Potutusi
Iunite 4, Aso 2: Mataio 14


Iunite 4: Aso 2

Mataio 14

Folasaga

Ina ua uma ona maua le tala i le maliu o Ioane le Papatiso, sa saili e Iesu se mea tuufua, ae sa muliauloa atu le motu o tagata ia te Ia. Sa alofa mutimutivale o Ia ia te i latou, sa faamalolo i o latou tagata mamai, ma sa fafagaina faavavega le silia ma le 5,000 o i latou. O le po lea, sa savali ai Iesu i luga o le vai agai atu i le vaa sa i ai Ona soo.

Mataio 14:1–21

Ua sailia e Iesu se mea tuufua ona fafagaina lea o le silia ma le 5,000 tagata

Mafaufau i se taimi sa e matua faanoanoa ai. O le a se mea na faia e onosaia ai ma faatoilalo lou faanoanoa?

Lisi mai ni ala eseese e taumafai ai tagata e onosaia ma faatoilalo le faanoanoa:

A o e suesueina le Mataio 14:1–21, vaavaai mo auala e mafai ona fesoasoani ia te oe e onosaia ai ma faatoilalo le faanoanoa.

Mataio 14:1–11 o loo tusia ai faapea na faafalepuipuia ma le le tonu e le Tupu o Herota ia Ioane le Papatiso ona o le tauanau atu a lona faletua fou, o Herotia, o le sa manao e taofia Ioane le Papatiso mai le tausalaina o lona faaipoipo atu ma le tusa ai ma le tulafono i le Tupu o Herota (tagai Mareko 6:17–19). Ina ua uma ona saasaa atu Salome le tama teine a lana ava i ona luma, sa folafola faalauaitele atu e Herota e mafai ona ia maua “soo se mea e ole atu ai” (Mataio 14:7). Sa feutagai le tama teine ma lona tina ma faatoga atu mo le ulu o Ioane le Papatiso, ma o lea, na fasiotia ai Ioane e Herota.

O Ioane le Papatiso o se uo ma o se auaiga o Iesu Keriso, ma sa filifilia o ia e le Atua e avea ma perofeta o le e teuteuina le ala mo le Mesia.

Mafaufau faapea o oe o se uo mafana a Ioane le Papatiso. Mata e faapefea ona e tali atu ina ua e faalogo i lona maliu e le tusa ai?

Faitau le Mataio 14:12–13, ma vaavaai mo mea na faia e Iesu ina ua Ia faafofoga atu i le maliu o Ioane.

O le fasifuaitau “fuaiupu 13 e faasino i se nofoaga tuufua [tagai Mareko 6:31, vaefaamatalaga a].

O le a le mea na tupu ina ua taumafai Iesu ia na o ia toatasi?

O le a sou lagona pe afai e te faanoanoa ma manao ia na o oe toatasi, ae saili atu nisi ia te oe?

Faitau le Mataio 14:14, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Iesu ina ua Ia silasila atu i le motu o tagata o muliauloa atu ia te Ia.

Mai lenei tala ua tatou aoao ai o le faaalia o le agaalofa i isi tusa lava pe o tatou faanoanoa, ua tatou mulimuli lea i le faataitaiga a Iesu Keriso.

  1. Otooto mo se tagata o le aiga po o se uo le tala ia Iesu o faaalia le mutimuti alofa ina ua maua le tala i le maliu o Ioane le Papatiso. Ona talanoaina lea o fesili nei i lena tagata. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai pe o ai na e talanoa i ai ma se tala puupuu o la oulua talanoaga.

    1. E mafai faapefea ona fesoasoani ia i tatou le faaalia o le mutimuti alofa mo isi ae o la foi tatou te mafatia i tatou lava?

    2. Aisea e mafai ai ona faigata ona faaalia le mutimuti alofa mo isi pe afai o tatou mafatia?

    3. O anafea na feagai ai se tagata e te iloa ma se faanoanoaga tele ae faaalia lava le alofa mo se isi? O a ni auala na fesoasoani ai le auauna atu i se tasi?

Faitau le Mataio 14:15–21, ma vaavaai mo auala na faaauau ai e Iesu le faaali atu o le mutimuti alofa mo le motu o tagata.

Mataio 14:22–36

Ua savali Iesu i luga o le vai i le taimi o se afa

Mafaufau i tulaga nei:

Tulaga 1: Ua lagona e se tamaitai talavou ua leai se faamoemoe a o ia tilotilo atu i le mafatia o lona tina i se ma’i ua ui. Ua amata e ia ona fesiligia pe o silafia e le Tama Faalelagi le tiga o lo latou aiga. Sa matuai manao lava o ia e talitonu i le Atua, ae sa amata ona lofituina o ia i le le mautonu.

Tulaga 2: O se alii talavou faatoa auai talu ai nei i le Ekalesia. O le toatele o ana uo sa i ai ua faitioina o ia i lana faaiuga e auai i le Ekalesia. Ua amata ona ia tau manatunatu pe tatau ona toaga pea ma faamaoni o se tagata o le Ekalesia.

O nisi auala e ono le mautonu ai tagata pe fefefe a o latou saili e mulimuli ia Iesu Keriso?

a o e suesue i le vaega o totoe o le Mataio 14, vaavaai mo faamatalaga o upumoni ia e mafai ona fesoasoani ia te oe e faatoilalo ai le fefe, le mautonu, ma le lotovaivai.

Faitau le Mataio 14:24–25, ma vaavaai mo le mea na tupu a o laasia e le au soo le Sami o Kalilaia ona o le usitai i le faatonuga a le Faaola.

O le fasifuaitau “ua agi mai i luma le matagi” i le fuaiupu 24, o lona uiga ua agi mai le matagi i le itu faafeagai ma le mea sa latou o i ai.

I le Mataio 14:23, matau o le taimi o le afiafi a o tuua na o Iesu i luga o le mauga a o folau i le Sami o Kalilaia le au soo. O le mamao e laasia ai le sami e tusa o le 5 maila (8 kilomita), ma afai e lelei le tau e mafai ona lua i le tolu itula latou te malaga ai. Na maliu atu le Faaola ia i latou i le leoleoga lona fa o le po, pe tusa o le “va o le tolu i le [itula] ono i le taeao” (Mataio 14:25, vaefaamatalaga a). O lona uiga sa tauivi le au soo ma le matagi e laasia le sami i le po atoa.

Faitau le Mareko 6:47–48, ma vaavaai mo faamatalaga faaopoopo na aumai e Mareko e uiga i lenei mea.

Afai na silafia e Iesu sa tauivi Ona soo, pe e te manatu na mafai e Ia ona faasaoina vave i latou mai la latou tauiviga? Mata o le a le faamoemoega na tuu ai le au soo e tauivi mo se taimi a o lei faasaoina mai i latou?

Mai nei tala i le laasia e le au soo o le sami, ua tatou aoao ai e ui lava atonu e le faasaoina pea i tatou e le Atua mai a tatou tauiviga, ae Na ia silafia le tulaga o loo tatou feagai ma o le a afio mai o Ia, i Lona lava taimi e fesoasoani ia i tatou.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a se mea lelei e mafai ona tatou maua mai le tauivi ai mo se taimi nai lo le vave laveai o i tatou e le Alii mai o tatou tofotofoga?

    2. E mafai faapefea e le silafia e le Alii o o tatou tauiviga ona faamalosia lo tatou faatuatua ia te Ia tusa lava pe Na te le vave laveaiina i tatou mai ai?

Manatu faapea sa e i ai i le vaa ma sa e tauivi ma le matagi ma galu malolosi mo le tele o itula i le po atoa, ona e vaaia lea o se tagata o savali atu i luga o le vai. Mata o le a sou manatu pe lagona i lea tulaga?

Faitau le Mataio 14:26–27, ma vaavaai pe na faapefea taga a le au soo ina ua latou vaai atu ia Iesu. Atonu e te manao e maka le mea na fetalai atu ai Iesu ia te i latou.

Faitau le Mataio 14:28–30, ma vaavaai mo le mea na manao Peteru e fai ina ua ia faalogo atu i le siufofoga o le Alii.

Na faapefea ona muai faatino e Peteru le faatuatua?

O le a le mea na vaai i ai Peteru na mafua ai ona fefe o ia, le mautonu, ma amata ai ona magoto?

Mafaufau pe faapefea e le matagi ma galu i lenei tala ona faatusatusa i lou olaga e ono aafia ai oe i le fefe po o le le mautonu.

Mai le aafiaga o Peteru ua tatou aoao mai ai afai e tumau lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, o le a le faatoilaloina i tatou e lo tatou fefe ma le le mautonu.

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

Faitau le saunoaga lea a Peresitene Howard W. Hunter, ma maka mea na ia saunoa ai i le matautia o le le faatumauina o lo tatou faatuatua i le Alii: “O lo’u talitonuga maumaututu e faapea, afai e mafai e i tatou taitoatasi, o aiga, nuu, ma malo, ona pei o Peteru, e taulai o tatou mata ia Iesu, e mafai foi e i tatou ona savavali manumalo, i luga o galu fafati o le le talitonu’ ma tumau ai le ’le fefefe e ui i matagi malolosi o le masalosalo.’ Ae afai e liliuese o tatou mata mai ia te ia o le e tatau ona tatou talitonu i ai, e pei ona faigofie tele ma ua matua tofotofoina tele le lalolagi e fai, afai tatou te vaavaai atu i le malosi ma le matamataita o na elemene matautia ma le faataumaoi o loo siomia ai i tatou nai lo le e mafai ona fesoasoani ma laveai i tatou, ona tatou magoto ifo ai lea i se sami o feteenaiga ma faanoanoaga ma le le fiafia,” (“O le Moli i le Ava o le Filemu,” Ensign, Nov. 1992, 19).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ni auala e mafai ona “taulai atu ai o tatou mata” ia Iesu Keriso, e pei ona sa amata ona fai e Peteru. E le gata i lea, tusi e uiga i se taimi na e vaaia ai le faatuatua o se tagata ia Iesu Keriso, na mafai ai e ia ona aloese mai le faatoilaloina e le fefe po o le le mautonu.

Mafaufau po o a suiga e mafai ona e faia i lou olaga ina ia faatumauina ai lou faatuatua ia Iesu Keriso, ma faatu se sini e faia na suiga.

E faapei o Peteru, atonu o nisi taimi tatou te le tumau ai i lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma ono faamatuu atu ai i le fefe, masalosalo, ma le lotovaivai.

Faitau le Mataio 14:30–32, ma vaavaai po o le a le mea na tupu a o savali atu Peteru agai i le Faaola.

Ata
O Keriso o loo savali i luga o le vai

E tusa ai ma le fuaiupu 30, o le a le mea na fai e Peteru ina ua ia iloa ua magoto? (Atonu e te manao e faailoga mea na fai atu ai Peteru.)

Faapei o Peteru, afai tatou te sailia le fesoasoani a le Atua pe a vaivai o tatou faatuatua, e mafai e Ia ona sii ae i tatou mai lo tatou fefefe ma le le mautonu.

  1. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E faapefea ona sii ae i tatou e le Atua mai lo tatou fefe ma le le mautonu?

Faitau le Mataio 14:33, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le au soo sa i le vaa ina ua feosofi ane Iesu ma Peteru i le vaa.

I le Mataio 14:34–36, ua tatou aoao ai ina ua mavae lea mea, sa faaauau e Iesu ma Ona soo la latou malaga i le faatausiusiuga o le matafaga o Kalilaia. Ina ua iloa e tagata ua i ai Iesu iina, sa latou aumaia o latou tagata mamai ia te Ia Sa matua tele lo latou faatuatua o lea na faamalolo ai i latou uma sa o mai e ala i le pa’i atu i tuupao o Lona ofu. Faatusatusa lenei mea i le mea na tupu i tagata o loo faamatalaina i le Mataio 13:57–58.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataio 14 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: