Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 41: ʻOku Akoʻi Kitautolu ʻe Sēmisi ke Mapuleʻi Hotau ʻĒleló


Lēsoni 41

ʻOku Akoʻi Kitautolu ʻe Sēmisi ke Mapuleʻi Hotau ʻĒleló

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ako ke mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau leaʻakí mo fakakaukauʻí.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 5:33–37, Sēmisi 1:26, 3:2–13, 5:12, 1 Pita 3:10, ʻEkesōtosi 20:7, mo Mōsaia 4:30. Hili iá peá ke ako hoʻo lēsoní mo ke fili pē ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e fakamatala ʻa e folofolá. (Vakai, “Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní,” vi, mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

  2. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ʻe fakakau mai ki ai ʻa e fānaú pea mo tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  3. Kosi ha ngaahi tapatolu mei he ngaahi kongokonga pepá. Hiki taha taha ʻa e ngaahi foʻi leá ni pe kupuʻi leá ʻi ha kiʻi laʻi pepa tapatolu ʻoku hanga ki laló: lau, fakamoʻoni loi, loi, kē, kapekape, takuanoa ʻa e huafa ʻo e ʻEikí, lea ʻita. Hiki taha taha ʻa e ngaahi foʻi leá ni pe kupuʻi leá ʻi ha kiʻi laʻi pepa tapatolu ʻoku hanga ki laló: lea lelei, fakamālō, lea angavaivai, moʻoni, lotu, faʻa fakalelei.

    ʻĪmisi
    good and bad words
  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Tepi (pe ko ha meʻa ʻoku meimei tatau mo ia) ke fakapipikiʻaki ʻa e tapatolú ki he palakipoé.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Vahevahe hoʻo kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea tuku ke fakatātaaʻi ʻe he kulupu taki taha ʻa e founga hono angi ʻo e hōsí, heka pasikalá, fakaʻeveʻevaʻi ʻo e kūlií, ko ha kā, vaka, pe ko ha ngaahi meʻa kehe pē ʻoku meimei tatau mo iá. Tuku ki he niʻihi ʻo e fānaú ke nau mateʻi mai ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻe he kulupu taki taha.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • Ko e hā ʻe meʻa ʻe hokó kapau he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻá ni?

Fakamatalaʻi te nau ako ʻi he lēsoni ko ʻení ʻo fekauʻaki mo hono mapuleʻi ʻo ha faʻahinga meʻa ʻoku ʻiate kinautolu maʻu ai pē. Ko ha konga ʻi hotau sinó, kā ʻoku ʻikai ko hotau nimá pe vaʻé.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he meʻá ni?

Kole ki he fānaú ke nau fanongo ki he konga ko ʻeni ʻo e sinó ka ke lau ʻa e Sēmisi 3:3–5.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • Ko e hā e lau ʻa e folofola ko ʻeni ʻo kau ki hotau ʻēlelo?

Fakamatala ʻa e Folofolá

Akoʻi kia kinautolu ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he Mātiu 5:33–37, Sēmisi 1:26, 3:2–13, mo e 1 Pita 3:10. (Ko e fokotuʻu ki hono founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai “Faiaki mei he Folofolá,” viii.) Fakamatalaʻi ko e ʻuhinga ʻo e fakahekeheké ko haʻate feinga ke taki halaʻi pe kākaaʻi ʻa e niʻihi kehé. Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu neongo pē ko e ʻēleló ko ha kiʻi konga siʻisiʻi ia ʻo e sinó, kā kuo pau ke nau matuʻaki ngāue mālohi ke mapuleʻi ia.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻangaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ke mahino ki he fānaú ʻa e folofolá mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻamou aleaʻi ʻa e folofolá ʻi he kalasí koeʻuhí ke nau maʻu ai ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke taʻofi hotau ʻeleló? (Sēmisi 1:26.) Ko e hā hono ʻuhinga ke tau mapuleʻi hotau sinó kātoa ʻo kapau ʻe lava ke mapuleʻi hotau ʻeleló? (Sēmisi 3:2.)

  • Ko e hā ʻoku ʻikai ke lava ai ke fakatou tafe mai mei he matavaí ʻa e vai melié mo e vai koná pe vai māsima mo e vai mei lalo fonuá (Sēmisi 3:11–12.) Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sēmisi ʻi heʻene pehē he ʻikai tupu ʻi he fikí ʻa e fua ʻo e ʻolivé pe ʻi he vainé ʻa e fua ʻo e ʻolivé? (Sēmisi 3:12.) Ko e hā e meʻa ʻokú ne feinga ke akoʻi kia kitautolu ʻi he ngaahi fakatātā ko ʻení? (Sēmisi 3:10.)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku hoko kia kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau kamata ke leaʻaki ai ʻa e ngaahi lea taʻeʻofa pe ngaahi lea fefeká? Ko e hā haʻo fakakaukau ki hono hanga ʻe he meʻá ni ʻo uesia ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻoku tau leaʻakí?

  • Ko e hā e ngaahi fekau naʻe foaki mai ʻe Sīsū kia kitautolu ʻo kau ki he meʻa te tau leaʻakí pea mo e founga totonú? (Mātiu 5:33–37.) Ko e hā hoʻo ʻuhinga ʻokú ke fakakaukau ʻoku mahuʻinga ai ke tau tauhi ʻa e ngaahi fekau ko ʻení?

Tā ha foʻi laine hangatonu mei toʻohema ki toʻomataʻu. Fakahanga ki lalo ʻa e ngaahi tapatolú ʻi he funga tēpilé, peá ke nau taki taha fili haʻá ne laʻi pepa, lau foki ia, pea fakapipiki ʻi ʻolunga he lainé ʻo kapau ʻoku hanga ki ʻolunga ʻa e kiʻi taó pea kapau ʻoku hanga ki lalo ʻa e tapatolú fakapipiki ia ʻi lalo ʻi he lainé. (Vakai, ʻa e fakatātā ʻoku hā ʻi he konga ʻo e “Teuteú.”)

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Aleaʻi ʻa e foʻi leá ʻi heʻene fakapipiki ʻa e foʻi tapatolú ʻi he lainé. Aleaʻi ko e hā ʻoku lelei ai ke leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ʻolunga ʻi he lainé pea ko e hā hono kovi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi lalo ʻi he lainé? Ko e hā e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke leaʻaki ai ha meʻa lelei ʻo kau ki ha tahá? Ko e hā e ongo ʻokú ke maʻu ʻi haʻo fakalāngilangiʻi ha taha? Ko e hā ʻoku tau ongoʻi lelei ai ʻiate kitautolu ʻi heʻetau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo kau ki he niʻihi kehé?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fakahā mai kia kitautolu ʻe he Fekau ʻe Hongofulú ʻa e founga ʻo ʻetau lea ʻo kau ki he ʻEikí? (ʻEkesōtosi 20:7.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau leaʻaki pe ha ngaahi lea angavaivai ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí? Ko e hā e founga ʻoku tokoni ai kia kitautolu ʻa e tauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú ke tau hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsuú? (Mahalo te ke fie fai ʻa e talanoa ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimiloló mei he lēsoni 8.)

  • Ko e hā e founga te tau lava ai ʻo mapuleʻi ʻa hotau ʻeleló pea mo ʻetau tōʻongá? Tokoni ke mahino ki he fānaú ko e meʻa ko ē ʻoku tau fakakaukauʻí pea mo ongoʻí ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻakí mo faí. Te tau lava ke mapuleʻi ʻa ʻetau lea ʻaki ʻetau mapuleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú. Aleaʻi ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení:

    • Fehuʻi hifo kiate koe, “Ko e hā e meʻa ʻoku finangalo ʻa Sīsū ke fai ʻi he meʻa ko ʻení?”

    • Fakakaukau ki he potu fakamoʻoni ʻokú ke manako taha aí

    • Hivaʻi pe ngūngū ha foʻi hiva Palaimeli pe ngūngū leʻo lahi pe fakakaukau loto pe ki ai.

    • Lotu ki ha tokoni.

    • Manatuʻi ko e foha pe ʻofefine koe ʻo e ʻOtuá.

    • Fakakaukau ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe hoʻo ongo mātuʻá ke ke faí.

ʻEkitivitī Fakatupulaki

Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ʻekitivití ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní pe ko hano vakaiʻi, pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Fai ange ʻa e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá (kole ki ha taha laukonga lelei ke ne lau ʻa e talanoá kae hiki tepi):

    Naʻe tuʻo lahi hano tuku pōpula ʻo Siosefa Sāmita ʻe ha kau tangata naʻe fehuʻi kiate iá, neongo naʻe ʻikai lava ke nau fakamoʻoniʻi haʻane fai hala ange. Naʻe tauhi ia ʻi ha pō ʻe taha mo ha kau tangata ʻi ha fale fakapōpula momoko ʻa ia naʻe seiniʻi honau kiaʻi vaʻé mo mohe pē he faliki fefeká. Naʻa nau feinga ke mohe, ka naʻe longoaʻa ʻa e talanoa ʻa e kau leʻó. Naʻa nau kapekape mo taki taha tala ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi naʻa nau fai ki he kau mēmipa ʻo e Siasí.

    Hili ʻa ʻene fanongo ki he ngaahi talanoa fakamamahi ko ʻení, naʻe fakafokifa pe ʻa e puna hake ʻa Siosefa ʻo ne lea atu ki he kau tangatá, “Fakalongolongo … Pea ʻi he Huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ou valokiʻi ʻa kimoutolu, mo fekauʻi ʻa kimoutolu ke mou fakalongolongo; ʻOku ʻikai te u fie maʻu ke u moʻui ʻo fanongo ki ha ngaahi lea pehē.” Naʻe lī ʻe he kau leʻó ʻenau meʻataú mo kole fakamolemole kiate ia. Pea naʻa nau fakalongolongo ʻi he poó kotoa. (Vakai, Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, pp. 209–11.)

    • Ko e hā ha meʻa te ke fai ʻo kapau ʻoku kapekape pe talanoa taʻe feʻunga ʻa e taha ʻoku nofo ofi atu kiate koé?

  2. Tui ha ha foʻi mama pe ko ha foʻi tengaʻi filo ʻi ha maea lōloa pea nonoʻo ha ongo foʻi fakapona ʻi he ngataʻangá. Tuku ke tuʻu fopotopoto ʻa e kalasí pea mo pukepuke ʻa e maeá. Fili ha taha ʻi he fānaú ke haʻu ki lotomālie. Paasi takai ʻa e foʻi mamá pe tengaʻi filó. Ko e taimi te ke pehē atu ai “Taʻofí,” tuku ange ki he taha ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi mamá ke ne tala mai ha meʻa lelei ʻo kau ki he taha ʻoku ʻi loto mālié. Hili iá tuku ke na fetongi pea mo hoko atu ʻa e kiʻi vaʻingá. Hokohoko atu kae ʻoua kuo nau kakato kotoa ʻi he faingamālie ke tuʻu ʻi loto mālié. Hanga ʻo tānaki atu ha fakamatala lelei ʻo kau ki he fānaú taki taha. Fai haʻo fakamatala ko e hā e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻoku tau talanoa lelei ai ʻo kau ki ha taha pea pehē foki ki haʻanau fai ha meʻa tatau kia kitautolú. (Kapau ʻoku ʻikai ke tokolahi feʻunga hoʻo kalasí ke nau fakahoko ʻa e foʻi ʻekitivitií ni, tuku ke nau taki taha fakahā mai ha meʻa lelei ʻo kau ki he niʻihi kehé.)

  3. Fakafehoanaki ha foʻi fakakaukau kovi ʻe taha ki he kiʻi konga ukamea fuo tapatolu tōtaó ʻi he talanoa ko ení naʻe fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimiplo ʻo kau ki he kiʻi tamasiʻi naʻe nofo ʻi he fāmá:

    ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe haʻu ai ha kiʻi tamasiʻi mei he ngoueʻangá, naʻá ne maʻu ha konga ukamea tapatolu. (Fakamatalaʻi ʻa e fōtunga ʻo e konga ukamea tapatolú.) Naʻá ne ʻiloʻi kuo tomui ki he kai efiafí, ka ʻi he ʻikai te ne fakafoki ʻa e konga ukameá ki he fale tukuʻanga meʻa ngāué, naʻá ne tuku ia ʻi he ongo vahaʻa ʻakau ʻo ha fuʻu ʻakau (walnut tree) naʻe tō ʻe heʻene tangataʻeikí ofi mai pe ki he matapā hūʻanga ʻi muʻá. Naʻá ne ʻamanaki te ne toki toʻo ʻa e konga ukamea mei he fuʻu ʻakaú pea mo fakafoki ki he fale tukuʻanga meʻa ngāué, ka naʻe ʻikai te ne toe manatuʻi ia. Naʻe nofo ai pe ʻa e kiʻi konga ukamea tapatolú ʻo laui taʻu, ka naʻe tupu ʻa e fuʻu ʻakau ʻo fuʻu lahi ʻaupito.

    Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻi ha pō havili, naʻe tō ha fuʻu ʻuha lahi ʻo ne motuki ʻa e taha ʻo e ngaahi vaʻa lalahi ʻe tolu ʻo e fuʻu ʻakau lahi ko ʻení. Naʻá ne fakatupunga ʻa e ʻikai ke palanaisi ai ʻa e toenga ʻo e fuʻu ʻakaú ko ia ai ne holo ai iá. Hili ʻa e matangi ko ʻení, naʻe ʻikai ha toe vaʻa ʻo e fuʻu ʻakaú ʻe tuʻu.

    ʻI he hengihengi hake ʻi he pongipongi hono hokó, naʻe haʻu ai ʻa e tangata fāmá—mo e kiʻi talavoú, ke mamata ki he holo ʻa e fuʻu uolonatí. Naʻá ne fakakaukau, “Te u lava ke maʻu mei ai ha paʻanga ʻe lauiafe. Ko e toki fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni ʻi he feituʻú ni.”

    Naʻe ʻikai ke toe manatuʻi ʻe he tangata fāmá ʻa e konga ukamea fuo tapatolú, ka ʻoku kei ʻi he vahaʻa pe ia ʻo e fuʻu ʻakaú. Neongo pē kuo tupu ʻa e fuʻu ʻakaú ia ʻo fuʻu lahi, ka ʻoku hanga ʻe he konga ukamea tapatolu ko ʻení ʻo fakavaivaʻi ia. Naʻe totonu foki ke ʻoua ʻe holo ʻa e fuʻu ʻakaú, ka koeʻuhí ko e laui taʻu hono tuku ai ʻo e konga ukamea tapatolú, pea ʻikai ai ke fefeka ʻa e fuʻu ʻakaú ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke ʻi aí. Naʻe tupu ʻa e holo ʻa e fuʻu ʻakaú mei he konga ukamea tapatolu ko ʻení. Vakai, Samuela T. Uitimeni, “Ko e Konga Uakamea Naʻe Ngaló,” ko e lea naʻe fai ʻe Sipenisā W. Kimipolo, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli, 1966, pp. 70–71.)

    • ʻOku anga fēfē ʻa e faitatau ʻa e ukamea tapatolú mo e ngaahi fakakaukau koví? ʻOku lava ke ngāue ʻo toe loloto ange ʻa e fakakaukau koví ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú, ʻo hangē tofu pē ko e ukamea tapatolú ʻi he fuʻu ʻakaú, pea mo hoko ko ha fuʻu palōpalema lahi kia kitautolu? ʻOku totonu ke tau siʻaki leva ʻa e ngaahi fakakaukau koví.

  4. Aleaʻi ʻa e Lea Fakatātā 23:7. Fakakau ʻi he fealēleaʻakí ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he fānaú ʻo mapuleʻi ʻa ʻenau ʻitá, ʻo hangē ko haʻo lau ki he hongofulu ʻi he taimi te nau mamahi ai pe ʻitá.

  5. Hivaʻi pe lau ʻa e “Hum Your Favorite Hymn” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 152)

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fakamoʻoniʻi ko e taha ʻo e ngaahi meʻa kuo pau ke tau fai ke tau hoko ai ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí ko e feinga ke mapuleʻi ʻa hotau ʻēleló. Fakahā mai ha meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau leaʻaki aiʻa e ngaahi meʻa leleí kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻoku koví ʻa ia te ne tokoniʻi koe pe ko ha tahaʻokú ke ʻiloʻi ke toe vaofi ange mo e ʻEikí. Poupouʻi ʻa e fānaú ke nau feinga ke mapuleʻi ʻa ʻenau ngaahi leá lolotonga ʻa e uike ka hoko maí.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Sēmisi 3:3–10 ʻi ʻapi ke hoko ia ko ha fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.