Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 2: Naʻe Fili Tauʻatāina pē ʻa Sīsū Kalaisi ke ne Hoko ko Hotau Fakamoʻui


Lēsoni 2

Naʻe Fili Tauʻatāina pē ʻa Sīsū Kalaisi ke ne Hoko ko Hotau Fakamoʻui

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau maʻu ha ʻofa lahi ange kia Sīsū Kalaisi ʻaki haʻo akoʻi naʻe fili tauʻatāina pe ʻa Sīsū ʻi he maama fakalaumālié ke ne hoko ko hotau Fakamoʻui.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Sione 15: 23 Hepelū 12:9, Fakahā 12:7–9, Mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:21, pea mo Mōsese 4:1–4. Toe vakai foki ki he vahe 2 mo e 3 ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní mo ke fili pe ʻe ʻanga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá (vakai, “Teuteu Hoʻo Lēsoní,” vi, pea mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii).

  2. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia ʻe fakakau mai ki ai ʻa e fānaú mo tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  3. Teuteuʻi ha niʻihi ʻi hoʻo kalasí ke nau hivaʻi ʻa e “ ʻOku Moʻui ʻEtau Tamaí” (Tohi Himi ʻa e Fānaú, p. 4) pe ko haʻo teuteu ke hivaʻi pe lau mo e fānaú ʻa e leá ʻi he lolotonga ʻa e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou mo e Mataʻitofe Mahuʻinga ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Fakatātā 7–1, Ko Sīsū ko e Kalaisí (Ngaahi fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 240; 62572 900), pea mo ha fakatātā ʻo ha pēpē ne toki fāʻeleʻi, ʻe lelei ange ka ko ha mēmipa ʻo e kalasí pe ko koe pe.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Fakahā ʻa e fakatātā ʻo e pēpē ne toki fāʻeleʻí, pea tuku ki he kalasí ke nau mateʻi mai ko hai ia.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • Ko hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai ke hoko ai ʻeni ko e kamataʻanga ʻo ʻene moʻuí.

Fakamoʻoniʻi ki he fānaú ki muʻa pea toki fanauʻi mai kitautolu ki he māmaní naʻa tau nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní ko e fānau fakalaumālie ʻa kitautolu. Fakamatalaʻi ʻoku hangē tofu pē hotau sino fakalaumālié ko hotau sino fakamatelié, ʻo ʻi ai hono uma, alanga, ongo mata, pea pehē atu ai pe, ka ʻoku ikai ko e kakano pea mo e toto. Toe fakamatalaʻi ʻi heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālié ʻoku ui ʻa e moʻuí ni ko e maama fakalaumālié. Pea lolotonga ʻetau ʻi he maama fakalaumālié naʻe akoʻi kitautolu ʻe heʻetau mātuʻa fakalaumālié ki he ongoongoleleí pea mo e palani ʻo e moʻuí.

ʻE lava pē ke ke fakahā ange ʻa e kupuʻi lea ko ʻení meia Pilikihami ʻIongi: “ ʻOkú ke fuʻu maheni lelei mo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní… ʻOku ʻikai mo ha toe laumālie ʻiate kimoutolu ka ko ia naʻe ʻi hono falé mo nofo pea mo iá u… ʻOku ʻikai mo ha toe taha ʻoku ʻi heni he ʻahó ni ka ko e foha mo e ʻofefine ʻo e Being” (Discourses of Brigham Young, p. 50).

Ngaahi Fakamatala ʻa e Folofolá

Fai ha ngaahi fehuʻi ʻo hangē ko ʻení, pea tuku ha faingamālie ki he fānaú ke aleaʻi ʻa ʻenau ngaahi fiemaʻú:

Ngaahi Fakamatala ʻa e Folofolá

  • Ko hai ʻoku ʻofa ʻiate koé?

  • ʻE anga fēfē haʻo ʻiloʻi ʻoku ʻofa ha taha ʻiate koe

  • Ko hai ʻokú ke ʻofa aí?

Fai ha talanoa ʻo kau ki ha taha ʻokú ke ʻofa lahi aí ko ia naʻá ne fai ai ha meʻa mahuʻinga ki he toko tahá ni, ʻo hangē ko ha faʻē ʻoku ʻā ʻi he poʻulí ʻo tokangaʻi haʻane tama ʻoku puke pe ko ha tokoua lahi pe taʻokete ʻoku tokoni ki hono kiʻi tehiná pe tokouá ke fai ʻene ngāue fakaakó.

Fakamatalaʻi ko e lēsoni ko ení ʻoku fekauʻaki ia mo e ngāue naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he maama fakalaumālié ʻokú ne fakahā ai ʻa ʻene ʻofa lahi ʻiate kitautolú.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí pea fai mo e talanoa ʻi heʻene fili tauʻatāina pe ke ne hoko ko hotau Fakamoʻuí. (Ko e fokotuʻu ki he founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá” “0.” vii.) Tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení:

Ngaahi Fakamatala ʻa e Folofolá

  1. Naʻa tau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻi he maama fakalaumālié pea mo nofo fakataha mo ʻetau mātuʻa fakalangí (Hepelū 12:9).

  2. Ko Sīsuú ko e fuofua fānau fakalaumālie ia ʻa e Tamai Hēvaní (T&F 93:21) pea ko e tokoua lahi ia ʻo hotau ngaahi laumālié.

  3. Ko Lusefā, ʻa ē naʻe hoko ko Sētané, ko ha toe fānau fakalaumālie ia ʻa e Tamai Hēvaní.

  4. Naʻe ui ʻe he Tamai Hēvaní ha fakataha ki he kotoa ʻo ʻene fānau fakalaumālié. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi he fakatahá ni ʻa ʻene palani ke tau hoko ʻo hangē ko iá. Naʻá ne folofola mai ʻokú ne fie maʻu ke tau haʻu ki he māmaní ʻo maʻu ʻa e sino fakamātelié. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻe ʻahiʻahiʻi ʻa kitautolu ʻi he māmaní ke vakaiʻi pē te tau kei tauhi ki heʻene ngaahi fekaú.

  5. Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he fakatahá ni te tau malava pē ke faiangahala pea te tau mate kotoa pē. Ka naʻe fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ha taha ke ne hoko ko hotau Fakamoʻuí, ke ne mamahi ko ʻetau ngaahi angahalá, pea pekia maʻatautolu koeʻuhí ke tau toetuʻu.

  6. Naʻe fie maʻu ʻe Lusefā ke liliu ʻe he Tamai Hēvaní ʻene palaní. Naʻe pehē ʻe Lusefā te ne malava ke fakamoʻui ʻa e toko taha kotoa pē ʻaki ʻene toʻo ʻa ʻenau tauʻatāina ke filí, ʻa ia ʻe ʻikai malava ke nau fai ha ngaahi fehālaaki pe faitotonu. Naʻe toe fie maʻu foki ʻe Lusefā ke ne maʻu kotoa ʻa e lāngilangí” (Mōsese 4:1).

  7. Koeʻuhí ko ʻene ʻofa ʻiate kitautolú (Sione 15:13), naʻe fili tauʻatāina pē ʻa Sīsū ke ne hoko hotau Fakamoʻui. Naʻá ne fie maʻu ke muimui ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní pea foaki ange pē ki he Tamai Hēvaní ʻa e lāngilangí (Mōsese 4:2).

  8. Naʻe fili ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. Naʻe ʻita ʻa Lusefā pea mo angatuʻu ki he Tamai Hēvaní (Fakahā 12:7–9; Mōsese 4:3–4).

  9. Ko ia ai naʻe pau ke fili ʻa e fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní pe te nau muimui kia Sīsū pē ko Sētane.

  10. Naʻe fili ʻa e vahe tolu ʻe taha ʻo e fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní ke muimui ʻia Lusefā, pea naʻe kapusi ʻa kinautolu kotoa mei he langí. Naʻe hoko ʻa Lusefā ko Sētane, pea ko e ngaahi laumālie naʻe muimui kiate iá naʻa nau hoko ko e ngaahi laumālie kovi, ʻo nau feinga ke maʻu ʻa kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá. Ko e ngaahi laumālie ko ʻeni naʻe muimui ʻia Setané naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e sino fakamatelié.

  11. Ko e ngaahi laumālie kotoa pē naʻa nau fili ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní pea muimui kia Sīsū ʻi he maama fakalaumālié kuo nau ʻi heni ʻi he māmaní pē ʻe toki fānauʻi mai kinautolu ʻo maʻu ʻa e sino ʻo e kakano mo e toto.

  12. Ko kimoutolu kotoa pē ʻa e fānau ʻoku ʻi he loki akó ni naʻa mou fili ke muimui ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní pea kuo fanauʻi mai ki he māmaní ʻi he sino fakamatelié.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi pea mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteuʻi hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ke mahino ki he fānaú ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo mou aleaʻi ʻi he kalasí ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā haʻo fakakaukau ne mei fēfē haʻatau nofo mo e Tamai Hēvaní ʻi he langí?

  • Ko e hā ha ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo ʻiloʻi ko e Tamai Hēvaní ko e Tamai ia ʻa ho laumālié?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko e taʻokete lahi ia ʻa hotau laumālié?

  • Naʻe anga fēfē hono fiemaʻu ʻe Lusefā ke liliu ʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní?

  • Ko e hā ha ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo ʻiloʻi naʻe fili tauʻatāina pē ʻa Sīsīu ke ne mamahi mo pekia maʻatautolú?

  • Naʻe anga fēfē hoʻo ʻilo ne ke fili ke muimui ʻia Sīsū ʻi he maama fakalaumālié? Ko e hā ʻokú ke fiefia ai ʻi hoʻo ʻiloʻi naʻá ke fai ʻa e fili ko iá?

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ne fakahā atu ʻo fekauʻaki mo koe ʻi hoʻo fili ki he foʻi moʻoni ke muimui kia Sīsū ʻi he maama fakalaumālié?

  • Kuo fānauʻi mai kitautolu ʻi he ʻahó ni ki he moʻui fakamatelié, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau kei fili pē ke muimui ʻia Sīsuú?

Fakahā ange ki he fānaú ʻa e Tohi Tapú, pea fakamatalaʻi ʻoku fakamatala ʻa e Fuakava Foʻoú ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻAposetoló lolotonga ʻenau nofo ʻi he māmaní. Fakamatalaʻi ʻoku fakatefito ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e taʻú ni ʻi he moʻui pea mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū pea mo ʻene kau ʻAposetoló. Poupouʻi ke nau haʻu ki he kalasí mo ʻenau Tohi Tapú ʻi he Sāpate kotoa pē.

Vaheʻi ha niʻihi ke nau hivaʻi ʻa e “ ʻOku Moʻui ʻEku Tamai” (Tohi Himi ʻa e Fānaú, p. 4) pe ko hano hivaʻi pe lau ʻa e leá mo e kalasí.

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻa e lēsoní, pe ko hano vakaiʻi, pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Hiki ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé, ko hano toe fakamanatu:

    Vahe Tolu ʻe Taha

    ʻUluaki Fānaú

    Taʻoketé

    Tamai ʻa hotau ngaahi laumālié

    Fakataha ʻi he Langí

    Lusefā

    Vahevahe ʻa e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki. Kole ki he kulupu taki taha ke nau aleaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi vahe ko ʻení pea teuteu ke fakamatalaʻi ki he kalasí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau manatuʻi ʻo fekauʻaki mo kinautolú. Hili mei ai ha ngaahi miniti siʻi kole ki he kulupu taki taha ke fai ha fakamatala ki he kalasí.

  2. Tuku ke nau taki taha fakaava ʻene Tohi Tapu ki he fakahokohoko ʻo e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú. Mou toe fakamanatu ʻa e lēsoni 1 ʻaki hano fakahoko ange ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení: ʻOku anga fēfē ʻa e mei faitatau ʻa e ngaahi tohi ʻa Mātiu, Maʻake, Luke pea mo Sioné? ʻOku anga fēfē ʻenau faikehekehé? ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e tohi ʻa Ngāué? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ui ai ʻa e meimei kotoa ʻo e ngaahi tohí ko e ʻipiselí? Ke tokoniʻi ke nau toe taukei ange mo e ngaahi tohi ʻo e Fuakava Foʻoú ʻaki haʻo hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoní ʻi he palakipoé pea tuku ke nau kumi ʻi heʻenau ngaahi Tohi Tapú.

  3. Tokoni ke nau ako maʻu loto ʻa e Sione 15:13.

  4. Tokoni ke nau ako maʻu loto ʻa e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú (vakai, “More Songs for Children,” p. 28).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai hoʻo fakamoʻoní ko koe pea mo e fānau ʻi hoʻo kalasí ko e fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní pea tuʻunga ʻi he ʻofa lahi ʻa Sīsū ʻi he maama fakalaumālié naʻá ne fili tauʻatāina pē ke ne hoko ko hotau Fakamoʻuí. Naʻa tau ʻofa lahi ki he Tamai Hēvaní pea mo fili ke muimui ki heʻene palaní. Fakamamafaʻi ʻa hono mahuʻinga ke kei talangofua ʻa e fānaú ki he palani ʻa e Tāmai Hēvaní ʻi he māmaní. Fakamoʻoniʻi ko e founga pe ʻe taha ki he fiefia moʻoní ko ʻetau hokohoko atu ʻi he muimui mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ange ke nau ako ʻa e Mōsese 4:1–4 ʻi ʻapi ke hoko ia ko hano toe fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.