaai mo mea o loo faatusa i ai le vaotuitui. Faaigoa lau atatusi i le mea o faatusa i ai le vaotuitui.

O a ni nai faataitaiga o mea o le lalolagi ia e mafai ona “fetiinai ai le upu”?

O le agaga i mea o le lalolagi, faalologo, ma faatosinaga faaletino o ni nai faataitaiga ia o popolega e mafai ona “fetiinai ai le upu” ma aveesea ai i tatou mai le Atua. I autafa o lau ata o le vaotuitui, tusi ai le mataupu faavae lea: O popolega o le lalolagi e mafai ona fetiinai ai lo tatou faatuatua ma molimau i le upu a le Atua.

Tagai i lau atatusi o le eleele lelei. Faitau le Mataio 13:23 ma le vaega o le Faaliliuga a Iosefa Samita i le Mataio 13:23, vaefaamatalaga e.

Matau le Faaliliuga a Iosefa Samita ua fesoasoani tatou te malamalama ai o laau i le eleele lelei na tumau. Ia matau foi o laau i le eleele lelei, o le vevela lava e tasi o le la sa i ai (lea e faatusa i faigata, sauaga, ma faaosoosoga), pei o laau na mamae i mea papa Mafaufau pe faapefea ona e aoteleina mea e faatusa i ai le eleele lelei, ma faaigoa lau atatusi.

Ata
tele apu i le laau

E fua i mea sa e aoaoina i le Mataio 13:15, o mea e mafai ona faatusa i ai fua o loo ta′ua i le fuaiupu 23?

Mai i aoaoga a le Faaola e uiga i le eleele lelei, ua tatou aoao ai le mataupu faavae faapea a tatou taliaina le upu a le Atua, malamalama i ai, ma onosa′ia faigata, sauaga, ma tofotofoga, o le a tatou liua i le Faaola. Tusi le mataupu faavae lea i autafa o lau atatusi o le eleele lelei.

Faitau tulaga nei. Tusi se laina mai ituaiga eleele taitasi i le tulaga e sili ona faapupula ai le mataupu faavae o loo aoaoina ma faatusa i ai i autafa o lena eleele o i le faataoto i le lulu saito.

  1. Auala

O se tamaitai talavou sa masani ona fiafia e alu i le lotu i Aso Sa taitasi. Peitai, ina ua oo ina matua sa amata ona a′amu nisi o ana uo ia te ia ona o ona tulaga faatauaina. Sa amata ona ia solia nisi o poloaiga. Ua le toe maua e ia se toafilemu i le lotu ma ua le toe manao e auai.

  1. Mea papa

O se tamaitai talavou e auai i le lotu ma tatalo lemu ia mafai ona ia gauai atu i musumusuga a le Agaga Paia. A ia mauaina musumusuga, na te faatinoina. Na lagona lona vavalalata i le Alii ma e faafetai mo auala sa musuia ai o ia e faatoilalo tofotofoga.

  1. Eleele o vaotuitui

O se alii talavou, e alu e le aunoa i le lotu, ae e seasea ona auai ma e le tatalaina lona loto i le faatosinaga a le Agaga Paia. Sa ia faitauina faamatalaga i le uepisaite e luitauina ai aoaoga faavae taua a le Ekalesia, ma ua ia tuufesili pe o talitonu pea o ia i le moni o le talalelei.

  1. Eleele lelei

O se alii talavou e faaaluina le tele o lona taimi e suesue ai ina ia mafai ona taliaina o ia i se iunivesite lauiloa. A le o suesue, o lona uiga o la e pisi e faigaluega. E fai ifo ia te ia lava, e leai sona taimi e faitau ai tusitusiga paia, tatalo, pe alu i le lotu.

E taua le manatua o loto, e pei foi o le eleele, e mafai ona suia ma faaleleia atili.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a se mea e mafai ona fai ina ia avea ai ituaiga eleele taitasi o se mea e ola maloloina ai, ma fua mai ia laau?

    2. E mafai faapefea ona tatou faatusaina eleele taitasi i mea e mafai ona tatou faia e suia ai o tatou loto ina ia atili gauai atu i le upu a le Atua?

    3. E faapefea e le saili ma malamalama i le upu a le Atua ona fesoasoani ia te oe ia e atili liua ai i le Faaola?

Mafaufau loloto pe o le fea eleele e sili ona faatusa i ai lou loto i le taimi nei.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se sini e faatatau i le mea o le a e faia ia talia atili ai ma malamalama i le upu a le Atua ma onosaia faigata, sauaga,ma tofotofoga.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataio 13:1–23 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: