Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 23: Ko e Tauhi-Sipi Leleí


Lēsoni 23

Ko e Tauhi-Sipi Leleí

Taumuʻá

Ke akoʻi ʻa e fānaú ke nau falala kia Sīsū koeʻuhí ko ia ʻa e Tauhi-Sipi Leleí.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa Sione 10:1–18, Maʻake 10:13–16, pea mo e 3 Nīfai 11:37–38. Hili iá peá ke ako hoʻo lēsoní mo ke fili pe ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e folofolá. (Vakai, “Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní,” vi, pea mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: Mātiu 19:13–15 (Luke 18:15–17.)

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia ʻe fakakau mai ki ai ʻa e fānaú mo tokoni lelei taha kia kinautolu ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Tohi ʻa Molomona ke taki taha ʻa e fānaú.

    3. Fakatātā 7-19, Ko e Tauhi-Sipi Leleí pea mo e 7-24, Ko Kalaisi mo e Fānaú (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 216; 62467 900).

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Fakamatalaʻi te ke akoʻi kinautolu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi fatongia ʻoku maʻu ʻe ha taha. Tala ange te ke ʻoange tahataha ʻa e ngaahi fakaʻilongá ki he meʻa te ne faí. ʻI he taimi pe ʻoku nau ʻiloʻi ai ko e hā e meʻa te ne faí, ʻoku totonu leva ke nau haʻu ki muʻa pea mo fanafana atu ʻa e talí. Pea kapau ʻoku tonu, ʻoku totonu ke nau kei tuʻu pē. Pea kapau ʻoku hala, ʻoku totonu ke nau tangutu ki lalo. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo hangē ko ʻení?

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • ʻOku ou ngāue ʻi tuʻa.

  • ʻOku ou fuʻu hohaʻa ʻo kau kia kinautolu ʻoku ou tokangaʻí.

  • Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou faʻa fepaki ai mo e fanga manú pe ko e kau kaihaʻá.

  • Kuo pau ke u fuʻu matuʻaki tokanga ʻaupito.

  • Kuo pau ke u lehilehiʻi ʻa e kau talavoú.

  • Kuo pau ke u fekumi kia kinautolu ʻoku molé.

  • Ko kinautolu ʻoku ou fakatokangaʻí pea nau fanongo ki hoku leʻó pea mo muimui kiate au.

  • ʻOku ou fekumi ki ha ngaahi mohuku lelei pea mo ha vai ʻoku maʻá maʻanautolu ʻoku ou tokangaʻí.

  • Ko hono talaki ʻe he kau ʻangeló ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí ki ha niʻihi ʻo e kakai ʻoku ʻonautolu ʻa e ngaahi fatongiá ni.

  • ʻOku ou tokangaʻi ʻa e fanga sipí.

ʻI he taimi ʻe ʻiloʻi kotoa ai ʻe he fānaú ko e toko taha ko iá ko ha tauhi-sipi, tuku ke nau taki taha foki ki hono nofoʻanga. Fakamatalaʻi te nau ako ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní ʻo fekauʻaki mo e Tauhi-Sipi Leleí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi.

Fakamatala ʻa e Folofolá

Fakahā ʻa e fakatātā ʻo e Tauhi-sipi Leleí. Fakamatalaʻi ʻoku fakatātāaʻi ʻe he tauhi-sipí ʻa e vā ʻo Sīsū’ pea mo hono kau muimuí koeʻuhí ko e kau tauhisipi leleí naʻa nau līʻoa ki heʻenau fanga sipí. ʻI he ngaahi fakamatala ʻa e Tohi Tapú, ko e taimi ko ē ʻoku fakateka ai ʻa e fanga sipí ki he lotoʻaá (ko e ngaahi ā māʻolunga ʻoku lele ʻa e ʻuaeá ʻi ʻolunga ke maluʻi ʻaki ʻa e fanga sipí mei he puna ange ʻa e fanga ulofí) ʻi he taimi poʻulí, ʻoku tautaufetongi ʻa e kau tauhi-sipí ʻi hono tokangaʻi ʻo e fanga sipí ʻaki ʻenau tokoto ʻi he loto ʻataʻataá hūʻangá, ʻo nau hoko ko e ʻā pe matapā (Sione 10:7, 9). Pea ka faifai angé kuo hopo ha manu fekai ki he lotoʻaá, ʻe lava pē ke foaki ʻe he tauhi-sipí ʻa ʻene moʻuí ʻo ka ʻoku fiemaʻu ke maluʻi ʻa e fanga sipí. Ko e taimi ʻoku ui ai ʻe he kau tauhisipí ʻa ʻenau fanga sipí ʻi he pongipongí, ʻoku nau taki taha ʻiloʻi pe ʻa e leʻo ʻo hono tauhí. Ko e founga pē te nau hao aí, ko haʻanau muimui vaofi ʻi honau tauhí ʻi heʻene fakateketeka ʻa kinautolu ki he ngaahi mohuku ʻoku leleí.

Akoʻi ʻa kinautolu ki he talanoa fakatātā ʻo e Tauhi-sipi Leleí mei he tohi Sioné 10:1–6.

(Ko e fokotuʻu ki hono founga akoʻi ʻo e fakamatala ʻa e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Pea ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo lau mo aleaʻi mo hoʻo fānaú ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā ʻoku muimui ai ʻa e fanga sipí ʻi honau tauhí? (Sione 10:4.) Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ʻuhinga “ ʻo ʻete ʻiloʻi ʻa hono leʻó?” Ko e leʻo ʻo hai ʻoku fie maʻu ke tau ʻiló? ʻE anga fēfē haʻatau ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo e Fakamoʻuí?

  • Ko hai ʻa e kau kaihaʻa pea mo e kau fakamalohi fakalaumālie ʻo e ʻahó ni? (Sione 10:1; (Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakakaukau ki ha kakai pe ko ha ngaahi mālohi ʻa ia te ne fakalotoa ʻa kinautolu ke nau tafoki mei honau tauhí- sipí, ʻa ia ko Sīsū.) Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻikai ke fakaheeʻi ai ʻa e fanga sipí ʻe he “kau kaihaʻá pea mo e fakamālohí? (Sione 10:8.) ʻE anga fēfē haʻatau maluʻi kitautolu mei he ngaahi mālohi ʻo e tēvoló? Ko hai fua ʻe lava ke tokoni mai ʻi hono maluʻi kitautolu mei he ngaahi mālohí ni? (Ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e palōfitá, ngaahi mātuʻá, ngaahi kaungāmeʻa mamaé, kau faiakó, pea mo e pīsopé.)

  • ʻOku anga fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko e Tauhi-Sipi Leleí? (Sione 10:9–11.) Pea kapau ko e Tauhi-Sipi Leleí ʻa Sīsū, ko hai ʻa kitautolu? ʻOku ʻanga fēfē ʻa e hoko ʻa ʻetau ʻiloʻi ko Sīsū ko e Tauhi-Sipi Leleí ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau muimui kiate iá?

  • ʻOku anga fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Tauhi-Sipi Leleí ʻa ʻene ʻofá ki heʻene fanga sipí? (Sione 10:11.) Ko hai naʻe maʻu mei ai ʻe Sīsū ʻa e mālohi ke tuku hifo ʻa ʻene moʻuí peá ne toe toʻo hake iá? (Sione 10:17–18. Naʻe pau pē ke ne pekia koeʻuhí naʻe maʻu ʻe heʻene faʻeé ʻa e sino fakamatelié. ʻE lava ke toʻo hake ʻa ʻene ʻene moʻuí koeʻuhí ko ʻene tamaí, ʻa e Tamai Hēvaní, naʻá ne maʻu ʻa e sino taʻe faʻamaté.) Ko e hā hono ʻuhinga kia kitautolu “ ʻoku foaki ʻe he tauhi-sipi leleí ʻa ʻene moʻuí koeʻuhí koe fanga sipí”? (Sione 10:11.) ʻOku anga fēfē ʻa e hoko e feilaulau ʻa Sīsuú ke ne fakafaingofuaʻi kitautolu ke tau toe lava ʻo nofo fakataha mo ia pea mo e Tamai Hēvaní?

Tokoniʻi fānaú ke mahino kia kinautolu ko e toe founga ʻe taha ʻo e hoko ʻa Sīsū ko e Tauhi-sipi Leleí koeʻuhí naʻá ne fili tauʻatāina pē ke ne fuesia ʻa ʻetau ngaahi angahalá pea foaki ʻa ʻene moʻuí maʻatautolu. Ko ia ai, te tau toe toetuʻu kotoa pē pea lava ke tau fakatomala, mo papaitaiso, pea mo fakamolemoleʻi ʻa ʻetau ngaahi angahalá.

Fakamatalaʻi te ke toe fai mo ha toe talanoa ʻokú ne fakahā mai ʻa e founga ʻo e tokanga ʻa e Tauhi-Sipi Leleí ki heʻene fanga sipí. Fakahā ʻa e fakatātā ʻo Sīsū pea mo e Fānau Iikí. Akoʻi ʻa e talanaoa ʻo hono tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e fānau iikí (vakai, Maʻake 10:13–16).

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe feinga ai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ke tuli ʻa e fānaú? (Ko e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Mātiu 19:13.) Ko e hā e folofola ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻene kau ākongá ke tuli ʻa e fānaú? (Maʻake 10:14.) Ko e hā e meʻa naʻá ne fai ki he fānaú? (Maʻake 10:16.) Ko e hā haʻo fakakaukau ki ha ongo naʻá ke mei maʻú kapau ko ha taha koe ʻi he fānau ko ʻení? ʻOku anga fēfē ʻene hoko ʻetau ʻilo ʻoku ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kitautolú ke ne fakafaingofuaʻi ʻetau muimui kiate iá?

  • Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, ʻoku totonu “ke tau hoko ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻí” kapau ʻoku fie maʻu ke tau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá (Maʻake 10:15; Mōsaia 3:19; 3 Nīfai 11:37–38). Ko e hā hoʻo fakakaukau ki hono ʻuhinga “ke tau hoko ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻí”? Ko e hā ha faʻahinga meʻa ʻokú ke fakakaukau te ke hoko ʻo hangē ko iá ka ke lava ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e langí? Ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa Sīsū ke tau hū ange ki he puleʻanga ʻo e langí?

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi ha faʻahainga taimi pe lolotonga ʻo e lēsoní, pe ko hano fakamanatu, fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. ʻOange ke taki taha ʻa e fānaú ha konga afo ke ʻoua naʻa toe siʻisiʻi ʻi he ʻinisi ʻe hongofulu mā uá. Kole ke nau taki taha hilifaki fakahangatonu ki ʻolunga ʻi muʻa ʻiate kinautolu ʻi he funga tēpilé pe falikí pea mo feinga ke teke pe ke mamaʻo ʻa e kiʻi meʻi afó meiate kinautolu. Hili iá kole ange ke nau fusi fakahangatonu mai kia kinautolu ʻa ʻenau taki taha mei afo. Fakafehoanaki ʻa e kiʻi ngāue ko ʻení ki he founga ʻo hono tataki ʻe he kau tauhi-sipí ʻenau fanga sipí (Sione 10:4). Fakamatalaʻi ʻi ʻIsilelí ʻoku tataki ʻe he kau tauhi-sipí ʻa ʻenau fanga-sipí ʻaki ʻenau muʻomuʻa ʻiate kinautolu. Ka ʻi he ngaahi fonua kehe ʻe niʻihi ʻoku fakateketeka ʻe he kau tauhi-sipí ʻa ʻenau fanga sipí. Ka ʻoku muʻomuʻa ʻa Sīsū ʻi he halá, ʻa hotau Tauhi-Sipi Leleí, pea kole mai ke tau muimui ange ʻiate ia.

  2. Lau pea mo aleaʻi fakataha mo e fānaú ʻa e Ngaahi Sāmé 23.

  3. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki. Tuku ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga naʻe fakahā ʻe Sīsū pea kei hokohoko mai pe ʻa ʻene fakahā ʻa ʻene ʻofa ʻiate kitautolú (ʻe lava pē ke kau ki ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukaú ko e totongi ki he maumau fono ʻa ʻĀtamá, fuesia ʻetau ngaahi angahalá, ko hono akoʻi kia kitautolu ʻa e ongoongoleleí tuʻunga ʻi he folofolá, hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga, tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ʻa e tokoní, pea mo e alā meʻa pehē). Aleaʻi pe ʻoku anga fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻá ni ke tau ʻilo ʻoku ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kitautolú.

  4. Lau pea mo aleaʻi ʻa e fakamatala hono tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e tamaiki iiki ʻa e kau Nīfaí (3 Nīfai 17:12–13, 21–24).

  5. Mou toe vakaiʻi ha niʻihi pe kotoa ʻo e ʻuluaki tefito ʻo e tuí ʻe tolú.

  6. Tokoniʻi ke nau ako maʻu loto ʻa e Sione 10:11.

  7. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “ ʻOku ou Ongoʻi ʻa e ʻOfa Hoku Huhuʻí” (Children’s Songbook, p. 74).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kitautolu taki taha pea ʻokú ne fie maʻu ke tau muimui ʻiate ia. Fakahā ange ha meʻa naʻe hoko ki hoʻo moʻuí ʻi he taimi naʻá ke ʻongoʻi ai ʻa e ʻofa ʻa Sīsuú’ pe ko ha taimi naʻá ke muimui ai kiate ia pea mo e ngaahi tāpuaki naʻá ke maʻú.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Sione 10:1–18 ʻi ʻapi ke hoko ia ko hano toe fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.